Obična prehlada je izrazito česta bolest. Veliki broj raznih virusa može uzrokovati infekciju, a imunitet nakon preboljele bolesti je nepotpun pa su česte infekcije istim tipom virusa.
Što je obična prehlada?
Obična prehlada je najčešća od svih virusnih infekcija gornjeg respiratornog trakta. Posebno je česta u hladnijim razdobljima godine, kao sada u nas. Obična prehlada je akutna, obično afebrilna, virusna infekcija s upalom nekih ili svih organa gornjeg respiratornog trakta, uključujući nos, paranazalne sinuse, ždrijelo, grkljan, a često dušnik i bronhe.
Uzroci obične prehlade
U teoriji svi respiratorni virusi mogu uzrokovati običnu prehladu, ali ipak najčešći su uzročnici virusi prirodno manje virulencije, kao: rinovirusi (slika), reovirusi, koronavirusi, virus parainfluenze tip 4, itd. Ostali, virulentniji, respiratorni virusi češće izazivaju sindrome akutnog febrilnog katara, ili ukoliko je riječ o virusu influence tip A i B sindrom gripe ili influence. Ipak između 30 i 50% slučajeva običnih prehlada je uzrokovano nekim od više od 100 poznatih serotipova rinovirusa.
Širenje bolesti
Obična prehlada je izrazito česta bolest. Veliki broj raznih virusa može uzrokovati infekciju, a imunitet nakon preboljele bolesti je nepotpun pa su česte infekcije istim tipom virusa. Bolest je sezonskog karaktera, češća u hladnim razdobljima. Predisponirajući faktori mogu biti: emocionalni stres, pretjerani umor, sredina menstrualnog ciklusa, itd.
Bolest počinje naglo, nakon kratke inkubacije (1 – 3 dana), s nelagodom u grlu, osjećajem punoće u nosu, potom kihanjem i sekrecijom iz nosa.
Klinička slika obične prehlade
U osnovi kliničke slike je kataralna upala sluznice zahvaćenih organa uslijed razmnožavanja virusa. Bolest počinje naglo, nakon kratke inkubacije (1 – 3 dana), s nelagodom u grlu, osjećajem punoće u nosu, potom kihanjem i sekrecijom iz nosa. Za bolest je karakteristična normalna tjelesna temperatura ili tek neznatno povišena. Simptomi upale ždrijela, grkljana, i donjih dijelova respiratornog trakta variraju u svojoj izraženosti od osobe do osobe, ali ovise i o virulenciji uzročnika.
Nazalna sekrecija je u početku bolesti vodenasta, ali već nakon 2 do 3 dana postaje mukozna do gnojna, zbog prisutnosti leukocita u sekretu. Produktivni kašalj može se protezati u drugi tjedan bolesti.
Obična prehlada se često zakomplicira sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. Česte su bakterijske superinfekcije srednjeg uha (otitis media), dušnika i bronha (tracheobronchitis) ili paranazalnih sinusa (purulentni sinusitis). U većini slučajeva bolest prolazi za 4 do 10 dana uz potpuno ozdravljenje, ukoliko nije bilo komplikacija koje produžuju trajanje bolesti.
Dijagnoza
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkog nalaza (afebrilnost, slabo izraženi opći simptomi bolesti) i epidemioloških podataka (češće pojavljivanje u hladno doba godine). Drugi uzroci simptoma sličnih onima kod obične prehlade su bakterijske infekcije gornjeg respiratornog trakta, alergijski rinitis, te ostale virusne respiratorne infekcije prije izraženih težih simptoma bolesti (akutni febrilni katar, gripa).
Bolest prolazi za 4 do 10 dana uz potpuno ozdravljenje, ukoliko nije bilo komplikacija koje produžuju trajanje bolesti.
Terapija
Toplo, ugodno okruženje uz mjere prevencije direktnog širenja bolesti je preporučljivo. Ukoliko su jače izraženi opći simptomi upale ili je povišena temperatura potreban je odmor kod kuće.
Dekongestija nosne sluznice ukapavanjem kapi za nos je preporučljiva, posebno ukoliko je došlo do upale uha.
Česta je upotreba analgetika i antipiretika, ali dobrobit njihove primjene je upitna, osim za obaranje povišene temperature, koja kod obične prehlade u pravilu nije ni povišena. U nekim slučajevima acetilsalicilna kiselina (Aspirin) povećava širenje virusa uz samo malo simptomatsko poboljšanje. Velike količine vitamina C i limunovog soka su popularni načini liječenja, ali korist njihove primjene nije znanstveno dokazana.
A antibiotici?
Najvažnija stavka u liječenju obične prehlade je NEDJELOTVORNOST ANTIBIOTIKA na virusne infekcije. Antibiotici su prihvatljivi samo u slučaju dokazane sekundarne bakterijske infekcije (otitis, sinusitis). Upotreba antibiotika kao profilakse bakterijskih infekcija smanjuje pojavu bakterijskih komplikacija samo u 1 – 2% ljudi, što nije statistički značajno. Bespotrebno je izlagati veliki broj ljudi riziku i cijeni česte upotrebe antibiotika, kada su oni potpuno nepotrebni.
Kako zdravo vježbati tijekom zime
Sinusitis – kako nastaje i kako ga liječiti
Čaj od origana – pomoć kod kašlja, glavobolje i bolova u leđima
