Esencijalni tremor je neurološki poremećaj koji je karakteriziran nekontroliranim i ritmičnim drhtanjem određenih dijelova tijela koji je prisutan prilikom izvođenja pokreta. Najčešće se bolesnici žale na drhtanje ruku prilikom izvođenja određenih pokreta kao što je držanje čaše, jedenje juhe, pisanje a može se izazvati ispružanjem obje ruke.
Obično zahvaća obje ruke i prestaje kad su ruke opuštene ili kad ih osoba drži stisnute uz tijelo. U mirovanju tremor ne postoji. Tremor nastaje postepeno i s vremenom se može pogoršati.
Na pogoršanje simptoma tremora može utjecati prekomjereno uzimanje kofeina, emocionalni stres, umor i velike razlike u temperaturi zraka.
Osim ruku, tremor može zahvatiti i druge dijelove tijela npr. glavu (postoji da-da tremor kad se glava pokreće naprijed nazad ili ne –ne tremor), glas (prilikom govora bolesniku glas drhti) ili može zahvatiti noge.
Kada i kako se javlja tremor?
S obzirom na vrijeme pojavljivanja, može se javiti u mladih osoba (medijan oko 15 g. života) ili u starijoj životnoj dobi. Uzrok nastanka esencijalnog tremora nije poznat iako je poznato da ti bolesnici imaju nekog u obitelji s istim simptomima pa se u tom slučaju simptomi mogu javiti u ranijoj životnoj dobi.
Dijagnoza
Ne postoji dijagnostička obrada kojom bi se postavila dijagnoza esencijalnog tremora. Dijagnoza se postavlja na temelju detaljne anamneze (postoje li slični simptomi u krvnih srodnika, postojanje nekih drugih bolesti npr. bolest štitnjače, uzimanje nekih lijekova) i kliničkog pregleda.
Esencijalni temor je desetak puta češći od Parkinsonove bolesti i nije jedan od oblika Parkinsonove bolesti što se bolesnici često pribojavaju.
Tremor u bolesnika s Parkinsonovom bolesti javlja se u mirovanju, a uz to prisutna je izrazita sporost prilikom izvođenja pokreta, izrazita krutost prilikom pasivnog pokretanja ruku i nogu i otežano kretanje. Bitno je naglasiti da se radi o dobroćudnom neurološkom poremećaju i da esencijalni tremor ne skraćuje životni vijek.
Blagi simptomi ne zahtjevaju liječenje
Takve bolesnike treba educirati na koji način mogu smanjiti simptome (npr. smanjiti uzimanje kofeina, izbjegavati temperaturne razlike, stres). Zanimljivo je da umjerena konzumacija alkohola smanjuje tremor međutim takvo savjetovanje moglo bi dovesti dio zlouporabe.
Ukoliko simptomi značajno smanjuju kvalitetu života bolesnika (nemogućnost hranjenja, pisanja, neugodnost u društvu) neophodna je terapija. Lijekovi izbora su beta blokatori (propranolol) a ukoliko ne djeluju, mogu se primjeniti lijekovi iz grupe antiepileptika. U bolesnika kojima drhti glas ili glava moguća je aplikacija botulinskog toksina što je potrebno ponavljati svakih 3-4 mjeseca. U nekih bolesnika u kojih konzervativno liječenje nije dalo rezultate moguće je i kirurško liječenje.
Autorica: prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić dr. med., spec. neurologije
