Nekada su se samo starije osobe žalile na glavobolju, bolove u kostima i zglobovima kod promjene vremena u vidu zahlađenja, kiše ili snijega. Danas znamo da skoro sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike.
Posljednjih desetak godina svjedoci smo naglih vremenskih promjena. Izmjenjuju se godišnja doba bez prijelaznih razdoblja, dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i 15-20°C. Globalno zagrijavanje našeg planeta odvija se znatno brže od predviđenog. Stoga je interes ljudi za vremenske prilike i neprilike i njihov utjecaj na zdravlje u svijetu sve veći.
Cilj biometeorološke prognoze je na vrijeme upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uvjete kako bi na vrijeme spriječile nastanak zdravstvenih tegoba.
Biometeorologija
Razvijena je nova grana meteorologije – biometeorologija koja se bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke. Biometeorološka prognoza sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koji mogu nepovoljno utjecati na zdravlje ljudi. U dnevnim novinama, na internetu, radiju i televiziji svakodnevno možemo čuti i vidjeti informacije koje nas upozoravaju da se period nepovoljnih biometeoroloških prilika nastavlja i da bi meteoropati mogli imati smetnje u vidu glavobolje, nesanice, razdražljivosti, slabije koncentracije i slabijeg raspoloženja, a kronični bolesnici pogoršanje svojih tegoba.
Cilj biometeorološke prognoze je na vrijeme upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uvjete kako bi na vrijeme spriječile nastanak zdravstvenih tegoba. Premda je biometeorologija novija znanost, spoznaja o utjecaju vremenskih prilika na zdravlje ljudi stara je oko 2.500 godina.
Naime, još je Hipokrat, grčki liječnik, «otac moderne medicine» pisao u svom traktatu «O zraku, zemlji i tlu». « Onaj tko želi produbiti znanje o medicinskoj umjetnosti, mora pozornim istraživanjem napraviti kako slijedi: prije svega, valja uzeti u obzir godišnja doba i njihove utjecaje.»
Zanimljiva je i činjenica da je u Dubrovačkoj Republici postojao propis prema kojemu se zakoni nisu donosili za vrijeme južine, koja i danas utječe na raspoloženje i koncentraciju mnogih ljudi. U nekim gradovima Mediterana južina se uzima kao olakotna okolnost za teška kaznena djela ako su učinjena za vrijeme ove karakteristične vremenske nepogode.
Što je meteoropatija?
Meteoropatija se definira kao grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških čimbenika. Meteorološki čimbenici su temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski tlak, kiša i grmljavina te efekt ionizacije. Sam izraz meteoropatija dolazi od grčke riječi meteoron (nebeska pojava) i pathos (bolest).
Tko je meteoropat?
Gotovo sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike. Rijetki se osjećaju dobro za vrijeme izrazito visokih ili izrazito niskih temperatura ili kod naglih promjena tlaka zraka. Ljudski je organizam vrlo osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, tlaku zraka, insolaciji, oborinama, pozitivnoj ili negativnoj ionizaciji zraka, osobito kada se ti čimbenici povećavaju ili smanjuju.
No, meteoropat je osoba kod koje je pojava zdravstvenih tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovno povezano s lošim vremenskim prilikama. Statistički gledano, najčešće su to žene srednjih godina, starije osobe i kronični bolesnici ili ukupno gledajući svaki treći stanovnik našeg planeta. Osim na zdravlje, vremenske prilike utječu i na raspoloženje, ponašanje i opće tjelesno stanje organizma svakog čovjeka.
Meteoropatske tegobe najizraženije su kod naglih promjena temperature, naglih promjena atmosferskog tlaka ili naglog porasta vlage u zraku. Dodatni čimbenici su povećana koncentracija peludi u zraku i pojava vjetrova. Obično se jedan do dva dana prije promjene vremena kod osjetljivih osoba javljaju tegobe koje opisujemo kao meteoropatija.
Dva su glavna tipa meteoropatije:
– primarna ili osnovna meteoropatija: javlja se kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, tjelesne slabosti ili bolova za vrijeme vremenskih promjena
– sekundarna meteoropatija: javlja se kada se neke već prisutne bolesti (visoki krvni tlak, srčane i plućne bolesti, upalne i/ili degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sustava) pogoršavaju zbog vremena.
Simptomi meteoropatije kod promjene vremena
– psihički: umor, nagle promjene raspoloženja, smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj spavanja
– fizički: glavobolja, migrena, mučnina, vrtoglavica, nesvjestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih povreda, te bolovi u mišićima
– pogoršanje srčanih bolesti u vidu ubrzanog rada srca, osjećaja lupanja srca, porasta krvnog tlaka
– kod srčanih bolesnika, starijih osoba i pušača veća je učestalost srčanog i moždanog udara uslijed ishemije u srcu i mozgu
– kod osoba koje boluju od bolesti bronha i pluća veća je učestalost pojave astme i upale bronha, pluća i plućne maramice
– kod kamenaca: povećanje učestalosti bubrežnih i žučnih napada, osobito tijekom noći i rano ujutro
– pogoršanje gastritisa i bolovi u trbuhu uslijed čira na želucu ili dvanaesniku.
Zašto smo meteoropati?
Ljudi različito reagiraju na promjene vremena. Neke su osobe blago ili umjereno osjetljive, a neke izrazito. Glavni krivac za to su moždane žlijezde hipotalamus i hipofiza. Meteoropatija najvjerojatnije nastaje jer vremenske promjene, a naročito dolazak hladne fronte, potiču stvaranje ACTH ili adrenokortikotropnog hormona (hormona stresa) kojeg luči prednji režanj hipofize (adenohipofiza).
Pojačano lučenje ACTH-a uslijed pada temperature zraka uzrokuje osjećaj tjeskobe i razdražljivosti kod meteoropata. Istobobno se smanjuje lučenje endorfina, našeg prirodnog sredstva protiv boli, uslijed čega se prag boli znatno smanjuje. Zbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sustava na bol. Javljaju se glavobolje, bolovi u kostima i mišićima. Povećana vrijednost ACTH-a i pad endorfina umanjuju obrambene sposobnosti organizma i smanjuju raspoloženje.
Do pogoršanja reumatskih bolova prema mišljenju znanstvenika kod pada atmosferskog tlaka dolazi uslijed širenja sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica. Sličan mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca. To za posljedicu ima pojavu bolova. Pojava srčanog ili moždanog udara dolaskom hladne fronte nastaje uslijed stezanja krvnih žila. To uzrokuje povećanje otpora u kardiovaskularnom sustavu, čime se dodatno opterećuje srce i dolazi do porasta krvnog tlaka.
Suprotno tome, za vrijeme velikih vrućina dolazi do širenja krvnih žila i do pada krvnog tlaka. Pojačano znojenje pojačava gubitak tekućine iz organizma. Ne unosimo li dovoljno tekućine u organizam može doći do dehidracije, slabije opskrbljenosti mozga krvlju i posljedično pojave vrtoglavice i nesvjestice. Zbog dehidracije dolazi do poremećaja u gustoći krvi. Javlja se sklonost zgrušavanju krvi i povećava mogućnost nastanka infarkta ili moždanog udara.
Suvremeni način života
Jedno od objašnjenja kojim se tumači veća učestalost meteoropatije u današnje vrijeme je suvremeni način života kojim se sve više udaljavamo od prirode. Znanstvenici smatraju kako život koji se pretežno odvija u zatvorenim, često klimatiziranim prostorima smanjuje sposobnost prirodnog prilagođavanja našeg organizma različitim vremenskim uvjetima. Ljudski je organizam navikao na zatvorene prostore, koji su zimi često pregrijani, a ljeti rashlađeni. Stoga mehanizmi samoregulacije nisu više sposobni optimalno reagirati na nagle vremenske promjene.
Kako ublažiti negativne posljedice vremena?
Dobar preduvjet za ublažavanje negativnih posljedica vremena su zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljne količine čiste i zdrave vode, po mogućnosti obogaćene kisikom i dovoljna količina sna.
Osobe koje su meteoropati ili boluju od kroničnih bolesti trebale bi redovno pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s uputama.
Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisane lijekove. A ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju potrebno je konzultirati liječnika.
Za ublažavanje negativnih posljedica vremena potrebno je što više boraviti u prirodi, vani na otvorenom i na čistom zraku bez obzira na vremenske prilike.
Koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.
S lijekovima ne treba pretjerivati. Ukoliko zdravstveno stanje dozvoljava bolje je koristiti prirodna ljekovita sredstva, poput čaja od kamilice, metvice ili matičnjaka.
I, na kraju ne dozvolite da vam pogled na sivo nebo «pokvari» raspoloženje, jer sutra je novi, lijep i sunčan dan.
Mirjana Žagar-Petrović dr.med.
Meteoropatija – kako se nositi s promjenom vremena
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
