U zadnje vrijeme često čujemo kontroverzne informacije o vitaminima. Neki preporučuju uzimanje vitamina u velikim količinama, dok drugi kažu da su vitamini u velikim količinama toksični. Točan odgovor je da u prevelikim količinama sve može biti toksično.
Možemo umrijeti od prevelikog unosa vode. Velike količine zraka mogu uzrokovati hiperventilaciju. Možemo izgorjeti od pretjeranog sunčanja. Čak i najzdravije stvari u prevelikim količinama mogu imati negativan utjecaj na zdravlje. Tako su skoro isvi nutrijenti u prevelikim količinama toksični.
Naravno, ne želimo provesti cijeli dan žvačući i gutajući vitamine. Posebno ne sintetičke vitamine koje proizvode farmaceutske tvrtke. Kada kupujete vitamine, uvijek birajte vitamine napravljene od prirodnih sastojaka, iz voća i povrća te prirodne dodatke prehrani na bazi biljaka i super-hrane. S takvim vitaminima skoro je nemoguće predozirati se. Jedino ako to napravite namjerno.
Dakle, odgovor na ovo pitanje je da, teoretski se može predozirati vitaminima. No, prag toksičnosti prirodnih vitamina je desetak puta veći nego prag toksičnosti sintetičkih lijekova.
Dvije vrste vitamina i njihova toksičnost
Postoji dvije vrste vitamina: vitamini topivi u vodi i vitamini topivi u mastima.
U kategoriju vitamina topivih u vodi spadaju vitamini skupine B i vitamin C. Takvi vitamini se lako apsorbiraju preko gastrointestinalnog trakta u krv i ne nakupljaju se u organizmu. Ovi vitamini se brzo eliminiraju iz organizma i zato je potreban njihov svakodnevni unos.
Zbog njihove brze eliminacije iz organizma skoro je nemoguće predozirati se vitaminima B i C.
Vitamini topivi u mastima imaju drugačija svojstva. Oni se pohranjuju u masnim tkivima i jetri i sporije se eliminiraju iz organizma. U ovu skupinu spadaju vitamini A, D, E i K. Prekomjeran unos ovih vitamina može izazvati njihovo taloženje u organizmu i zdravstvene probleme.
Vitamin A
Vitamin A ili retinol igra važnu ulogu u organizmu. Vitamin A većinom sadrže u namirnice životinjskog porijekla.
Beta-karoten – antioksidant koji se u tijelu pretvara u vitamin A možemo pronaći u voću i povrću.
Preporučeni dnevni unos vitamina A je do 10000 IU, a beta-karotena – od 25000 do 83000 IU dnevno. U svrhu liječenja moguć je unos većih količina vitamina A i beta-karotena, ali samo po preporuci liječnika.
Vitamin D
Ako dovoljno vremena provodite na suncu, ne morate brinuti o vitaminu D jer se on stvara u našem organizmu kada smo izloženi sunčevim zrakama.
Ne možete se predozirati vitaminom D jer ga naše tijelo proizvodi točno toliko koliko je potrebno. Ako ne dobivate dovoljno sunčeve svjetlosti, možete unositi vitamin D u obliku dodatka prehrani. Preporučena doza je do 10000 IU dnevno. Ponekada se u svrhu liječenja koriste i veće doze ovog vitamina (do 50000 IU), ali samo ako to preporuči liječnik.
Vitamin E
Vitamin E snažan je antioksidans. Važan je za rad imunološkog sustava, endokrinog sustava i spolnih organa. Pronalazimo ga u biljnim uljima, orasima, lisnatom povrću i avokadu. Normalnom prehranom dobivamo dovoljne količine ovog vitamina. Ako se ipak odlučite unositi dodatne količine vitamina E, nemojte prekoračiti dozu od 1000 IU dnevno.
Vitamin K
U prirodi postoji dva oblika vitamina K: vitamin K1 (koji unosimo hranom) i vitamin K2 (koji sintetiziraju bakterije u tankom crijevu).
Prirodni izvori vitamina K su zeleno lisnato povrće, peršin, avokado, maslinovo ulje i alge.
Zdravom čovjeku ne nedostaje vitamin K, ali ako ga morate zbog nekih razloga uzimati, preporučena doza je do 150 mikrograma dnevno.
Vitaminima protiv bolesti
Prirodni vitamini su odličan način prevencije i liječenja mnogih bolesti. Mnogi nutricionisti i alternativni liječnici kod zdravstvenih tegoba preporučit će uzimanje kombinacije određenih vitamina, minerala i dodataka prehrani. I to zaista funkcionira.
Vitamini su bezopasni, efikasni i imaju pristupačne cijene ako ih usporedimo s troškovima koje donosi bolest. Na žalost, u prosječnoj dijeti modernog čovjeka nedostaju mnogi vitamini i minerali. Uzimanje prirodnih dodataka prehrani zato je odličan način da unesemo neophodnu količinu nutrijenata u organizam.
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
