Krajem 2011. god. objavljene su smjernice Europskog kardiološkog društva za liječenje dilslipidemije kao jednog od ključnih rizičnih čimbenika kardiovaskularnog oboljenja (glavnog “ubojice” hrvatskih građana). U njima je ponovno naglašena činjenica što se tiče kolesterola koja je potvrđena u brojnim studijama – Što niže to bolje! Dakle, prevencija kardiovaskualrnog oboljenja je kao plesanje limba: morate pronaći kako nisko možete ići.
Ono si što jedeš.
Sniziti LDL kolesterol (“zločesti” kolesterol) čini se da je poprilično jednostavno. Postoje lijekovi koji se zovu statini, a koji pouzdano snižavaju kolesterol. Međutim, stvar samo donekle funkcionira ukoliko se ne promjene životne navike. Posebno to vrijedi za način uzimanja namirnica. A čini se da je danas više nego ikad aktualna uzrečica: ono si što jedeš.
Od kuda početi?
Posjetite svog liječnika obiteljske medicine i zatražite provjeru kolesterolskog profila u krvi (vrijednost ukupnog kolesterola, LDL-a, HDL-a i triglicerida) te proračun ukupnog kardiovaskualrnog rizika za sljedećih 10 godina.
Postoje jednostavne tablice kojim se individualno procjenjuje kardiovaskualrni rizik temeljem dobi, spola, vrijednosti LDL-a, arterijskog tlaka i pušenja. Ukoliko je procijenjeni rizk viši od granice tolerancije (pojednostavljeno rečeno: ukoliko je vjerojatnost da dobijete infarkt srca ili moždani udar u sljedećih deset godina povišen) potrebno je nešto učiniti.
Promjena životnih navika
Temelj svake zdravstvene intervencije s ciljem snižavanja kolesterola je promjena načina života. U sklopu toga je jedna od najbitinijih stavki promjena načina uzimanja namirnica. Naizgled je to jednostavna stvar, ali u praksi je ponekad vrlo teško provediva.
Prema tome, može li eventualno zdjela zobenih pahuljica, šaka orašastih plodova ili čak pečeni krumpir preliven margarinom (obogaćenim sterolima i stanolima) pomoći u snižavanju kolesterola, odgovor je – može! A kratke upute o tome daju i mnoge internetske stranice najpoznatijih svjetskih klinika.
Namirnica koje pomažu sniziti kolesterol
Čuvena Mayo klinika preporuča sljedeće grupe namirnica koje pomažu sniziti kolesterol ili na drugi način snižavaju kardiovaskualrni rizik:
Zob i ostale namirnice bogate vodotopivim vlaknima
Zob sadržava vlakna topiva u vodi koja reduciraju apsorpciju kolesterola. Pet do 10 grama vlakana snižava LDL kolesterol. Šalica i pol zobene kaše (ili ekvivalentna količina zobenih pahuljica) osigurava 6 grama vlakana. Ako tome dodate voće (npr. bananu ) osiguravate dnevnu potrebu vlakana.
Riba i omega-3 masne kiseline
Jedući ribe s visokom količinim omega-3 masnih kiselina snizuje se ukupni kardiovaskularni mortalitet snižavajući arterijski tlak i smanjujući vjerojatnost stvaranja krvnog ugruška. Benefit je veći kod bolesnika koji su već preboljeli infarkt miokarda – sekundarna prevencija.
Prepurčeno je tjedno najmanje u dva navrata konzumirati riblji obrok. Ribe bogate omega-3 masnim kiselinama su pojednostavljeno govoreći “plave” ribe (srdela, skuša, tuna, losos).
Orašasti plodovi
Plodovi pout oraha i badema bogati su višestruko nezasićenim masnim kiselinama koje mogu sniziti razinu kolesterola u krvi. Prema preporukama FDA (Food and Drug Administration – krovna državna agencija za hranu i lijekove u SAD) 42.5 grama orašastih plodova (jedna puna šaka) snižava rizik kardiovaskularnog oboljenja.
Discipliniranom prehranom bogatom orašastim plodovima, grahoricama i vlaknastim žitaricama mogu se postići bolji rezultati u snižavanju lošeg kolesterola nego dijetom sa smanjenim unosom masti, iako se u oba slučaja radi o vegetarijanskoj prehrani, pokazalo je kanadsko istraživanje.
Maslinovo ulje
Ekstra djevičansko maslinovo ulje sadržava moćnu mješavinu antioksidansa koji snižavaju LDL kolesterol. Potrebno je oko 2 velike žlice maslinovog ulja dnevno (u zamjenu za jednaku količinu drugih izvora masti u prehrani) da se postigne pozitivan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila.
Namirnice obogaćene biljnim sterolima i stanolima
Na tržištu danas postoje namirnice (npr. margarini, jogurti, voćni sokovi) obogaćene biljnim sterolima i stanolima (tvari pronađene u biljkama koje blokiraju absorpciju kolesterola). Za zdravstveni efekt takvih namirnica potrebno ih je konzumirati u količini od oko 2 grama dnevno. To je ekvivalentno oko 240 ml narančinog soka obogaćenog ovim tvarima.
Ostale promjene u konzumaciji hrane
Potrebno je izbjegavati veće količine hrane, kao i veće količine zasićenih i tzv. “trans” masnih kiselina (nalaze se u crvenom mesu, punomasnim mliječnim proizvodima, pojedinim vrstama margarina te u pekarskim prerađevinama). One povisuju razinu LDL-a (“zločestog kolesterola”), a snižavaju razinu HDL-a (“dobrog kolesterola”).
»Nema dvojbi da su statini bitno pridonijeli kontroli kardiovaskularnih bolesti«, rekao je voditelj istraživanja David Jenkins. On je sa svojim timom želio utvrditi koliko na smanjenje kolesterola utječe hrana koju se smatra najmoćnijom u snižavanju lošeg kolesterola bez istodobnog uzimanja statina.
Mnogo ljudi oslanja se na lijekove no promjena prehrane moćno je oružje.
Prema istraživanju objavljenom u Journal of the American Medical Association u tri skupine podijeljeno je ukupno 350 osoba s visokim kolesterolom. Jedna je skupina šest mjeseci imala vegetarijansku prehranu temeljenu na smanjenju unosa masti. Druge dvije imale su vegetarijansku prehranu u koju su bili uključeni proizvodi poput mlijeka od soje, tofua, orašastih plodova, zobi, graška i graha.
Nakon šest mjeseci u prvoj je skupini loš kolesterol prosječno pao za 8 mg/dl, dok je u druge dvije skupine pao za 24 mg/dl. Kod svih ispitanika početna je vrijednost lošeg kolesterola bila 170 mg/dl. Po kanadskim standardima sve vrijednosti iznad 160 smatraju se visokima. Jedan od pet sudionika istraživanja odustao je prije punih šest mjeseci. Oni koji su ostali u programu ulagali su puno napora kako bi se držali režima prehrane, navode istraživači.
»Mnogo ljudi oslanja se na lijekove, no promjena prehrane moćno je oružje«, komentira istraživanje nutricionist Yungsheng Ma s medicinskog fakulteta sveučilišta u Massachusettsu.
Zaključak
Jenkins kaže da je još ostalo utvrditi kakav učinak imaju istodobne promjene u prehrani i uzimanje statina. Jedna od četiri odrasle osobe starije od 45 godina u SAD troši lijekove za smanjivanje kolesterola.
U borbi protiv povišenog kardiovaskularnog rizika promjena dijetetskog režima je osnovna mjera. No, to ne znači da zamjenjuje eventulano propisani lijek za snižavanje kolesterola. Isto tako, ta je mjera potrebna ukoliko uzimate lijek koji vam je propisao liječnik obiteljske medicine ili specijalist.
Jedna od preostalih većih investicija za zdravlje u današnjem svijetu je upravo snižavanje kolesterola u krvi. Nedavno objavljene studije pokazale su da za svaki postotak za koji snizite razinu kolesterola, rizik kardiovaskualrnog oboljenje se snizuje za oko 2%. Čini se kao dobro ulaganje. Povratak uloženog je dvostruk!
Autor: Tomislav Krčmar dr.med. Specijalist internist, KBC “Sestre milosrdnice”
