Važnost prirodnih vitamina i minerala je dobro poznata. Optimalan i uravnotežen unos vitamina, minerala i ostalih nutrijenata osigurava zdravlje i vitalnost organizma. Kada je riječ o vitaminima, svi su od podjednake važnosti, a svaki od njih je zadužen za određenu funkciju u organizmu.
Jedan od najcjenjenijih i najproučavanijih je vitamin C. Prva i najčešća asocijacija vezana uz ovaj vitamin je njegovo djelovanje na gripu i prehladu, no njegovi pozitivni učinci na organizam daleko su veći od toga.
Vitamin C prvi je otkrio i opisao mađarski biokemičar i nobelovac dr. Albert Szent-Gyorgyi, koji je za ovo izuzetno otkriće 1937. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Ovaj višestruko koristan vitamin igra vrlo važnu ulogu u mnogim funkcijama organizma.
Ljekovita svojstva vitamina C
Vitamin C je snažan imunostimulator i velik saveznik u borbi protiv virusnih i bakterijskih infekcija.
Čišćenje organizma od toksina i teških metala
Kao moćan antioksidans sposoban je neutralizirati štetne slobodne radikale i tako doprinijeti čišćenju organizma od toksina i teških metala. Primjerice, od velike je pomoći u neutralizaciji nitrozamina, potencijalno opasne i kancerogene tvari prisutne u suhomesnatim proizvodima.
Apsorpcija željeza iz hrane
Uspješno pomaže u apsorpciji željeza iz hrane. Potreban je za sintezu kolagena, prirodnog proteina koji je odgovoran za strukturu kože, mišića, kostiju, tetiva i ligamenata.
Zacjeljivanje rana
Važan je i u procesu zacjeljivanja rana, jer je stvaranje kolagena neophodno za regeneraciju oštećenih površina kože.
Zdravlje zuba i desni
Doprinosi zdravlju zuba i desni, sprečava krvarenje desni i pojavu skorbuta.
Pospješuje uništavanje štetnih bakterija i virusa
Izuzetno povoljno djeluje na dobre bakterije u našim crijevima, a istovremeno pospješuje uništavanje štetnih bakterija i virusa.
Smanjuje rizik od nekih vrsta raka
Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekolikih vrsta raka, kao i srčanih oboljenja.
Djeluje protiv alergija i bolesti dišnih puteva
S obzirom na to da je prirodni antihistaminik, značajna je i njegova uloga u borbi protiv alergija i bolesti dišnih putova.
Potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica
U suradnji s folnom kiselinom i vitaminom B12 potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica, čija je zadaća prijenos kisika iz pluća u sve dijelove tijela.
Najvažnije funkcije vitamina C:
- jača imunološki sustav
- čuva zdravlje srca i krvnih žila
- pomaže u zacjeljivanju rana
- čisti organizam od toksina i teških metala
- pomaže u borbi protiv astme i alergija
- održava zdravlje zubi i kostiju
- ublažava stres
- suzbija infekcije urinarnog trakta
- pospješuje apsorpciju željeza
- čuva vid i oči
- pomaže u razgradnji kolesterola
- regulira rad hormona
Važnost prirodnog vitamina C
U današnje vrijeme tržište je preplavljeno umjetnim inačicama važnih vitamina i minerala. Zabrinjava i manjak svijesti o razlici između prirodnih i sintetičkih vitaminskih pripravaka. Vitamin C se često naziva i askorbinska kiselina, što dovodi do njihovog poistovjećivanja. No, važno je naglasiti da je askorbinska kiselina samo dio prirodnog vitamina C, koji u svom sastavu ima i druge korisne sastojke; bioflavonoide, rutin, tirozinazu, koenzime.
Svi oni zajedno stvaraju vrijednost vitamina C i pridonose njegovim pozitivnim učincima na organizam. Upravo spomenuti sastojci tvore razliku između prirodnog i sintetičkog vitamina C, koji nije ništa drugo nego kemijski sintetizirana askorbinska kiselina.
Osim toga što sintetička askorbinska kiselina nije istovjetna vitaminu C dobivenom iz prirodnih izvora, postoji još jedan upozoravajući podatak. Najveći proizvođač askorbinske kiseline je Kina, a čak 90% iste se proizvodi iz GMO kukuruza. Nije li to sasvim dovoljno za oprez i sumnju u zdravstvene dobrobiti sintetičkog vitamina C?
Prirodni izvori vitamina C
Najizdašniji prirodni izvori vitamina C su voće i povrće.
Od voća bogatog ovim dragocjenim nutrijentom posebno se izdvajaju:
- limun, acerola i aronija
- acai, mandarina i naranča
- šipak, jagoda i višnja
- malina, marelica i borovnica
- brusnica, crni ribiz i kivi
- mango, ananas i papaja
- lubenica, dinja i šljiva
- grožđe, jabuka i grejp
Povrće bogato vitaminom C:
- zelena i crvena paprika
- brokula i cvjetača
- krumpir i kupus
- repa i rajčica
- kelj i špinat
- bijeli i crveni luk
- patlidžan i mrkva
- krastavac i salata
- ostalo zeleno lisnato povrće
Prirodni dodaci prehrani
Od prirodnih dodataka prehrani, preporučaju se proizvode koji sadrže prirodni vitamin C iz aronije, šipka camu camu, acerole ili acai.
Sačuvajte vrijednost nutrijenata
Da biste očuvali vrijednost svih nutrijenata, po mogućnosti jedite svježe i minimalno obrađene namirnice. Termički obrađeno voće ili povrće, kao i ono koje predugo stoji u hladnjaku, gubi znatnu količinu vitamina. Umjesto kuhanja u vreloj vodi obrađujte namirnice kuhanjem na pari ili pirjanjem. Ako ipak kuhate voće i povrće, koristite manju količinu vode.
Budući da se C vitamin prilikom kuhanja otpušta u vodu, tekućinu u kojoj se kuhalo povrće nemojte bacati nego iskoristite za pripremu juha, umaka ili variva. Imajte na umu da količina vitamina, minerala i ostalih hranjivih sastojaka u namirnicama varira ovisno o klimatskom području i o kvaliteti tla na kojem je biljka uzgojena pa prije kupovine provjerite njihovo porijeklo.
Preporučene dnevne doze
Znanstvenici imaju podijeljena mišljenja o preporučenim količinama vitamina C. Prije nekoliko godina preporučeni dnevni unos vitamina C bio je oko 60 mg. Danas se zagovara količina od 60 do 90 miligrama, s tendencijom povećanja u skorijoj budućnosti na 100 do 200 mg. Pušačima se preporučuje još veći unos, kako bi neutralizirali negativne učinke nikotina.
Pojedini znanstvenici preporučuju znatno veće količine ovog vitamina. Tako se njihove preporuke kreću od 400 mg/dan (Linus Pauling), 1000 mg/dan (Roc Ordman), do čak 6000-12000 mg/dan (Thomas E. Levy).
Linus Pauling, cijenjeni američki kemičari i biokemičar, dobitnik 50 počasnih doktorata i dvostruki nobelovac zalagao se za pojačan unos vitamina C radi prevencije i liječenja mnogih bolesti. Osobno je unosio od 6000 do 18000 mg na dan, smatrajući da velike količine ovog vitamina pridonose zdravlju, energičnosti i vitalnosti.
Pauling je općenito bio velik pobornik zdravog i kvalitetnog življenja, a od sedamdesetih godina prošlog stoljeća postaje glasovit kao strastven zagovornik megadoza vitamina C u prevenciji i liječenju mnogih bolesti te u cilju produženja životnog vijeka. Pritom valja imati u vidu da Pauling nikada nije tvrdio da je vitamin C univerzalan lijek za sve, nego se zalagao za njegov pojačan unos pri liječenju u kombinaciji s ostalim prirodnim lijekovima.
Te postavke detaljno je iznio u knjigama ”Vitamin C i prehlada”, ”Kako živjeti dulje i osjećati se bolje”, te u knjizi ”Rak i vitamin C”.
Prema Paulingu, kao i prema kasnije provedenim istraživanjima, terapija povećanim unosom vitamina C pomaže kod stresa. Nadalje, doza od šest grama na dan, pokazala se korisnom kod oboljelih od shizofrenije a visoke doze vitamina C u kombinaciji s B-kompleksom, mogu prilično pridonijeti uspješnosti liječenju ovisnosti o drogama.
Pauling je smatrao da vitamin C može pomoći u liječenju:
- gripe, viroze i prehlade
- bronhitisa
- astme i alergije
- srčanih bolesti
- povišenog kolesterola
- dijabetesa
- glaukoma i mrene
- urinarnih infekcija
- karcinoma
- stresa
Njegove tvrdnje da vitamin C osim u prevenciji i liječenju prehlade, može znatno pridonijeti i liječenju težih oboljenja, poput bolesti srca i krvnih žila, raka pa i AIDS-a, bile su i ostale predmetom brojnih prijepora, izazvavši prilično ogorčenje medicinske struke. Razloge takve reakcije teško je dokučiti, budući da terapija megadozama vitamina C praktički nema ozbiljnijih nuspojava od mučnine ili proljeva (pri čemu je dovoljno smanjiti dozu).
Pauling još tijekom svog života stekao je reputaciju znanstvenika koji živi desetljećima ispred svog vremena. Zahvaljujući tome uvršten je na listu najvećih znanstvenika prošlog stoljeća. Na temelju toga mogli bismo zaključiti da njegove revolucionarne zamisli imaju više smisla nego što to tvrdi farmaceutska industrija.
Preniska preporučena doza
Prema njegovim saznanjima, želimo li dugoročno očuvati zdravlje i vitalnost, morali bismo znatno povećati dnevni unos C vitamina. Pauling je dnevno uzimao i do 18 grama C vitamina, a kad je nobelovca Alberta Szent-Györgyija upitao za mišljenje o optimalnoj dozi, dobio je sljedeći odgovor: ”Tvrdim da se askorbinska kiselina može uzimati neograničeno bez imalo opasnosti”.
Međutim, službeno su preporučene doze skromnih 75 mg za žene i 90 mg za muškarce, što znači da koristimo samo djelić njegovih ljekovitih svojstava ako se držimo tih preporuka. Srećom, nisu svi liječnici ni pacijenti ove preporuke uzeli zdravo za gotovo, pa danas mnogi smatraju da je za prevenciju bolesti nužno uzimati između 500 i 1000 mg vitamina C na dan.
Iz tog razloga na tržištu imamo vitamin C u obliku tableta od 500 i 1000 mg. Naravno, riječ je samo o službeno odobrenim dozama, jer je neslužbeno, u skladu s brojnim istraživanjima i svakodnevnom praksom, moguće uzimati i znatno veće količine.
