Način života ono je što definira zdravstveno stanje čovjeka. Postoje brojni čimbenici s izravnim negativnim utjecajem na ljudsko zdravlje, poput pušenja cigareta, konzumiranja alkoholnih pića, nezdrave prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti. Sve su to vanjski čimbenici usko povezani s nastankom mnogih kroničnih bolesti (razne maligne bolesti, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, pretilost i druge). Upravo zbog toga izuzetno je važno pratiti tijelo i tjelesne signale poput krvnog tlaka, razine šećera u krvi, razine kolesterola te indeksa tjelesne mase. Jedino tako može se pravovremeno reagirati u slučaju pojave simptoma potencijalne bolesti.
Indeks tjelesne mase nije savršeno mjerilo, no odlična je polazišna točka i pokazatelj načina života, jer se prekomjerna tjelesna masa uzročno povezuje s raznim zdravstvenim stanjima.
Važnost mjerenja i praćenja krvnog tlaka
Krvni tlak je pritisak prisutan u krvnim žilama. Određuje ga količina krvi koju pumpa srce, kao i veličina te stanje arterija. No, i mnogi drugi faktori poput sadržaja tekućine i soli u tijelu, razine hormona, stanja bubrega i živčanog sustava, također mogu utjecati na krvni tlak. Krvni tlak prirodno se mijenja u različitim razdboljima života osobe te varira tijekom dana. Pravilnim mjerenjem krvnog tlaka može se ustanoviti ima li osoba normalne, niske vrijednosti (hipotenzija) ili povišene vrijednosti (arterijska hipertenzija) krvnog tlaka. Granične vrijednosti normalnog krvnog tlaka su 120-129/80-84 mmHg. Kada se ustanovi da osoba ima visoko normalan krvni tlak (130-139/85-89 mmHg), tj. tlak iznad kategorije normalnog koji je stalno prisutan, potrebno je obratiti se liječniku. On će pacijentu pravilno izmjeriti krvni tlak uzimajući u obzir sve faktore koji na njega mogu utjecati te ga, po potrebi, uputiti na daljnje korake.
Vrijednosti krvnog tlaka
Krvni tlak može se mjeriti i u vlastitom domu. Zato je bitno raspoznavati brojke i parametre, odnosno znati analizirati vlastito zdravstveno stanje na temelju tih brojki i parametara. Naime, krvni tlak iskazuje se u dva broja. Prvi broj, tzv. „gornja brojka“ predstavlja sistolički tlak. On se stvara prilikom otkucaja srca, odnosno dok je srce u kontrakciji i radi. Drugi broj, tzv. „donja brojka“ predstavlja dijastolički tlak. On se stvara između otkucaja srca, odnosno u trenutku kada je srce u mirovanju i odmara se.
Povišeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) puno je opasniji od niskog krvnog tlaka. Naime, stalno povišene vrijednosti mogu dovesti do trajnog oštećenja krvnih žila. Stoga je važno pravovremeno se obratiti liječniku koji će postaviti dijagnozu i započeti liječenje. Visoki krvni tlak naziva se još i „tihi ubojica“ jer najčešće godinama ne uzrokuje nikakve tegobe. Pritom oštećuje vitalne organe i njihove funkcije (mozak, srce, bubrege i oči). S obzirom da je riječ o bolesti bez simptoma, ljudi najčešće otkriju da od nje boluju tek nakon „slučajnog“ nalaza povišenog tlaka na sistematskom pregledu.
Zaključno, mjerenje krvnog tlaka je jednostavan, brz i bezbolan pregled. Ključan je za postavljanje dijagnoze hipertenzije te prevenciju nastanka kroničnih promjena i oštećenja mozga, bubrega, srca i očiju.
Razina šećera, odnosno glukoze u krvi
Razini šećera u krvi također je potrebno pridavati pozornost. Mjerenje se može vrlo jednostavno obaviti mjeračem glukoze ili vađenjem krvi i laboratorijskom analizom. Izuzetno je bitno jer se na taj način djeluje preventivno. Mjeri se razina glukoze u krvi, a ovisno o rezultatima započinje se proces liječenja i upravljanja mogućim problemima sa šećerom. Ili se pak izbjegavaju potencijalne zdravstvene komplikacije na koje rezultati mogu ukazivati.
Odlaskom liječniku mogu se dobiti odgovori na pitanja o valjanoj razini glukoze u krvi, kao i o trenutnom stanju, uzimajući u obzir parametre poput dobi osobe, vrste šećerne bolesti, stanja trudnoće, općeg zdravstvenog stanja i bolesti. Pritom se optimalna razina šećera, odnosno rezultat mjerenja natašte kreće u rasponu od 4,4 – 6,4 mmol/L, a nakon jela norme mogu doseći i 7,8 mmol/L. Normalna razina šećera u krvi važna je za zdravlje jer stalno povišene razine štetno djeluju na krvne žile, živce i druge unutarnje organe (srce, bubrege, oči, mozak).
Za prevenciju i održavanje normalne razine šećera u krvi pomaže svakodnevno kretanje, vježbanje te pravilna prehrana. Ona se sastoji od složenih ugljikohidrata, kvalitetnih proteina i masnoća, uz izbjegavanje hrane koja se sastoji od jednostavnih i dodanih šećera.
Zašto je kolesterol poželjan?
Kolesterol je tvar na koju mnogi imaju negativne konotacije. No, on nije nužno loš jer je tijelu potreban za dobro funkcioniranje organizma, tj. kako bi izgrađivao stanice i održavao hormonske razine normalnima. Previše kolesterola je loše te može predstavljati potencijalan problem. Također je potrebno raspoznavati „dobar“ od „lošeg“ kolesterola, kao i izvore kolesterola.
Dva su izvora iz kojih dolazi kolesterol. Jedan je jetra koja stvara razinu kolesterola koja je tijelu potrebna, dok je drugi izvor vanjski, tj. prehrambeni i dolazi putem konzumiranja jela, primjerice jela životinjskog podrijetla poput mesnih i mliječnih proizvoda.
Kada govorimo o lošem i dobrom kolesterolu, govorimo o LDL i HDL kolesterolu koji čine ukupni kolesterol. LDL kolesterol naziva se „lošim“ kolesterolom jer ima štetnu ulogu u procesu razvoja naslaga na krvnim žilama, što može dovesti do suženja krvnih žila. Ta suženja, ovisno o lokaciji krvne žile, potom mogu rezultirati začepljenjem i nastankom ozbiljnih stanja poput moždanog ili srčanog udara.
Za razliku od LDL kolesterola, HDL kolesterol naziva se „dobrim kolesterolom“ zbog svoje zaštitne uloge i djelovanja suprotnog od LDL kolesterola – HDL čestice na sebe sakupljaju suvišan kolesterol iz krvi i tkiva te ga prenose u jetru. Time se smanjuje vjerojatnost taloženja kolesterola na stijenkama krvnih žila i vjerojatnost nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Liječničkim testom i analizom krvi moguće je utvrditi lipidni profil osobe i definirati razine kolesterola. Pritom je važno napomenuti kako se pridržavanjem zdrave, uravnotežene prehrane s većim udjelom vlakana i manjim količinama loših masnoća porijeklom iz procesirane hrane smanjuje rizik za razvoj velikog broja bolesti. Također, ovdje ne treba zaboraviti kako i slatka hrana doprinosi porastu masnoća u krvi. Ako šećer iz hrane koja je izvor jednostavnih šećera, poput slatkiša, ne upotrijebimo za rad ili kretanje, naš će ih organizam pospremiti u obliku masnog tkiva.
Znate li što je BMI (Indeks tjelesne mase)?
Indeks tjelesne mase, eng. Body mass index (BMI) pokazatelj je stanja uhranjenosti i izračunava se iz omjera težine i visine u metrima na kvadrat.
Tablica 1. Klasifikacija uhranjenosti prema vrijednosti Indeksa tjelesne mase (ITM).
| Stupanj uhranjenosti | Indeks tjelesne mase (ITM | kg/m2) |
| Pothranjenost | < 18,5 |
| Normalna tjelesna masa | 18,5 – 24,9 |
| Povećana tjelesna masa | 25 – 29.9 |
| Pretilost 1. stupnja | 30 – 34.9 |
| Pretilost 2. stupnja | 35 – 39.9 |
| Morbidna pretilost | ≥ 40 |
Smatra se da je idealan indeks tjelesne mase u rasponu od 18.5 do 24.9. Dok se osobe s indeksom između 25 i 30 smatraju osobama s prekomjernom tjelesnom masom, osobe s indeksom iznad 30 smatraju se pretilima. Indeks tjelesne mase nije savršeno mjerilo, no odlična je polazišna točka i pokazatelj načina života, jer se prekomjerna tjelesna masa uzročno povezuje s raznim zdravstvenim stanjima poput šećerne bolesti, artritisa, arterijske hipertenzije, visokim razinama kolesterola, bolestima jetre, malignim bolestima i slično.
Koliko kalorija je za tijelo dovoljno kalorija?
Kada govorimo o kalorijama, govorimo o energiji koja se dobiva kroz nutritivne vrijednosti prehrambenih proizvoda. Općenito, energija se definira kao sposobnost obavljanja rada i mjeri se u kJ (kilodžulima) i kcal (kilokalorijama). Energijske potrebe pojedinca trebaju biti u ravnoteži s potrošnjom, dok je pritom tjelesna aktivnost i uravnotežen način prehrane u skladu sa zdravljem pojedinca.
Energija iz hrane je nužna za zdravlje, no bitna je količina koju unosimo u svoje tijelo. Važno je postići optimum, a ne pretjerivati. Prenizak ili previsok unos kalorija s vremenom će dovesti do zdravstvenih problema.
Dnevne energijske potrebe
Dnevne energijske potrebe su individualne, a ovise o spolu, dobi, građi tijela i tjelesnoj aktivnosti.
| Spol | Dob | Sjedilački | Umjereno aktivni | Aktivni |
| Žene | 4 – 8 | 1,200 – 1,400 | 1,400 – 1,600 | 1,400 – 1,800 |
| 9 -13 | 1,400 – 1,600 | 1,600 – 2,000 | 1,800 – 2,200 | |
| 14 – 18/19-30 | 1,800 | 2,000 | 2,400 | |
| 31 – 50 | 1,600 | 1,800 | 2,200 | |
| +50 | 1,500 | 1,600 | 2,200 | |
| Muškarci | 4 – 8 | 1,200 – 1,400 | 1,400 – 1,600 | 1,600 – 2,000 |
| 9 -13 | 1,600 – 2,000 | 1,800 – 2,200 | 2,000 – 2,600 | |
| 14 – 18/19-30 | 2,000 – 2,400 | 2,400 – 2,800 | 2,800 – 3,200 | |
| 31 – 50 | 2,000 | 2,200 | 3,000 | |
| +50 | 1,800 | 2,000 | 2,800 |
RDA (2002) The National Academies Press, Washington DC; WHO (2006). Food and nutrition policy for schools, Copenhagen, WHO for EU.
Važno je znati da nam 1 gram ugljikohidrata daje 4 kcal, 1 gram proteina također 4 kcal, dok 1 gram masti sadrži 9 kcal.
O svim navedenim zdravstvenim čimbenicima, od važnosti mjerenja i praćenja krvnog tlaka i šećera u krvi, znanja o idealnom dnevnom unosu kalorija i prehrani do razini kolesterola u krvi, može se detaljno saznati te ih pratiti i kontrolirati odlaskom na redovne liječničke preglede i konzultacije. Na njima se mogu dobiti detaljnije informacija i bolji uvid u zdravstveno stanje osobe, a sve to u svrhu ranijeg otkrivanja i pravovremene reakcije na potencijalne bolesti, što ponekad može i spasiti život.
