Zaneseni trošenjem i kompulzivnom kupovinom

Blagdani su bili idealno vrijeme za hedonizam i prekomjerno uživanje. Jeli smo previše, pili previše, a i trošili (pre)više. Već godinama sve ranijim ukrašavanje gradova i šoping centara te pozivima na trošenje i darivanje, blagdani ljudima stvore i osjećaj nervoze. Alkoholičari će tako biti svjesni činjenice da moraju paziti na konzumaciju alkohola i svoje ponašanje. Ali što je s kompulzivnim potrošačima? Njihove navike kupovanja imaju tendenciju proći “ispod radara”, osobito u sezoni u kojoj čak i uobičajeni potrošači bave trošenjem kao da ne postoji sutra. Stoga se događa da se kompulzivni potrošači lakše upuštaju i lakše skrivaju svoje problematično ponašanje.

Konzumiranje opojnih droga, alkoholizam i pušenje pružaju jasnu sliku fizičke i psihičke ovisnosti. No, sve je više argumenata da mnoga druga ponašanja, poput kockanja, nekontrolirana seksualnog promiskuiteta, opsjednutosti (hrana, sport, internet, posao, religiozne sekte i slično), kupovanja praćenog kompulzivnim ponašanjem i slična, sadrže i patološka obilježja ovisnosti. Pogođeni pojedinci pokazivat će slične simptome. Tako će ovisnici o drogama i drugim opijatima pokazivati trenutačni osjećaj olakšanja i ugode pri uzimanju takvih tvari i gubljenje kontrole. Jednako kao što će i patološki igrači prilikom klađenja, kockari u trenutku kockanja ili oni tijekom šopinga gubiti kontrolu pri obuzdavanju nagona za repetitivnim ponavljanjem užitka. Svi će oni doživjeti zadovoljstvo i ugodu pri svakom tom činu.

Takve ovisnosti često se društveno marginaliziraju i ne pridaje im se ni izdaleka značenje kao toksikomaniji. Ali, zauzimaju jednako važno mjesto u životu ovisnika kao i ovisnost o drogama. Praćene kompulzivnim ponašanjem, takve ovisnosti odraz su urbanog života u kojem brzina življenja, svakodnevni stresovi, težnja za zaradom, uspjehom, popularnošću i generalna težnja za većim i boljim, produbljuju jaz između biološke i psihološke prirode čovjeka i njegovih vitalnih potreba.

Svakodnevni konzumerizam trebamo razlikovati od preokupiranosti kupnjom. Prisutna često i kod “zdravih” pojedinaca, misli drži usmjerene na trošenje i kupovinu, čak i nekoliko sati dnevno. Ovisnost o kupnji često se smatra vrstom opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Drugi naziv za kompulzivno kupovanje je oniomania.  Dolazi od grčkih riječi onios = za prodaju i mania = neumjerenost, ludost. Takvi su pojedinci zaokupljeni kupovinom i trošenjem te doživljavaju različite osjećaje zadovoljstva pri samom činu kupovine. Razvijaju misli, poticaje i preokupacije koje ih unaprijed pripremaju za trošenje.

Negativne emocije depresije, anksioznosti, dosade, samokritičnosti i ljutnje često se navode kao glavni izvor podrijetla poremećaja kompulzivnog kupovanja. Euforija i olakšanje koji se događaju pri kupovini najčešće se navode kao posljedice istog poremećaja. Tako će osobe koje pate od kompulzivnog kupovanja često imati i neki od poremećaja raspoloženja ili anksioznih poremećaja (primjerice depresija, bipolarni afektivni poremećaj – osobito manična faza, anksiozno-depresivni poremećaj), kao i poremećaj osobnosti ili hranjenja. Neposredno uoči kupnje potrošači izvještavaju o anksioznosti, čija razina opada pri samom činu kupnje.

Vrlo je teško označiti osobu kao ovisnika o kupnji, osobito ako je riječ o čistom zadovoljstvu osobe koja je zaradila novac. Nekontrolirano kupovanje u smislu ovisnosti odnosi se na kompulzivnu zanesenost kupovanjem radi ublažavanja psihičkog stanja u kojem se osoba nalazi. Takve će osobe često imati osjećaj niskog samopouzdanja te im kupovanje služi da to pokušaju promijeniti.

Nažalost, ono što kompulzivni potrošači zapravo pokušavaju kupiti jest sreća. Oni se žele svidjeti i žele biti cijenjeni, a da se pritom ne osjećaju depresivno ili uznemireno. Nije bitno koliko novca takvi potrošači imaju i koliko su uspješni. Oni se osjećaju prazni iznutra te koriste kupnju kako bi popunili emocionalnu prazninu. Dodatan problem u ovo doba godine kad počinju velika zimska sniženja stvaraju i mediji.

Sumnjate li da vi ili osoba do koje vam je stalo možda imate problem s kompulzivnom kupovinom, potražite neke od ovih znakova upozorenja:

• Trošenje iznad vlastitog budžeta – Osoba s navedenim problemom neće razumjeti potrebu da bi trebala ograničiti potrošnju. Često njezina potrošnja prelazi prihode. Preokupiranost financijama, ratama i karticama jedan je od važnih znakova.
• Prinudna kupnja – Osoba namjerava kupiti nove hlače, ali na kraju kupi još i vestu, cipele i kaput. Tu se ubraja i kupovanje stvari koje se nikad ne koriste, kao i odjeće na kojoj dulje vrijeme visi etiketa.
• Kronični problem – Mnogi će previše trošiti u određena doba godine, ali ne znači da odmah imaju problem. To postaje problem kad se prekomjerno trošenje javlja tijekom cijele godine, a osoba se u velikoj mjeri oslanja na plaćanje ratama i odlazak u minus za održavanje svojih navika.
• Skrivanje problema – Ljudi s ovisnošću o kupovini nastojat će sakriti od drugih što su kupili ili se koristiti “tajnim” kreditnim karticama (za koje, primjerice, ne zna partner ili roditelj). Kupovat će putem interneta, gdje ih nitko ne može vidjeti.
• Pogoršanje odnosa – Osoba će potrošiti puno vremena na kupovinu, umjesto njegovanja ili održavanja odnosa s obitelji ili važnim drugim osobama. Kako bi sakrila problem, može se povući emocionalno i fizički. Moguće je da s vremenom prekomjerno trošenje izazove probleme sa supružnikom i ostatkom obitelji; mogli bi obećati da neće više trošiti, pa to obećanje prekršiti.
• Osjećaji – Osjećaj euforije pomiješan s anksioznošću tijekom kupovanja jedan je od uobičajenih znakova. Tijekom kupovine se osjećate kao da nekažnjeno prolazite radeći nešto zabranjeno, što je učestalo praćeno osjećajem krivnje i kajanja nakon što ste obavili kupnju.

U nastavku donosimo nekoliko savjeta što učiniti kako biste spriječili prekomjerno trošenje tijekom nadolazećih blagdana:

• Unaprijed si postavite jasne granice o količini novca koju planirate potrošiti na darove te razmotrite opciju da dio poklona za Božić, npr. izradite sami.
• Ne prihvaćajte bilo koju “savršenu” reprezentaciju sezonskih sniženja koju vam nude mediji, institucije ili drugi ljudi. Smanjite očekivanja i uživajte u svakom trenutku najbolje što možete.
• Uključite se u darivanje drugima kroz neprofitne organizacije, volontiranje u dobrotvornim ustanovama, s napuštenim životinjama ili osobno s ljudima slabijega imovinskog stanja.
• Za kupnju koristite gotovinu ili debitnu karticu, a kreditne kartice ostavite kod kuće. Na taj način trošite ono što imate, a ne ono što tek morate vratiti kartičnoj kući. Na debitnoj kartici zabranite odlazak “u minus” ili ga ograničite u skladu s potrebama svakodnevnog života (a koji ne uključuje trošenje na nepotrebne stvari).
• Ako osjetite potrebu za razgledavanjem izloga, učinite to nakon radnih sati.
• Izbjegavajte ići u kupnju sami. Povedite dobrog prijatelja ili člana obitelji kojeg ćete zamoliti da vaše trošenje drži pod kontrolom. To nije znak slabosti nego jednostavno znači da se poznajete dovoljno dobro i priznajete problem.
• Sljedeći put kad uđete u dućan, uzmite trenutak za razmišljanje o glazbi koja svira u pozadini. Ako vam glazbe podiže raspoloženje, budite oprezni. Sretnije raspoloženje moglo bi nerealno poboljšati vaš dojam koji imate o robi u dućanu i uzrokovati velikodušnije trošenje.

Imajte na umu da su sniženja za marketing isto što i melem za ranu. Svaka sentimentalna reklama, smiješna dosjetka, darovne kartice te atraktivni oglasi služe isključivo da pojačaju nagon za trošenjem i kupnju njihovih proizvoda. Tvrtke troše velike svote novca u ovo doba godine za ostvarivanje svojih financijskih planova i nemaju grižnju savjesti što govore ljudima da kupe ono što im zapravo ne treba.

Autorica: Lea Maričić , mag. psih.