Koja je jedina stvar koju želite u svom životu, a da bi vas mogla učiniti sretnima? Novi posao? Veći stan? Idealan partner? Uvijek postoji nešto. No, istraživanja pokazuju da vanjski čimbenici imaju moć da nas učine sretnijima u jednom kratkom trenutku, ali kultiviranje dubokog osjećaja sreće mnogo je obuhvatniji projekt.
To je vrlo osobna stvar – neka vrsta unutarnjeg mira ili zadovoljstva, određena vrsta psihološke dobrobiti koju nosite u sebi, a koja nije povezana ni s jednom od izvanjskih stvari.
Postoji mnogo predodžbi o tome da morate imati nešto do određene dobi ili imati sve posloženo u životu da biste se osjećali sretnima. Međutim, umjesto skupljanja izvanjskih postignuća, postoje neki znanstveni „prečaci“ za pronalaženje sreće i nisu ni približno toliko komplicirani kao što biste mogli pomisliti.
1. Kvalitetan san
Ovo već i ptice na grani znaju, ali osiguravanje dovoljne količine kvalitetnog sna toliko je važno za našu cjelokupnu dobrobit, na toliko razina, da su tri američka znanstvenika osvojila Nobelovu nagradu za rad na biologiji sna. Britanska studija iz 2017. godine pokazala je da su dobro naspavani Britanci sretniji od onih s manjkom sna, a velika većina nas treba negdje između sedam i osam sati sna.
Ako to nije dovoljno da vas pošalje na vrijeme u krevet, izvješće koje je još prije deset godina objavio Harvard Women’s Health Watch pokazalo je da kronični nedostatak sna može oslabiti imunološki sustav, otežati održavanje zdrave težine, doprinijeti visokom krvnom tlaku te omesti učenje i pamćenje.
Vježbanje, baš kao i san, brzinski je prečac do sreće, s još većim učincima na raspoloženje. Za početak, zahvalite endorfinima i onom „highu“ nakon dobro odrađenog treninga.
Studija Instituta Black Dog u Australiji pokazala je da jedan do dva sata vježbanja tjedno, gdje je tjelovježba definirana kao aktivnost koja povećava broj otkucaja srca, zagrijava vas i lagano ostavlja bez daha, donosi čitav niz fizičkih i mentalnih koristi.
3. Provedite vrijeme na otvorenom
Iako će svaka tjelovježba preplaviti organizam endorfinima, joggiranje ili žustra šetnja na otvorenom vodi vas korak bliže onome za što istraživači smatraju kako ljude čini sretnima: prirodi. U svojoj knjizi The Nature Fix, Florence Williams pokazuje kako nas provođenje vremena na otvorenom čini sretnijima i zdravijima.
Pritom je uzela u obzir brojne studije, uključujući i rad dr. Frances Kuo, koja je pronašla vezu između drveća i zelenih površina te nižih razina kriminala i agresije. Zato, jeste li za planinarenje ovaj vikend?
4. Za sreću treba – smisao
Ovdje stvari postaju malo teže. Spavanje, vježbanje i provođenje vremena na otvorenom zajamčeni su načini koji će brzo poboljšati vaše raspoloženje. Također su jednostavni za planiranje. Ali što je s onim unutarnjim monologom i ukupnim zadovoljstvom svojim životom?
Sve veći broj istraživanja razlikuje dvije različite vrste sreće: hedonističku i eudaimoničku. Hedonistički pristup oslanja se na instant-zadovoljstva kao što je dobivanje poklona ili izlazak petkom navečer. Eudaimoničko blagostanje proizlazi iz sveukupne izgradnje smislenog života.
Naravno, ta se dva pristupa mogu i povezati – možda ste u petak navečer krenuli van sa starim i dragim prijateljem. Tada je sam odnos eudaimoničan, iako aktivnost može biti hedonistička.
Svi pronalazimo svoj smisao na različitim mjestima: u radu, odnosima s drugima, obitelji, volontiranju… Ova vrsta sreće također se može opisati kao osjećaj svrhe, a njegovanje ovih elemenata u vašem životu može potrajati godinama i pritom rezultirati različitim samospoznajama.
5. Potpora drugih
Prema 75-godišnjem istraživanju Sveučilišta Harvard, dosad najdužem istraživanju o sreći, najvažniji prediktor prave sreće i dobrobiti kvalitetan je odnos s obitelji, prijateljima i supružnicima.
Ono što nas ova studija može naučiti jest spoznaja da nas dobri odnosi održavaju sretnijima i zdravijima. Redovito provodite vrijeme s drugima, kultivirajte dugoročne odnose i sustav socijalne potpore. (Ponovno eudaimoničko blagostanje na djelu!).
6. Slušajte sami sebe
Ova stavka može zahtijevati malo samopropitkivanja, ali bitno je pronaći unutarnju jasnoću – u smislu onoga što stvarno želite učiniti sa svojim životima naspram vanjskih pritisaka koji vam govore što biste “trebali” učiniti.
Nedavna studija objavljena u časopisu Journal of Experimental Psychology otkrila je da kada potiskujemo emocije koje ne doživljavamo kao ispravne – recimo, ambivalentnost majčinstva ili osjećaj ljutnje kada mislimo da bismo trebali biti sretni – završavamo manje sretnima nego kad bismo jednostavno izrazili naše neugodne emocije.
Kultiviranje slušanja i poštivanja unutarnjeg glasa puno je teže nego ranije otići na počinak ili odraditi trening. Ali to može biti ključ za duboku sreću.
Potisnute emocije uzrokuju kroničnu mišićnu napetost
Kako kontrolirati vlastite emocije?
7. Trošite novac na iskustva, a ne na stvari
Koliko god može biti dobar osjećaj obnoviti garderobu ili kupiti torbu koju ste dugo mjerkali, takva sreća ne traje dugo.
Dosadašnja istraživanja objavljena u časopisu Journal of Positive Psychology pokazala su da će nas trošenje novca usrećiti samo ako je riječ o iskustvima koja su korisna za život, a ne još više materijalnih predmeta.
Zato, DA za putovanja, tečaj jezika ili kuhanja!
Sreća ne dolazi u velikim paketima, nalazi se u sitnicama
8. Isključite svijet
Tehnologija nam bez sumnje olakšava život, ali kad je riječ o njezinim prednostima, sreća nije jedna od njih. Prema izvješću World Happiness Report, aktivnosti vezane uz digitalne medije i društvene mreže, uključujući beskrajno „skrolanje“ news feedom, redovito se povezuju s manjim osjećajem sreće. U stvari, za kultiviranje osjećaja sreća – jednostavno se isključite.
9. Sreća je u dobrim knjigama
Govoreći o isključivanju od svijeta, jedan od najboljih načina za to jest zgrabiti dobru knjigu. U internetskoj anketi koja je obuhvatila 4.164 odrasle osobe, oni koji su redovito čitali bili su manje podložni stresu i depresiji te su se osjećali sretnije.
I za kraj: potrebno vam je samo 30 minuta tjedno da biste vidjeli poboljšanja u razini sreće.
