Tko kaže da se nikada u životu ni s kim nije posvađao, sasvim sigurno laže! Prema Darwinovoj teoriji evolucije – jači opstaje, a sigurni smo da ste se i sami u to nebrojeno puta uvjerili. Ako mu je za vjerovati, i nadmetanje se može protumačiti kao dio osnovnog nagona za preživljavanje.
Prešućivanje onog što mislimo i želimo, zanemarivanje potrebe da se suprotstavimo okolini, da se odupremo nametnutim okolnostma, tj. da branimo svoju individualnot, nikada neće rezultirati skladnim odnosom, već nezdravim potiskivanjem gnijeva.
Dok neke biljke vode vječnu borbu za sunčevim zrakama, životinje za dobrim ručkom ili teritorijem, mi kao da smo tu borbu za opstanak shvatili malo preozbiljno. Razlog za nadmetanje vidimo u svemu. Ako tome dodamo PMS, malo hormona ili stres na poslu, osjećamo se „ugroženi” čak i nečim bezazlenim, poput kišnog dana – i eto novog razloga za svađu! No, dobra je vijest da se i iz toga može izvući nešto pozitivno, važno je samo znati kako.
Svi se svađaju
Radi slikovitijeg prikaza apsudra na koji se taj „nagon za opstanak” sveo, nabrojat ćemo nekoliko najčešćih primjera svađica koje nerijetko kobno djeluju na međuljudske odnose. A, u različitim peridoima života, svađamo se na drukčije načine.
1. S tri godine: Uz urlanje popraćeno čupanjem, guranjem, griženjem i beljenjem, kao trogodišnjaci prijateljstva prekidamo zbog lutki: „Balbika!! To je moja balbika!! Vlati mi moju Balbiku!!”
2. S trinaest godina: – Daj kaj briješ, pusti me da živim svoj život!! Imam već 13 godina, prestani se ponašat prema meni ko da sam klinac!
3. S dvadeset i tri godine: – Ne mogu vjerovat da bi radije otišao s dečkima na tekmu nego sa mnom na Severinin koncert!”,
4. S trideset i tri godine: – Opet nisi spustio WC dasku!
5. S četrdeset i tri godine: – Gle koliki telefonski račun smo dobili!! Opet po cijele dane pričas s gospođom mamicom!!!”,
6. S pedeset i tri godine: – Taj tvoj odgoj!! Pogledaj kaj si od njih napravio!! Po cijele dane se izležavaju ko bitange, a mama nek služi, jel?
7. Sa šezdeset i tri godine: – Cijeli život slušam to tvoje hrkanje! Dosta mi je!!! Gubi se u drugu sobu!!”
8. Sa sedamdeset i tri godine:- Gdje su moje naočale? Opet si ih izgubio. Starac jedan senilni.
Postoji li produktivna svađa?
Naravno da postoji! Uz malo samokontrole i truda, razorne moći svađe mogu biti potpuno transformirane u melem za ranjene obiteljske, bračne, prijateljske i poslovne odnose. No, da bismo to shvatili, a onda i primijenili, potrebno je prvo uočiti koje greške najčešće ponavljamo.
Kao prvo, potrebno je razlučiti hirovite šize ili mušice koje tijekom svađe poprimaju dimenzije krda slonova, od pravih, konkretnih problema. Ako su ti preduvjeti ostvareni, rasprava ima potencijala da se pretvori u nešto kvalitetno i produktivno.
„Konflikt i svađa sastavni su dio svakog zajedničkog života. Dapače, njihovo prisustvo je znak kvalitete međuljuskih odnosa, a odsutstvo budi sumnju na njihovu tešku poremećenost”, napisao je psihijatar, psihoterapeut i komunikolog Pavao Brajša u svojoj knjizi „Umijeće svađanja”.
I doista, prešućivanje onog što mislimo i želimo, zanemarivanje potrebe da se suprotstavimo okolini, da se odupremo nametnutim okolnostma, tj. da branimo svoju individualnot, nikada neće rezultirati skladnim odnosom, već nezdravim potiskivanjem gnijeva. Njegovo taloženja može samo naštetiti, i nama i odnosu koji toliko pokušavamo zaštititi od propadanja. Svakim novim „gutanjem knedli” snižava se naš prag tolerancije.
A za takav odnos prema svađi djelomično je kriv i naš mentalitet, objašnjava komunikologinja Ivana Tante.
Različitost mentaliteta
Amerikanci su puno otvoreniji od nas. Oni prihvaćaju kritike i ne doživljavaju ih kao napad na njihovu osobnost. Svađa bi trebala biti argumentirana diskusija. No, u našem mentalitetu nema pretpostavke argumentiranja. Ne postoji kultura polemziranja, kultura komunikacije, pa samim time ni kultura svađe. Svađa koju mi poznajemo nije ništa drugo doli nadmetanje – tko je jači i tko je u pravu, tvrdi Tanta.
Život bez svađe i konflikta je utopija.
Banalna primjedba poput «Opet si stavila previše luka u umak!!» odnos može usmjeriti u dva smjera:
1. Možete ju shvatiti kao osobnu uvredu, kao povredu ega. No, bit će vam glupo napraviti dramu i pokazati da vas je uvrijedio pa ćete problemčić samo „gurnuti pod tepih”. Sljedeći dan, za 5 dana ili pak za mjesec dana, pronaći ćete način da mu to vratite milo za drago. Podsvjesno, naravno. Njega će to naljutiti jer vaša osveta vjerojatno neće imati pozitivan predznak kao njegov komentar u samom startu i – eto svađe!
2. Možete njegove riječi protumačiti kao dobronamjernu kritiku i sljedeći put poslušati savijet! Puno jednostavnije! A uz to možete i vi njemu dobronamjerno prigovoriti za to da katastrofalno loše usisava i da sljedeći put ne bude lijen zavući četku ispod kauča!
Znate li odgovoriti na provokaciju?
Trikovi komunikacije – kada i kako što reći?
Kako se dobro svađati?
Život bez svađe i konflikta je utopija. Ali, da bi ublažili štetne efekte tih svakodnevnih, životnih sukoba, potrebno je naučiti nekoliko pravila igre. Baš kao ljubav i tolerancija, i svađa je vještina koju treba savladati.
4 osnovna pravila:
1. SMIRENOST
Za početak tebamo biti svjesni da je u afektu zabranjeno reagirati. Umjesto da se upustimo u prepirku „bez glave i repa”, bez točno definitanog uzroka i cilja, prepirku u kojoj bi vrlo vjerojanto izgovorili puno toga što uopće ne mislimo samo zato što smo ljuti, pametnije bi bilo višak gnjeva izbaciti kroz npr. fizičku aktivnost. Samo „bistre glave” sposobni smo razmišljati donekle objektivno i postupati tolerantno.
2. RAVNOPRAVNOST
Osjećaj jednakosti kod partnera neizbježan je uviet za kvalitetnu svađu. Ako se jedan postavi iznad drugoga, potpuno se gubi zajednički interes rasprave, a svađa se često počne razvijati u krivom smjeru. Oba partnera trebaju se osjećati kompetentnima i slobodnima da izraze svoje mišljenje, stavove i osjećaje
Baš kao ljubav i tolerancija, i svađa je vještina koju treba savladati.
3. AUTENTIČNOST
Razlog svađe treba biti nešto konkretno, nešto stvarno. Nerijetko se događa da se sam uzrok svađe uopće ne može definirati. Često izmišljamo razloge našeg unutarnjeg nemira i nezadovoljstva. Takve se svađe najčešće svedu na istresanje i iživljavanje, što na odnos može samo djelovati destruktivno.
4. ISKRENOST
Ako smo iskreni prema sebi i prema partneru, ako priznamo što osjećamo, ako slobodno izražavamo naše misli, takva će svađa rezultirati samo još većom povezanošću i međusobnim povjerenjem.
Svađa ne mora nužno biti nešto negativno. Ako se pridržavamo nekoliko jednostavnih pravila, vrlo ju lako možemo pretvorimo u kvalitetan odnos. Dobra svađa može omogućiti katarzu i pročišćenje emocija. Ona može ojačati ljubav, produbiti odnos ili intenzivirati bliskost među partnerima.
No, najvažnije je da sami sebi priznamo koji je njezin uzrok i cilj!
Ne reagirajte na uvrede – šutnja je zlato!
