Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i druge društvene mreže imaju snažan utjecaj na ponašanje ljudi, kako individualno, tako i grupno. Taj utjecaj može biti važan kad je u pitanju debljina.
Iz perspektive problema debljine, koja predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjeg svijeta, pa i u našoj zemlji, komunikacija preko društvenih mreža mogla bi imati utjecaj na epidemiju debljine i borbu za njeno zaustavljanje (kako negativan, tako i pozitivan). Podaci pokazuju da je u SAD-u među osobama koje su tražile informacije o zdravlju, 22% tražilo informacije o pomoći u gubitku težine. U Hrvatskoj na Googleu je omjer pretraživanja pod terminima debljina/zdravlje porastao u proteklih 5 godina (2014/2017= 10.8%, a proteklih 5 godina =13.6%).
Sve aktivnosti koje uzrokuju smanjenje slobodnog vremena, mogle bi uzrokovati oduzimanje vremena od prehrane, spavanja i tjelesne aktivnosti i tako utjecati na povećanu sklonost debljanju.
Povezanost društvenih mreža i debljine
Znanstvenici s Harvarda i UCLA-a Christakis i Fowler 2007. godine uočili su povezanost društvenih mreža i debljine. Najaču povezanost pokazali su odnosi s prijateljima, rodbinske veze i odnosi s bračnim partnerom. Najslabiju poveznost pokazale se neformalne i formalne društvene veze, tipa religijskih i veze na poslu. Nije ustanovljena veza između susjeda i debljine.
Povezanost s debljinom u društvenim mrežama jače je bila izražena kod osoba istog spola. Taj utjecaj društvenih veza osjeti se do 6 razine odnosa. Odnosi na internetskim društvenim mrežama nisu identični odnosima u realnom svijetu, ali bi mogli imati donekle slične utjecaje na debljinu.
Stil života
Dosadašnja istraživanja uzroka debljine pokazuju da je debljina dominantno bolest stila života. Taj stil života je sjedeći stil s vrlo malo tjelesne aktivnosti, neredovitom i prekaloričnom prehranom i prekratkim trajanjem sna, uz dosta svakodnevnih stresova.
Radi se o brzom stilu života karakteriziranom stalnom žurbom i životom u vremenskom škripcu, praćen stalnim osjećajem nedostatka vremena. Zbog toga dolazi do oduzimanja vremena od osnovnih životnih aktivnosti važnih za zdravlje i urednu tjelesnu težinu. Takav stil života označavamo nezdravim. On pokreće niz bolesti koje danas dominiraju kako u obolijevanju, tako i u smrtnosti stanovništva. Bolesti uzrokovane nezdravim stilom života su: debljina, dijabetes, maligne bolesti, kardiovaskularne bolesti, cerebrovaskularne bolesti, depresija.
Pojavom društvenih mreža, posljednjih godina sve veći udio vremena provedenog na internetu odnosi se na Facebook, Twitter, Instagram, YouTube ili druge društvene mreže.
Sve aktivnosti koje uzrokuju smanjenje slobodnog vremena, mogle bi uzrokovati oduzimanje vremena od prehrane, spavanja i tjelesne aktivnosti i tako utjecati na povećanu sklonost debljanju. Zato je posebna pažnja u istraživanjima posvećena vremenu provedenom u gledanju TV-a, video igrica i vremenu provedenom pred kompjuterom ili na internetu. Iako podaci nisu jednoznačni, većina istraživanja pokazuje negativan učinak povećanog vremena provedenog pred TV ili kompjuterom, na internetu i video igricama, a u posljednje vrijeme i na smartfonima, na zdravlje i tjelesnu težinu, posebno kod mladih.
Direktan utjecaj na život
Pojavom društvenih mreža, posljednjih godina sve veći udio vremena provedenog na internetu odnosi se na Facebook, Twitter, Instagram, YouTube ili druge društvene mreže. To bi moglo negativno utjecati na zdrav stil života i regulaciju tjelesne težine. S obzirom da se radi o relativno kratkom periodu u kojem su društvene mreže počele dominirati internetskim aktivnostima, još uvijek nema dovoljno podataka o njihovom utjecaju na zdravlje. Taj utjecaj je složen, a vjerojatno je jače izražen kod mladih.
Naime, Facebook i druge društvene mreže mogu direktno i indirektno utjecati na život i ponašanje ljudi, pa tako i na njihovo slobodno vrijeme i zdravlje.
Rezultati pojedinih mehanizama utjecaja mogu biti različiti:
Oduzimanje slobodnog vremena: negativan utjecaj, jer se skraćuje vrijeme posvećeno: prehrani, spavanju, tjelesnoj aktivnosti, neposrednom druženju i razvijanju i produbljivanju međusobnih odnosa koji su kompleksniji, kompletniji, intenzivniji i zahtjevniji od neobaveznog druženja s uglavnom nepoznatim osobama preko internetskih društvenih mreža.
Narušavanje zdrave strukture prehrane: poremećaj broja i redovitosti obroka, češće korištenje sokova, snackova, grickalica i fast food-a – negativan utjecaj.
Negativan utjecaj kroz biranje prijatelja sličnih sebi
Pozitivan utjecaj kroz sudjelovanje u razgovorima o zajedničkim problemima s drugim osobama koje pate od debljine preko Facebooka i drugih mreža.
Sudjelovanje u društvenim grupama ili savjetovanje liječnika moglo bi imati pozitivan utjecaj.
Za konačan zaključak o utjecaju suvremenih sredstava komunikacije i društvenih mreža na zdravlje i debljinu potrebna su daljnja istraživanja.
* PROČITAJTE I OVE ČLANKE:
Prim.dr.sc. Jozo Jelčić: Debljina – temeljni pristup liječenju
dr. Jozo Jelčić: Liječenje debljine
Hipotireoza i smanjenje tjelesne težine – odgovara dr. Jozo Jelčić
Društvene mreže – siguran korak u depresiju i stres
