Nakon obilnog ručka od kojega nije prošlo niti dva sata, vi već razmišljate o čokoladi sakrivenoj u gornjem kuhinjskom elementu? Dobrih pet minuta odolijevate napasti, ali ne možete prestati misliti na čokoladu. U ustima već osjećate njen neodoljiv topivi okus, pred očima vam je dobro poznato pakiranje, a pod rukom glatka, topiva površina, dobro poznate strukture. Razmišljate, razmišljate, dižete se i pravac kuhinja, mikrolokacija – gornji kuhinjski element! Zvuči poznato?
U trenutku kada ste prvi put pomislili na čokoladu, vaš svijet je stao. Više ne znate o čemu se radi u filmu koji gledate ili što ste upravo pročitali, jednostavno, obuzela vas je ona dobro poznata, neopisiva strast koja neodoljivo privlači svojim nevidljivim čoko-magnetima. I potpuno ste u njenoj moći.
Žudnja za slatkim jedna je od najkompleksnijih prehrambenih potreba.
Kada bi to bilo ono najgore, problem ne bi bio tako strašan. Najgore je što ćete svoju ljubav dokazati i prvom redu čokolade, i njenom drugom redu, trećem…sve do zadnjeg. E, to je ono najgore. Čokolada je platila glavom, a vi ćete kilama…i novom čokoladom.
Jedino utješno u svemu ovome (iako to zaista nije nikakva utjeha, ali neka vam/nam bude!) je što niste sami. Svijet mnogih vrti se oko čokolade, grickalica, neutažive i neobjašnjive gladi, najčešće nepotrebne, jer to niti nije prava glad. Riječ je o nezdravoj navici, ovisnosti i vrlo često, manjku nutrijenata.
Pa, uhvatimo se onda za tu dobru vijest: u većini slučajeva žudnja za hranom proizlazi baš iz jednostavnih fizioloških ili psiholoških uzroka i može se kontrolirati unosom organizmu neophodnih nutrijenata. Pri tome je važno uvijek imati pri ruci zdravu hranu koja će u kriznim trenucima biti odlična zamjena za onu nezdravu.
Povezanost žudnje za hranom i nedostatka nutrijenata
Slane grickalice
Potreba za čipsom, kokicama, flipsom i drugim slanim grickalicama upućuje na određene nedostatke vezane za nadbubrežnu žlijezdu i manjak elektrolita. Često se javlja uslijed disbalansa hormona zbog stresnih situacija. Pojačana potreba za unosom soli najčešće ukazuje na potrebu organizma za elektrolitima i mineralima. Žudnja za slanim također može značiti da tijelo vapi za vodom, budući sol ima tendenciju zadržavanja vode u organizmu.
Savjet: povećajte unos tekućine. Konzumirajte celer, masline, rajčice, alge ili himalajsku sol kako bi nadoknadili elektrolite i minerale. Osigurajte organizmu dovoljno sna čime ćete normalizirati razinu hormona stresa u organizmu.
Ugljikohidrati: kruh, tjestenina, peciva
Zaokupljaju vas misli o tjestenini, kolačima, kruhu, krekerima i pecivima? To može biti pokazatelj inzulinske rezistencije, hipoglikemije (naglog pada razine šećera u krvi), nedostatka kroma ili kroničnog umora. Najvjerojatnije vam je potreban dodatan unos kroma i balans razine šećera u organizmu.
Savjet: konzumirajte banane, jabuke, marelice, špinat, ciklu, avokado, brokulu, celer, blitvu, mrkvu i pastrnjak. Za bolju kontrolu šećera uključite u prehranu i više vlakana, a ako biste prevladali čežnju za ugljikohidratima, konzumirajte što više povrća tamno zelene boje, odnosno namirnica bogatih kromom i magnezijem.
Osigurajte unos malih količina proteina sa svakim obrokom (soja, mahunarke, mliječni proizvodi).
Čokolada
Žudite li za čokoladom, postoji vjerojatnost da vašem tijelu nedostaju magnezij, esencijalne masne kiseline i krom. Za vrijeme stresa u organizmu je smanjena razina magnezija, kroma, vitamina B i esencijalnih masnih kiselina. Upravo zato, kada smo izloženi stresu posegnemo za čokoladom kako bismo nadoknadili manjak tih nutrijenata. No to nije sve – čokolada povećava razinu serotonina u krvi. Budući da je serotonin hormon sreće, žudnja za čokoladom se može povezati i s emocionalnim potrebama.
Savjet: konzumirajte vruću čokoladu napravljenu od sirovog kakaa, orašaste plodove i sjemenke, mahunarke, zeleno lisnato povrće i drugu hranu bogatu magnezijem i esencijalnim masnim kiselinama. Odlično rješenje je i druženje s voljenim osobama i prijateljima ili bavljenje bilo kojom aktivnošću koja će podići razinu serotonina i doprinijeti dobrom raspoloženju.
Slatkiši
Ne možete zamisliti dan bez slatkiša? To znači kako je vašem organizmu potrebna dodatna energija, krom ili esencijalna aminokiselina triptofan. Žudnja za slatkim je možda jedna od najkompleksnijih prehrambenih potreba. Ona može upućivati na nedostatak aminokiselina ili rast gljivica u organizmu. Također, pojačana potreba za slatkišima odnosno šećerom može biti znak da su vašem tijelu potrebni ugljikohidrati kao energija za mozak i tijelo. Želja za slatkim namirnicama može biti i emocionalan znak kako nam u životu nedostaje “slasti”.
Savjet: konzumirajte mahunarke, kruške, bobičasto voće, sjemenke bundeve, sjemenke suncokreta i cjelovite žitarice. Počastite se aktivnostima koje će vas razveseliti i opustiti, kao što su šetnja u prirodi, umjetnost, dobra glazba i primijetit ćete kako se žudnja za slatkim može utažiti i bez hrane.
Pržena i masna jela
Čežnja za prženom i masnom hranom upućuje na nedostatak esencijalnih masnih kiselina ili pomanjkanje kalcija.
Savjet: konzumirajte orašaste plodove i sjemenke, ulje lana, brokulu, kelj, mahunarke i zeleno lisnato povrće.
Gazirana pića
Žudnja za gaziranim pićima često je prisutna kod osoba koje unose previše stimulanata u organizam, a istovremeno ne piju dovoljno vode. Isto tako, može može biti i znak nedostatka kalcija u organizmu.
Savjet: konzumirajte kelj, bademe, špinat i brokulu uz čiju pomoć ćete nadomjestiti kalcij.
Led
Žudnja za ledom, glinom, zemljom, kredom i drugim neprehrambenim proizvodima je stanje koje se također naziva Pica ili Geophagia (što doslovno znači “jesti zemlju”). Često može upućivati na nedostatak željeza ili drugih minerala u organizmu. Ova pojava češća je kod djece, ali se može javiti i kod odraslih osoba tijekom razdoblja pojačanih prehrambenih potreba, kao što je trudnoća.
Savjet: konzumirajte što više hrane bogate željezom, uključujući tamnozeleno lisnato povrće, mahunarke, orašaste plodove i sjemenke.
Ovo su informativne činjenice uz pomoć kojih možete identificirati nedostatak važnih nutrijenata u organizmu, ali za teže oblike žudnje za hranom svakako se obratite kvalificiranom stručnjaku i napravite test na manjak vitamina i minerala u organizmu.
Zaključak je kako nam je svima potrebna prirodna hrana koja ne zahtijeva bilo kakvu preradu: voće, povrće (lisnato!), sjemenke… Umjesto slatkiša, voće konzumirajte i za doručak (sočno i slatko) i za ručak (slatko) i za večeru (kiselo, uz zeleno lisnato povrće i orahe).
Budući da je serotonin hormon sreće, žudnja za čokoladom može se povezati i s emocionalnim potrebama.
Ovakva prehrana dobro će činiti i štitnjači, a izbacivanjem iz prehrane žitarica (kruh, tjestenina, slatkiši…) smanjit će se i potreba za slatkim. Idealna zamjena bit će voće, sjemenke i orašasti plodovi.
Jedan od recepata je i da na list papira napišete sve ono nezdravo za čim žudite, a bez čega se može. A na drugoj strani papira napišite sve ono što još niste probali a zdravo je. Vidjet ćete kako je lako nezdravim namirnicama naći zamjenu.
Zgodni i korisni savjeti:
- Kada osjetite glad, popijte čašu vode, jer često kada mislite da ste gladni, ustvari ste žedni!
- Kod “napada” želje za jelom (ili cigaretom, svejedno) odložite želju za tri minuta i ona će splasniti ili čak potpuno nestati.
- Jedite iz manjih tanjura i posudica plave boje (plava boja suzbija apetit).
- Završite s jelom kada ste 80% siti, a ne onda kada vam je najslađe (tada kočnice otkazuju).
- Jedite samo kada ste stvarno gladni, a ne kada vam je dosadno.
I ne zaboravite: Kada stignu vanzemaljci, prvo će pojesti debele! 😉
Recepti
Fini bezglutenski kolač
Sastojci
- 6 jaja
- 160 gr šećera (ekvivalent): budući da šećer daje masu, stavite npr. steviju i dodajte cca 120 gr mljevenog kokosa, rogača ili badema ili sl.
- 160 gr maslaca
- 120 gr bezglutenskog brašna
- 150 gr čokolade u prahu (ako se izbjegava ‘štetna’ čokolada, naribati onu sa 70% kakaoa)
- 2 žlice kakaoa u prahu
- 1 prašak za pecivo
Priprema
Pjenasto mikserom umutiti maslac i dodavati 6 žutanjaka i “šećer” (tj. sladilo) i na kraju kokos. U dobivenu smjesu ručno umutiti brašno i prašak za pecivo, dodati čokoladu i kakao i sve zajedno lagano sjediniti. Na kraju lagano miješajući dodati tvrdo umućeni snijeg od 6 bjelanjaka. Izliti u kalup i peći 10 min na 180, a potom 30 – 40 min na 160 stupnjeva. Ohlađeno prerezati i namazati s marmeladom od marelice. Preliti glazurom od čokolade.
Zdrava čokolada
Sastojci
- 100 gr rogača
- 150 gr mljevenih sirovih sjemenki bundeve
- 50 gr mljevenog sirovog sezama
- 50 gr mljevenih lješnaka
- 50 gr mljevenih badema
- 1 i 1/2 velika žlica kakaa u prahu
- 1 i 1/2 mala žličica cimeta u prahu (Cejlonski cimet!)
- 300 – 400 gr prirodnog meda
Priprema
U duboku posudu stavite rogač, mljevene sjemenke bundeve, mljeveni sezam, mljevene lješnake i bademe, kakao u prahu i cimet. Sve dobro izmiješati i dodati med. Sve zajedno zatim dobro izmiješati velikom žlicom, a potom mikserom (dodaci za tijesto). Dobro sjedinjenu masu stavite u plitku posudu (pleh) i razvaljajte na debljinu 2 – 3 cm. Gotovo! I zdravo… 😉
