Stigla nam je jesen, godišnje doba koje svaki put iznova postavlja nove izazove našem imunosnom sustavu u zaštiti od potencijalnih opasnosti, pa je potreba za mikronutrijentima povećana. Da bi se moglo govoriti o načinima na koje vitamini i minerali pridonose funkciji imunosnog sustava, potrebno je razjasniti osnovne pojmove koji ga karakteriziraju.
Imunost ili imunitet se može sagledavati kao ministarstvo obrane u vladi koja se naziva ljudski organizam. Pod njegovom ingerencijom se nalazi niz vojnika različitih činova, ali i brojna artiljerija koju ti isti vojnici koriste. Malo jasnije rečeno, imunosni sustav se sastoji od kompleksne mreže stanica, tkiva i organa.
Kad govorimo vrstama imunosti, razlikujemo urođenu i stečenu imunost. Urođena imunost je prva linija obrane od patogena, a sastoji se od fizičkih barijera (primjerice koža, vidljive sluznice, sluznica probavnog sustava), stanica koje napadaju sve što je tijelu strano i sustava komplementa. S druge strane, stečena imunost je nešto sofisticiranija. Za specifični odgovor imunosnog sustava zaduženi su T i B limfociti, stanice koje napadaju točno određenu vrstu patogena, pamte način kako ga napasti u slučaju ponovnog susreta i razvijaju protutijela na taj određeni patogen.
Dakle, sve stanice imunosnog sustava možemo gledati kao vojsku u kojoj vojnici imaju niže i više činove, dok artiljeriju predstavljaju protutijela, fizičke barijere s okolišem i ostali urođeni načini zaštite od patogena.
Kako pomoći i obraniti organizam?
Osnova održavanja zdravlja je raznovrsna i uravnotežena prehrana koja je izvor svih neophodnih nutrijenata. No, korištenje vitaminsko-mineralnih dodataka prehrani može dodatno pridonijeti održavanju zdravlja, normalne funkcije imunosnog sustava i energetskog statusa organizma. Opće je poznato da postoji jako mnogo pripravaka za jačanje imuniteta koji se temelje na kombinaciji raznoraznih vitamina i minerala. No, znate li na koji način djeluje pojedini vitamin ili mineral i kako točno pridonose boljoj zaštiti imunosnog sustava od patogena koji prijete sa svih strana?
Vitamini i minerali – saveznici u obrani organizma
VITAMIN A
Od samoga otkrića vitamin A se povezuje s otpornošću na infekcije. Naime, vitamin A je nužan za usmjeravanje stanica zaduženih za urođeni odgovor imunosnog sustava prema crijevnoj sluznici. Svi dobro znamo da hrana koju konzumiramo nije sterilna. Stoga je jedna od funkcija stanica crijevne sluznice spriječiti ulazak patogena u organizam. Provedena istraživanja su pokazala kako nedostatak vitamina A povećava rizik od razvoja infektivnih bolesti.
BAKAR
Bakar je element koji je u organizmu potreban za proizvodnju energije. Sudjeluje u složenom procesu proizvodnje molekula ATP-a koje dalje služe kao izvor energije za normalno funkcioniranje organizma. Nedostatak bakra može prouzročiti stanje niskog broja bijelih krvnih stanica koje povećava osjetljivost na infekcije.
VITAMIN C
Vitamin C ili askorbinska kiselina nosi titulu najpoznatijeg vitamina. Čak i ako malu djecu pitate zašto je dobro jesti limune i naranče, odgovor će biti „zbog vitamina C“. I zaista, ovaj vitamin s punim pravom opravdava laskavu titulu najpoznatijeg. Vitamin C pridonosi izgradnji barijere između našeg tijela i okoliša tako što sudjeluje u sintezi kolagena. Osim toga, taj vitamin štiti organizam od slobodnih radikala (tzv. reaktivnih kisikovih vrsta) i stimulira stanice imunosnog sustava na način da ubrzava njihovu pokretljivost do ciljnog mjesta. Više od 150 istraživanja ukazuje na činjenicu kako vitamin C može ublažili ili prevenirati bakterijske i virusne infekcije. Čak štoviše, jedna studija provedena na ljudima pokazala je kako dnevni unos vitamina C smanjuje vrijeme trajanje prehlade za 59 posto u usporedbi s placebom.
VITAMIN D
Deficit vitamina D najčešće je zabilježen tijekom zime i proljeća jer se ljudi tada ne izlažu suncu u dovoljnoj mjeri, zbog čega ga onda i ne proizvode koliko bi trebalo. Nizak status vitamina D predstavlja globalni javnozdravstveni problem neovisno o tome je li riječ o razvijenim ili državama u razvoju. Vitamin D sudjeluje u regulaciji kako urođene, tako i stečene imunosti. Prije svega, sudjeluje u izgradnji zaštitne barijere u području crijeva i očiju. Osim toga, pokazuje baktericidnu aktivnost na način da potiče djelovanje stanica odgovornih za urođenu imunost, ali i proizvodnju antimikrobnih proteina koji štite organizam ubijajući patogene.
VITAMIN H
Vitamin H, biotin ili vitamin B7 nazivi su za jedan te isti spoj koji je nužan za normalno funkcioniranje organizma. Kao mikronutrijent važan je za normalno funkcioniranje stanica i njihovo dijeljenje. Niska razina ovog vitamina je zabilježena kod različitih stanja, kao što su upalna bolest crijeva i urođene anomalije metabolizma biotina te kod kroničnog alkoholizma. Nedovoljan unos vitamina H može dovesti organizam u stanje koje pogoduje proizvodnji slobodnih radikala, ali jednako tako i pridonijeti razvoju proupalnih procesa u organizmu koji pogoduju razvoju upale.
KOBALAMIN
Temeljni izvor kobalamina ili vitamina B12 u ljudskoj prehrani je životinjskog podrijetla. Nedostatak vitamina B12 je često stanje, pogotovo kod starije populacije. Razlog leži u činjenici što se kod osoba starije životne dobi teže apsorbira, ali je i manji unos vitamina. Jedna od funkcija vitamina B12 je da održava drugu molekulu, homocistein, u okviru normalnih vrijednosti. Naime, previsoka razina homocisteina u organizmu potiče upalne procese koji dalje uzrokuju različite poremećaje. Stoga se kobalamin može smatrati i svojevrsnim protuupalnim vitaminom. Pokazano je kako suplementacija vitaminom B12 može pridonijeti boljem imunosnom odgovoru, kako na životinjskim, tako i na ljudskim modelima.
MAGNEZIJ
S magnezijem kao mikronutrijentom najbolje su upoznati sportaši. Koriste ga jer povećava snagu i metabolizam mišića. Zato svoju primjenu nalazi u prevenciji slabosti mišića i grčeva. Jednostavno rečeno, magnezij pridonosi energetskom statusu organizma. Njegov nedostatak, osim na mišiće, djeluje i na živčani sustav uzrokujući mučninu, slabost, razdražljivost i vrtoglavicu.
NIACIN
Niacin ili vitamin B3 često se primjenjuje u terapiji hiperlipidemije u točno propisanim dozama. No, vrijednost niacina leži u činjenici što antioksidativno i protuupalno djeluje na stanice imunosnog sustava. Među ostalim, spomenuto antioksidativno djelovanje temelji se na „prigušivanju“ djelovanja slobodnih radikala u organizmu. Organizam koristi strukturu niacina kako bi dalje sintetizirao molekule koje su uključene u stanični metabolizam. Taj je proces nužan za osiguravanje energije.
PANTOTENSKA KISELINA
Naziv pantotenske kiseline (poznatije kao vitamin B5) dolazi od grčke riječi „Pantos“, što znači „sve“ i upućuje da je „sveprisutna“. Vitamin B5 tako je poznat i kao anti-stres vitamin. Temeljem strukture pantotenske kiseline stvorena je cijela skupina antimikrobnih lijekova koji se, među ostalim, koriste i protiv bakterije Staphylococcus aureus i uzročnika malarije. No, sama pantotenska kiselina primjenjuje se za brže zacjeljivanje kirurških rana na način da pruža hidrataciju i jača barijerne funkcije kože. Nedostatak vitamina B5 povezuje se s razvojem proupalnih procesa u organizmu.
PIRIDOKSIN
Drugi naziv piridoksina je vitamin B6. Kao i većina drugih vitamina iz B kompleksa, piridoksin također ima značajnu ulogu u staničnom metabolizmu. Tako je izražena njegova funkcija u metabolizmu aminokiselina i proteina te dijeljenju stanica. Ono što su studije pokazale jest činjenica da deficit vitamina B6 mijenja odgovor imunosnog sustava, a skupina s povećanim rizikom od deficita toga vitamina jesu osobe starije životne dobi.
RIBOFLAVIN
Riboflavin također spada u skupinu vitamina B kompleksa, a označava se kao vitamin B2. Odgovarajući unos riboflavina ima zaštitni učinak kod raznih medicinskih stanja kao što su sepsa, ishemija i sl. Općenito se riboflavin dosta izučavao zbog naglašenih antioksidativnih i protuupalnih karakteristika. U istraživanju utjecaja riboflavina na imunosni sustav došlo se do spoznaje da aktivira stanice imunosnog sustava i potiče ih na „proždiranje“ mikroorganizama. Osim toga, pridonosi dijeljenju stanica imunosnog sustava.
SELEN
Selen kao mikronutrijent svoj biološki učinak u organizmu uglavnom ostvaruje tako da se uklopi u skupinu proteina koji se nazivaju selenoproteini. Na taj način djeluje kao antioksidans u gotovo svim tkivima u tijelu, zbog čega ne čudi zašto utječe na upalne procese i odgovor imunosnog sustava. Provedene studije upućuju na činjenicu kako selen jača imunosni sustav. U istraživanjima na životinjama nedostatak selena prouzročio je slabiji odgovor imunosnog sustava, posebice prema virusnim infekcijama.
TIAMIN
Tiamin ili vitamin B1 je poznat po tome što njegov manjak u organizmu uzrokuje bolest beri-beri. Beri-beri je karakteristična za Daleki istok s obzirom da je tamošnjim ljudima glavna namirnica riža siromašna vitaminom B1. Osim što se tiamin povezuje s normalnim funkcioniranjem živčanog sustava, on također omogućuje bolje rješavanje prisutnosti bakterija u organizmu te smanjenje oksidativnog stresa i upalnog odgovora.
CINK (ZINC)
Cink je element čija je prisutnost nužna za održavanje integriteta sluznice. Sastavni je dio enzima koji su uključeni u održavanje membrane stanica, tako da odatle proizlazi njegova uloga u održavanju integriteta sluznice. Osim toga, potiče stanice imunosnog sustava na „proždiranje“ patogena. Održavanje uobičajene razine cinka u organizmu potrebno je radi zaštite od utjecaja oksidativnog stresa, što cink svrstava u antioksidanse. Neodgovarajući unos cinka ima posljedice na funkciju imunosnog sustava. Istraživanja na miševima su dokazala kako nedostatak cinka smanjuje proizvodnju T stanica koje su važan dio odgovora imunosnog sustava zaduženog za stečenu imunost.
ŽELJEZO
Nedostatak željeza najčešće se povezuje s anemijom, iako može imati ozbiljne posljedice i na funkciju različitih stanica, tkiva ili organa. Kada je riječ o zaštiti od mikroorganizama i funkcioniranju imunosnog sustava, željezo se povezuje s direktnim učinkom na razmnožavanje i virulenciju (sposobnost da izazove bolest) patogena. Problematična je starija populacija koja se često susreće s nedostatkom željeza u organizmu, zbog čega su skloniji infekcijama. U studiji provedenoj na studentima dokazano je kako suplementacija željezom pridonosi povećanju energije i boljoj fizičkoj kondiciji organizma.
