Rezultati istraživanja otkrili su kako ručak u kasnijim satima ima intenzivan učinak na glad i hormone koji reguliraju apetit (leptin i grelin). Ujedno i utječu na našu želju za jelom.
Je li zaista bitno u koje vrijeme jedemo?
Nova studija istraživača iz Brigham and Women’s Hospital, osnivača zdravstvenog sustava Mass General Brigham, otkrila je da vrijeme kada jedemo značajno utječe na našu potrošnju energije, apetit i molekularne putove u masnom tkivu. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Cell Metabolism.
„Željeli smo testirati mehanizme koji bi mogli objasniti zašto kasno jedenje povećava rizik od pretilosti.“ Objasnio je to stariji autor studije dr. Frank A. J. L. Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u Brighamovom odjelu za spavanje i cirkadijske poremećaje. „Prethodna istraživanja koja smo proveli mi i drugi kolege pokazala su kako je kasni ručak povezan s povećanim rizikom od pretilosti. Tu je i , povezanost s povećanjem tjelesne masnoće i smanjenim uspjehom u mršavljenju. Htjeli smo razumjeti zašto.“
“U ovoj smo se studiji pitali: ‘Je li vrijeme kada jedemo važno ako je sve ostalo konzistetno?‘”, izjavila je prva autorica dr. Nina Vujovic, istraživačica u Programu medicinske kronobiologije na Brighamovom odjelu za spavanje i cirkadijalne poremećaje. “Otkrili smo kako npr. ručak četiri sata kasnije značajno utječe na razinu gladi. Utječe i na način na koji sagorijevamo kalorije nakon što jedemo, kao i na način na koji skladištimo masnoću.“
*
Dva laboratorijska protokola
Vujovic, Scheer i njihov tim proučavali su 16 pacijenata s indeksom tjelesne mase (ITM, BMI) u rasponu prekomjerne težine ili pretilosti. Svaki sudionik je ispunio dva laboratorijska protokola. Jedan sa striktno planiranim ranim rasporedom obroka, a drugi s potpuno istim obrocima, svaki zakazan oko četiri sata kasnije u danu.
U posljednja dva do tri tjedna prije početka svakog od laboratorijskih protokola sudionici su imali fiksan raspored spavanja i budnosti. A u posljednja tri dana prije ulaska u laboratorij strogo su se pridržavali identične dijete i rasporeda obroka kod kuće.
U laboratoriju su sudionici redovito dokumentirali svoju glad i apetit. Često su im tijekom dana uzimani manji uzorci krvi. Mjerena im je i tjelesna temperatura, kao i potrošnju energije.
Kako bi izmjerili kako vrijeme jela utječe na molekularne putove uključene u adipogenezu (stvaranje masnih rezervi u tkivima), istraživači su tijekom laboratorijskog testiranja u protokolima ranog i kasnog objedovanja skupljali biopsijom prikupljene materijale masnog tkiva svih sudionika. A sve kako bi se omogućila usporedba uzoraka ekspresije gena/razine između ova dva stanja prehrane.
*
Noćni obroci negativno utječu na hormone
Rezultati su otkrili kako ručak u kasnijim satima ima intenzivan učinak na glad i hormone koji reguliraju apetit (leptin i grelin). Ujedno i utječu na našu želju za jelom. Točnije, razina hormona leptina koji signalizira sitost smanjene su tijekom 24 sata u uvjetima kasnog uzimanja hrane u usporedbi s uvjetima ranog objedovanja.
Kad su sudionici jeli kasnije, također su sporije sagorijevali kalorije. Iskazivali su ekspresiju gena masnog tkiva koja vodi prema povećanoj adipogenezi i smanjenoj lipolizi (razgradnji masti). A to u konačnici potiče rast masnog tkiva. Značajno je da ovi nalazi pokazuju bliske fiziološke i molekularne mehanizme koji leže u osnovi korelacije između kasnog objedovanja i povećanog rizika od pretilosti.
*
Usporedba novog otkrića s prijašnjim istraživanjima
Vujovic objašnjava da ovi nalazi nisu samo u skladu s velikim brojem istraživanja koja sugeriraju da kasni ručak i općenito kasni obroci mogu povećati vjerojatnost razvoja pretilosti. Oni, naime, bacaju i novo svjetlo na to kako dolazi do toga.
Koristeći nasumičnu unakrsnu studiju i strogu kontrolu čimbenika ponašanja i okoliša kao što su tjelesna aktivnost, držanje, spavanje i izloženost svjetlu, istraživači su uspjeli otkriti promjene različitih kontrolnih sustava uključenih u energetsku ravnotežu. Time su ukazali na to kako naše tijelo koristi hranu koju konzumiramo.
*
Kasni ručak – predmet većih istraživanja
U budućim studijama Scheerov tim ima za cilj angažirati više žena. Time bi povećali mogućnost generalizacije svojih nalaza na širu populaciju. Iako je skupina ove studije uključivala samo pet sudionica, studija je bila postavljena za kontrolu menstruacijske faze kako bi se smanjila učestalost zbunjujućih podataka, ali uz otežano regrutiranje žena kao posljedicu. Scheer i Vujovic također su zainteresirani za bolje razumijevanje odnosa učinka na energetsku ravnotežu između vremena uzimanja obroka i vremena za spavanje.
„Ova studija pokazuje utjecaj kasnog naspram ranog objedovanja. Izolirali smo te učinke kontrolirajući zbunjujuće varijable kao što su unos kalorija, tjelesna aktivnost, spavanje i izloženost svjetlu. U stvarnom životu na mnoge od ovih čimbenika može utjecati vrijeme obroka“, rekao je Scheer. „U studijama većih razmjera, gdje stroga kontrola svih ovih čimbenika nije izvediva, moramo barem razmotriti kako druge varijable ponašanja i okoline mijenjaju te biološke putove. A oni su, u osnovi, rizik od pretilosti.“
Autor: Stjepan Lešnjak
*
