Organska hrana danas je neizbježna. Gotovo ne postoji supermarket s čijih polica organsko voće i povrće, meso, mlijeko, jaja ili čak vino ne poziva potrošače na kupnju. Sukladno tome raste i potražnja za takvim proizvodima.
Vjeruje se da je konzumacija konvencionalne hrane i u njima sadržanih pesticida uzrok sve većeg broja alergijskih reakcija kod djece.
Bez pesticida i herbicida
Organska hrana je ona koja u tijeku svojeg uzgoja, proizvodnje, tvorničke obrade i skladištenja nije podvrgnuta tretiranju sintetskim pesticidima i herbicidima, kao ni drugim umjetnim kemijskim sredstvima. Takva hrana ne sadrži genetski modificirane sirovine, a cilj joj je održivi sustav poljoprivrede. U stočarstvu i peradarstvu također se poštuju principi prirodnog uzgoja bez upotrebe kemikalija, antibiotika i hormona. Pritom je , životinjama omogućeno slobodno kretanje u prirodnom ambijentu. Proizvodnja organske hrane naglasak stavlja na zaštitu i očuvanje okoliša i tla.
Organskoj hrani ne nedostaje snažne promocije. No, brojni su kupci koji nevoljko izdvajaju veći iznos (organska je hrana u pravilu skuplja) za primjerice vizualno inferiorno voće i povrće. Unatoč tome, tržište organske hrane proteklih godina bilježi velik porast. Prvenstveno je to zbog povećanja svjesnosti potrošača prema zdravlju i zaštiti okoliša.
Nedavno provedena anketa provedena američkim stanovništvom pokazala kako je 80 % ispitanika spremno platiti više za obrok u restoranu koji koristi hranu iz ekološkog uzgoja jer na taj način doprinose očuvanju okoliša. Oko 65% ispitanika platili bi do 10% više, a tek 15% sudionika u anketi nije spremno izdvojiti više novaca za obrok u ekološki osviještenom restoranu.
Porast ekološke svijesti stanovništva uočava se i u Hrvatskoj. To se vidi na temelju sve veće potražnje organske hrane i sve većem broju specijaliziranih trgovina s ekološki uzgojenom hranom i drugim proizvodima.
U današnje doba kada i znanstvena zajednica priznaje važnost hrane u očuvanju zdravlja, neizbježno se nameće pitanje je ima li organski proizvedena hrana veću zdravstvenu vrijednost od konvencionalno proizvedene hrane?
Riječ znanosti
Brojne su studije koje su se bavile pitanjem usporedbe nutritivne vrijednosti organske i konvencionalne hrane. Iako su stručnjaci daleko od konsenzusa, sve je više znanstvenih dokaza da bi organska hrana uistinu mogla imati veću hranjivu vrijednost od one uzgojene konvencionalnim metodama.
Zagovornici organske hrane značajnim smatraju rad objavljen u časopisu Alternative Therapies 1998. godine. On donosi pregled 34 studija koje su uspoređivale nutritivni sastav organske i konvencionalne hrane. Analiza je, naime, ukazala na veću kvalitetu bjelančevina, veći sadržaj vitamina C i većine minerala u organski proizvedenoj hrani. Na sličnom su tragu i studije najnovijeg datuma. One sustavno otkrivaju veći sadržaj blagotvornih antioksidansa i vitamina C u primjerice organski uzgojenim breskvama i kruškama, kupinama, jagodama i krumpiru. Nedavno je i organska rajčica proglašena superiornija konvencionalnoj. Znanstvenici daju objašnjenje zašto je tome tako.
Naime, u bilo kojem obliku uzgoja biljke, najvažniji čimbenik rasta je dostupnost dušika. Kod konvencionalnog uzgoja, dušik se dodaje u topljivom obliku, kao gnojivo. A kod organskog uzgoja biljka ne dobiva umjetna gnojiva, već koristi vlastite obrambene mehanizme koji povećavaju razine antioksidansa. Kao rezultat toga, konvencionalnim uzgojom biljka gubi sposobnost rezistencije na bolesti, a sadrži i niže razine nutrijenata, minerala i sekundarnih metabolita.
Nutritivne vrijednosti
Pregled 41 studije koje su uspoređivale nutritivnu vrijednost organski i konvencionalno uzgojenog voća, povrća i žitarica iznjedrio je i konkretne brojke. Pokazalo se naime da organska hrana osigurava 27 % više vitamina C, 22.1 % više željeza, 29,3 % više magnezija te 13.6 % više fosfora nego konvencionalne inačice. Pregled je također otkrio da preporučenih 5 serviranja organskog povrća i voća zadovoljava dnevne potrebe muškaraca i žena na vitaminu C. A to konvencionalnoj hrani nije pošlo za rukom. Dodatno, organska je hrana sadržavala 15 % manje štetnih nitrata koji su, inače, sastavni dio umjetnih gnojiva.
Veliki plus za organsku hranu nedavno su dali rezultati četverogodišnjeg projekta financiranog od EU. Oni su pokazali da organski uzgojeno voće i povrće sadrži do 40 % više antioksidansa te veće količine minerala poput željeza i cinka.
Ipak daleko smo od toga da možemo bez sumnje tvrditi da je organska hrana nutritivno superiornija. Pogotovo zato što ne nedostaje ni dokaza da nutritivno nema bitnih razlika između organske i konvencionalne hrane. Vjerojatno najveći udar na zagovornike organske hrane je službeni stav cijenjenih institucija poput primjerice Food Standards Agency (FSA) ili USDA. One ne smatraju organski uzgojenu hranu nutritivno vrijednijom od konvencionalne.
Organska vs. konvencionalna hrana – pitanje zdravstvene sigurnosti
S druge strane, nepobitna je činjenica da konvencionalno uzgojena hrane sadrži više sintetskih pesticida, herbicida, fungicida i ostalih kemikalija. Iako je opći stav da se ti agensi koriste u nedovoljnim količinama da bi mogle naškoditi zdravlju, ipak postoje indicije o štetnom djelovanju. Nerijetko se agrikulturne kemikalije dovode u vezu s nekim oblicima karcinoma, smanjenim fertilitetom kod muškaraca ili raznim vrstama alergijskih reakcija. Zabrinutost je osobito aktualna kada su u pitanju dojenčad i djeca te trudnice i dojilje. Vjeruje se, čak, da je konzumacija konvencionalne hrane i u njima sadržanih pesticida uzrok sve većeg broja alergijskih reakcija kod djece.
Ukoliko želite ukloniti pesticide iz prehrane svog djeteta, rješenje je organski proizvedena hrana. Rezultati su pokazali da se razina određenih pesticida u tijelu svela na nulu nakon svega nekoliko dana uzimanja organske hrane uključujući npr. žitarice. Nakon prelaska na konvencionalnu prehranu, razina pesticida ponovo se povećala. Ranije istraživanje kineskih znanstvenika u kojoj je sudjelovalo 110 djece utvrdilo je potpunu odsutnost pesticida samo kod jednog djeteta. A to dijete redovno je jelo organski uzgojenu hranu.
Jabuke, jagode, trešnje, grožđe, zelena salata, krumpir, paprika i kruške su primjerice najosjetljiviji na ostatke pesticida. Zato je pametno kupovati one organske uzgojene. A najmanje osjetljivi su luk, kukuruz, grašak, kupus, brokula, banane.
Autorica: Sandra Krstev Barać mag.nutricionizma
Kako hrana utječe na raspoloženje
Prehrana i imunitet: što jesti za zdravlje?
