Vitamin D ima mnogobrojne učinke u organizmu, posebice na imunosni sustav. Stoga se sve više koristi kako u profilaksi, tako i u liječenju brojnih bolesti. Jedan od pristupa liječenju autoimune bolesti multiple skleroze je upravo primjena visokih doza vitamina D. Naime, prema određenim hipotezama, oboljeli od autoimunih bolesti imaju oblik rezistencije (otpornosti) vitamina D.
Četvrtina populacije nema adekvatan biološki odgovor na primjenu vitamina D.
Rezistencija vitamina D
Kako bi vitamin D obavio svoju funkciju u organizmu i povoljno djelovao na zdravlje kostiju i imunitet, mora se uspješno vezati na receptor za vitamin D ili VDR. Vitamin D receptor je protein koji na sebe veže vitamin D. Nastali kompleks može se vezati za DNA i regulirati, primjerice, ugradnju kalcija u kosti.
Blokiranjem receptora onemogućava se djelovanje vitamina D, a blokadu mogu uzrokovati patogene bakterije poput E. coli, stanice karcinoma, ali i kronični stres. Blokadom receptora se hipotetski može objasniti teški oblik niske osjetljivosti na vitamin D, odnosno rezistencija. A ona u konačnici pogoduje razvoju autoimunih bolesti. Naime, istraživanja su pokazala kako kod određenog dijela populacije, unatoč primjeni optimalnih doza vitamina D, ne dolazi do adekvatnog povećanja vitamina D u krvi ili do očekivanog biološkog učinka u organizmu.
Problemi u metabolizmu vitamina D
Nekoliko je istraživanja pokazalo kako ljudi imaju različit odgovor na suplementaciju vitaminom D. Naime, čak i doze vitamina D koje se smatraju adekvatnima, primjerice oko 3000 IJ tijekom nekoliko mjeseci, nisu kod nekih od ispitanika uspjele dovesti do očekivanog povećanja razine ovog vitamina u krvi ili do očekivanog učinka u organizmu poput smanjenja razine parathormona (PTH). PTH je povećan u slučaju kada u krvi nedostaje kalcija i signalizira otpuštanje kalcija iz kostiju.
Također, visoka razina vitamina D (25-OH vitamina D), utječe na snižavanje razine PTH. Kod oboljelih od autoimunih bolesti primijećena je povišena razina PTH hormona unatoč normalnoj razini vitamina D.
Slaba reakcija kod čak četvrtina populacije
Uzmu li se u obzir svi očekivani učinci vitamina D, rezultati istraživanja pokazali su kako se ispitanici mogu svrstati u tri skupine. U prvoj skupini su osobe niske osjetljivosti (24%). U drugoj skupini su osobe srednje osjetljivosti i njih ima najviše (51%). U trećoj skupini su osobe koje imaju visoku osjetljivost na vitamin D (25%). Ova su istraživanja pokazala kako postoji čitav spektar odgovora na primjenu ovog vitamina. Četvrtina populacije nema adekvatan biološki odgovor na primjenu vitamina D. Stoga je osobama sa slabim odgovorom potrebno individualno povećati doze.
Objašnjenje za porast učestalosti autoimunih bolesti
Prema hipotezi njemačkih znanstvenika u pozadini porasta autoimunih bolesti nalazi se nenasljedna rezistencija vitamina D. Ona je kombinacija genetske predispozicije i akumulacije okolišnih čimbenika. Pod okolišnim čimbenicima smatraju se, između ostalog, patogeni mikroorganizmi. Njihova je strategija napada domaćina blokada receptora za vitamin D. A blokada receptora uzrokuje nedostatak vitamina D i neadekvatno funkcioniranje imunosnog sustava. Ono za posljedicu ima povećanu podložnost kako autoimunim bolestima, tako i virusnim infekcijama poput COVID-19.
