Godina pred nama, godina je promjena. Tek će se u nadolazećim vremenima iskristalizirati što nam nosi budućnost i koliko će se svijet promijeniti na svim razinama. Promjene smo već primijetili u znanosti, pogotovo u vidu rada na pronalasku cjepiva protiv virusa Covid-19 koje je ujedinilo znanstvenike svih zemalja. No, što nam nosi budućnost? Na koga bi trebalo najviše apelirati i što nas očekuje u nadolazećim vremenima? O sve u tome razgovarali smo s Ivanom Đikićem, hrvatskim znanstvenikom sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
Đikić je sa svojim timom nedavno dobio financijska sredstva za još dva projekta kojima je cilj pronalazak lijeka za Covid-19. On je optimističan i u ovom zanimljivom intervjuu uspio je djelić tog optimizma prenijeti na nas, a nadamo se da će isti učinak imati i na vas.
Kašnjenje s cijepljenjem povećava opasnost razvoja novih sojeva koji bi mogli izbjeći imunološkom odgovoru stvorenom cijepljenjem.
Kako će po vama izgledati godine pred nama? Kada možemo očekivati neku sigurnost s obzirom na to da je krenulo cijepljenje?
Ovo je odlučujuća godina u kontroli COVID pandemije. Glavni ključ uspjeha je cijepljenje koje bi do kraja godine trebalo obuhvatiti oko 70% populacije. To je i dalje realno usprkos svim zastojima u proizvodnji i nabavi cjepiva. One zemlje koje se uspiju dobro organizirati, moći će zaštititi svoju rizičnu populaciju te iz defenzivnog stanja zatvorenosti preuzeti kontrolu širenja virusa. A upravo to je presudan čimbenik osiguranja kvalitetnijeg života i rada u 2022. godini.
Pojavili su se novi sojevi u Hrvatskoj. Koliko je situacija ozbiljna i koliko se liječenje tih novih sojeva razlikuje od ovih već “poznatijih”?
Tijekom jeseni došlo je do razvoja velikog broja virusnih varijanti i sojeva (detektirano je preko 4000 mutacija u genomu virusa). Oni su evolucijski unaprijedili sposobnost virusa da se još brže širi u populaciji, što uzrokuje pretrpanost zdravstvenog sustava i povećava broj umrlih. Sva dosadašnja odobrena cjepiva učinkovita su i protiv tih novih sojeva. To je ohrabrujuće i to nas motivira na procjepljivanje što većeg dijela populacije. Kašnjenje s cijepljenjem povećava opasnost razvoja novih sojeva koji bi mogli izbjeći imunološkom odgovoru stvorenom cijepljenjem. U tom slučaju morali bismo stvarati nove vrste cjepiva protiv takvih, novih sojeva. No, današnja je tehnologija toliko napredovala da bi se ta nova cjepiva mogla razviti unutar par mjeseci.
Malo po malo mjere u Hrvatskoj popuštaju. Imamo li razloga za paniku i na što bi vi upozorili građane, kako bi se trebali ponašati?
Prije svega potreban je oprez, izbjegavanje panike, pravilna komunikacija s javnošću te odgovornost onih koji donose odluke. Virusi, uključujući i nove sojeve, nalaze se oko nas i dalje su opasni.
Ignoriranje opasnosti virusa, od strane odgovornih osoba moglo bi prouzročiti ponavljanje scenarija iz studenoga i dovesti do većeg povećanja broja umrlih.
Dovoljno je samo pogledati zemlje u susjedstvu, uključujući Srbiju, Rumunjsku, Bosnu, ali i Češku, Slovačku i Poljsku. Niti jedna zemlja nije dostigla prirodni kolektivni imunitet prebolijevanjem od, primjerice, 50% stanovništva, uključujući Brazil ili Švedsku. Stoga je neodgovorno iznositi nepotvrđenu i znanstveno neutemeljenu najavu kraja pandemije. Neodgovorno je tvrditi kako je u Hrvatskoj populacija već velikim dijelom zaštićena pa je potrebno cijepiti još samo 20% osoba. To jednostavno nije istina. Stoga je jako važno apelirati na širu javnost u smislu da se nastavi ponašati odgovorno, da se izbjegavaju veća privatna i društvena okupljanja, nose maske, održava osobna higijena, vodi računa o pravilnoj prehrani koja uključuje uzimanje vitamina D itd.
Ova je godina po mnogočemu godina promjena. Jeste li optimist ili pesimist? Na koje biste važnosti ukazali u godinama pred nama?
Duboko vjerujem da će znanost pobijediti COVID. Stoga sam optimist, gledano na duži rok. Već danas bilježimo uspjehe nekih zemalja u zaštiti svojih građana. A činjenica da postoji desetak kvalitetnih cjepiva, dodatno povećava šanse većine ostalih zemalja da također uspiju. Pritom je posebno važno voditi računa o sprječavanju raznih pojedinaca i interesnih grupa da odstupe od znanstvenih činjenica i time izazovu dodatne opasnosti. To je, nažalost, bio slučaj tijekom prvih mjeseci proizvodnje i distribucije cjepiva.
Potresi i globalna epidemija znatno su utjecali na nas, a njihove posljedice na naše zdravlje tek će se vidjeti. No, kao i uvijek u najtežim situacijama pokazali smo zajedništvo. Može li to biti naznaka nekih novijih solidarnijih vremena u kojima ćemo shvatiti da je zajedništvo i aktivno sudjelovanje u zajednici ono što nas pokreće i drži na okupu?
U velikim krizama koje ste spomenuli ljudi obično počinju intenzivnije iskazivati svoje kvalitete. Očigledno je da je u Hrvatskoj većina građana solidarna s onim potrebitima te da se razvio duh zajedništva, suradnje i spremnosti na pomaganje. Želim vjerovati da barem dio tih iskustava predstavlja ulog u bolju budućnost Hrvatske. Jako je pozitivno da mladi postaju sve aktivniji i da kroz razne inicijative i programe unapređuju okruženja u kojima žive i djeluju. Upravo taj lokalni aktivizam bio je glavni ključ promjena na bolje u brojnim europskim gradovima.
Koliko se znanost promijenila unazad godinu dana? Koje su velike promjene nastupile, a koje će tek nastupiti?
Znanost se stalno mijenja i napreduje. Međutim, razvoj znanost izrazito je uzbudljivo pratiti zadnjih pedesetak godina. U tom se razdoblju, osim pojave novih velikih otkrića, znanost sve više otvara prema novim tehnologijama. Sve se više cijeni interdisciplinarnost tj. uključenost raznih znanstvenih disciplina. To je omogućilo prikupljanje većeg broja novih podataka unutar par godina nego što je to bio slučaj tijekom cijelog 19. stoljeća. Pritom je posebno važna IT tehnologija, kompjuteri, umjetna inteligencija i sl. Ona vodi otvaranju potpuno novih dimenzija znanosti koje, dakako, donose i ogromne izazove. Posebno u kontroli korištenja novih otkrića i pružanja informacija za dobrobit društva.
Možemo dobiti dojam da su se znanstvenici ujedinili s nekim višim ciljem, a to je razvoj cjepiva koje smo dobili doista jako brzo. Je li to doista tako?
Unutar zadnjih godinu dana znanstvenici svijeta ujedinili su se u zajedničkom radu koji je, sa znanstvene strane, omogućio razvoj desetak vrsta cjepiva u rekordnog roku. Na to možemo biti izrazito ponosni tj. s pravom se osjećati dijelom globalno povezane znanstvene zajednice. Slični napori u razvoju novih lijekova, kao i razvoju novih testova za otkrivanje virusne bolesti, ulažu se i dalje. No, prema onome čemu svjedočimo danas, drugi interesi često nadvladavaju znanost i solidarnost, usporavajući ostvarenje glavnog cilja Svjetske zdravstvene organizacije a to je cijepljenje ljudi širom svijeta putem COVAX programa.
Promjene će se događati na svim razinama i u svim generacijama. Smatrate li da bi poseban naglasak trebalo staviti na mlade i zašto?
Duboko vjerujem da se ozbiljne promjene u društvu mogu najbolje, iako možda ne i najbrže, provesti obrazovanjem mladih i aktivnim radom s njima. Upravo radi toga sam veći dio svog javnog angažmana posvetio popularizaciji znanosti i radom s mladima. No, bez generacijske suradnje i solidarnosti, naša društva gube vrlo vrijedna iskustva i znanja. Stoga mi se posebno sviđa dominantni stav u SAD-u, a to je da nije važno koliko godina imate nego što znate i kako možete doprinijeti nekom zajedničkom projektu. U Europi još uvijek birokracija i administrativne prepreke uvelike guše pozitivne inicijative koje bi vodile takvom zajedničkom radu.
Od početka pandemije Vaš se tim počeo intenzivno baviti proučavanjem Covid virusa. Smatrate li da je javnost dovoljno i pravovremeno informirana o svim bitnim informacijama?
Očigledno je da su znanstvenici preuzeli vrlo važnu ulogu u točnom informiranju javnosti u brojnim zemljama. Građani su mogli pratiti uživo kako znanost funkcionira, kako se prikupljaju novi podaci i kako se donose utemeljeni zaključci na temelju točnih podataka. Pritom su mogli naučiti i da je znanost, kao što je i sam život, dinamična kategorija. Naime, podaci se ažuriraju tj. podložni su promjenama pa se mijenjaju i iz njih generirani zaključci, kao i na njima donesene odluke.
Upravo ta posvećenost točnim i ažuriranim, no neutralnim zaključcima, pokazala je snagu znanstvenika s kredibilitetom. Takvi znanstvenici, pogotovo u ovakvim kriznim razdobljima, ne podliježu snazi interesnih lobija niti političkih moćnika nego zadržavaju svoj znanstveni i osobni integritet. A on ih obvezuje da u javnost izlaze s točnim podacima i zaključcima. Pa čak i u slučaju da se oni razlikuju od onoga što bi nekoj političkoj strukturi odgovaralo ili što bi građani voljeli čuti. Optimizam građana je svakako dobrodošao. No, on treba biti rezultat njihova odgovornog ponašanja do kojega je dovelo točno i na znanstvenim istinama utemeljeno informiranje, a ne podilaženje i trgovina bilo koje vrste.
Vaš tim dobio je 8 milijuna eura za projekt kojemu je cilj stvaranje lijeka protiv virusa Covid. Možete li nam reći nešto više o tom projektu? Na što će se fokusirati i koji mu je cilj?
Radi se o dva projekta nazvanih ENABLE i ProxiDrugs koji su financirani u iznosima od 8 mil eura i 15 mil eura. Cilj oba projekta je ulaganje u bazičnu znanost i suradnju s farma industrijom u razvoju novih tehnologija stvaranja lijekova. Ti projekti predstavljaju buduće klastere za razvoj gospodarstva u Njemačkoj. Na nama je velika odgovornost, ali i brojne mogućnosti. Želimo doprinijeti stvaranju lijekova protiv virusa Covid-19, ali i novih lijekova protiv bakterija koje su otporne na većinu antibiotika i predstavljaju veliki izazov za medicinu.
Foto: Goethe University Frankfurt
