Prema posljednjim procjenama u Hrvatskoj, svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši, a od posljedica pušenja godišnje umre više od 10 tisuća osoba. Čak 76% mladih u dobi od 13 do 15 godina probalo je cigaretu, a oko 10% posto je nastavilo pušiti svakodnevno. Najveći broj mladih počinje pušiti u srednjoj školi. Međutim, primjećuju se i trendovi početka pušenja krajem osnovne škole.
Prema Europskom istraživanje o pušenju, pijenju alkohola, uporabi droga i rizičnim čimbenicima među učenicima (ESPAD istraživanje), mladi u Hrvatskoj su po pušenju cigareta iznad europskog prosjeka, odnosno na trećem su mjestu.
Prema istraživanju (Hrvatska zdravstvena anketa), 25,3% muškaraca i 22,4% žena u Hrvatskoj puši.
U cigareti se nalazi 4000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo!
Koliko je otrova u cigareti?
U cigareti se nalazi 4000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo (i još to platimo). Najpoznatiji je nikotin – spoj koji uzrokuje ovisnost. Svjesno ) je osmišljen da nas o nečemu učini ovisnima (cigareti). Zatim su tu razne vrste katrana (oko četrdeset katranskih spojeva) koje oštećuju i uzrokuju rak pluća, ali i brojne druge dišne probleme. Još neki primjeri: amonijak (koristi se kao dezinfekcijsko sredstvo u toaletima), toluen (industrijsko otapalo), ugljični monoksid (otrovni plin), kadmij (meki metal koji se nalazi u baterijama) i tako sve do brojke 4000! Osim toga, dodaju se brojne arome i aditivi kako bi ta cigareta bila prihvatljivija. Jer prva cigareta nije ni „ukusna“ ni „ugodna“.
Trenutačni učinci – što se događa kad zapalimo cigaretu?
Kod pušenja postoje trenutačni i dugoročni učinci na naš organizam. Kombinacija ovih učinaka može dovesti do vrlo ozbiljnih i po život ugrožavajućih reakcija našeg organizma i bolesti. Kad zapalimo cigaretu, naš organizam se automatski „buni“. Ubrzava se frekvencija srca, podiže krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutačno se „stežu“ krvne žile, trenutačno se otežava disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika, narušava se fiziologija probavnog sustava.
Koji su dugotrajni učinci pušenja na organizam?
Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha. Iznimno, povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stjenke krvnih žila). Tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. A znamo da su kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta.
Osim toga, pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, izrazito tešku i dugotrajnu bolest. Pogoduje i nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti. Pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav.
Pušenje nepovoljno utječe i na kožu. Uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje, preuranjeno starenje kože. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.
Kako dolazi do ovisnosti?
Ovisnost o cigareti vrlo se brzo stvara. Kao i većina navika, počinje sporadičnim konzumiranjem, ali sporadično vodi u trajno. Prema tome, zavaravanje je da se nećemo „navući“. Ako i krenemo s idejom „samo kad izađem s društvom“ ili „samo kad smo s prijateljima“, naše tijelo (dok se mi samouvjereno samozavaravamo) postane ovisno. Naravno, uz to se, neprimjetno, ali sustavno, javlja i psihička ovisnost. Jedna cigareta ili „probanje“ nije ovisnost. Ali svako daljnje konzumiranje nepobitno vodi u ovisnost i brojne zdravstvene teškoće i smanjenje budžeta!
Ono što je pomalo i apsurdno u toj i opasnoj i nelogičnoj navici je da konzumiranje prvih cigareta nije ugodno. Često se javlja mučnina, vrtoglavica, kašalj, tresavica, nemir, tjeskoba, ne miriše lijepo i to sve zato jer se naš pametni organizam zapravo brani i buni!
Je li debljanje nakon pušenja „mit“?
Pušenje smanjuje osjet okusa, mirisa. Time smanjuje i uživanje u hrani i odvlači „pažnju“ od hrane. Ali često služi i za zadovoljenje nekih drugih potreba (emocionalnih, smanjenje napetosti) što često činimo i s hranom. U tom kontekstu pušači možda misle kako manje podliježu debljanju, a zapravo su jednu lošu naviku (zadovoljenje emocionalnih drugih potreba kroz hranu) zamijenili još lošijom. Zato i u odvikavanju neke osobe dobiju na kilaži. No, pravilnom uspostavom navika, pa i učenjem i razlučivanjem svojih potreba, uspostavljanjem ravnoteže u organizmu i težina se vraća na normalu.
Ukoliko je nekome kroz to teško prolaziti sam, postoje brojne metode i vještine kojima si mogu pomoći, uz podršku drugih, a zatim i sami (škole nepušenja, grupne terapije, kognitivno- bihevioralna terapija). Postoje i pomoćna sredstva koja nekima mogu biti od pomoći (flasteri).
Što nam može pomoći kod odvikavanja?
Svatko treba individualni pristup. Pušenje nije jednostavna navika, ali se odviknuti sigurno možemo. Proces odvikavanja ovisan je i o osobnosti pušača. Nekima je lakše prekinuti naglo, čvrstom odlukom, dok je kod drugih bolji postepeni pristup. Nekome je potrebna podrška grupe, pa je za njih odlična grupna psihoterapija. Netko je individualac, pa je korisno napraviti plan i zadati si ciljeve, pratiti kada se najčešće javlja želja i zašto.
Kada naučimo prepoznavati te krizne trenutke, trebamo se zaokupiti nečime što nam je važno, interesantno ili ugodno. Uvijek je dobro zatražiti nekoga iz okoline da nam bude podrška u odvikavanju. Nekoga da nas malo „podsjeća“, „provjerava“, pohvali u odvikavanju za svaki postignuti cilj, pa i onaj najmanji. Ako se i „poklekne“ u tom procesu, treba jednostavno ići dalje. Treba biti svjestan da je svaki pomak uspjeh i da ne moramo biti savršeni na putu prema cilju.
Jer odvikavanje je zahtjevan proces. Za svaki uspjeh osoba koja je u odvikavanju treba se i nagraditi nečime u čemu uživa. Osim toga, dobro je aktivirati neke zapostavljene hobije, sklonosti, možda i otkriti nove načine uživanja i životnih izazova. Dobro je i izračunati financijsku dobit koju ćemo imati s prestankom pušenja. Ali već i samim odvikavanjem možemo planirati kako ćemo uložiti ta sredstva u nešto što nas veseli.
Također, treba se pripremiti i educirati o mogućim teškoćama. Možemo ići i malim koracima, osvijestiti svaki pozitivan pomak i tako si podizati samoefikasnost („Ako sam mogao smanjiti na pet dnevno i izdržao sam, mogu sigurno i manje“).
Kako pomoći mladima da niti ne počnu pušiti?
Djeca najviše uče kroz identifikaciju s odraslima, posebno roditeljima. Ako pušite, nastojte prestati, jer djeca sigurno neće čuti vašu poruku o štetnosti pušenja i preporuku da ne puše ako vas vide s cigaretom. I sam pokušaj prestanka pušenja učinkovitiji je od toga da pušite i govorite suprotno od načina ponašanja. Dok se odvikavate od pušenja, možete djeci objasniti i kroz svoj primjer koliko je teško odviknuti se od te navike i savjetovati ih da je najbolje nikada s tim niti ne početi.
Učite djecu od malih nogu koliko je bitno brinuti o zdravlju, ali na njima pristupačan način. Na primjer, objasnite im kratko kako dišemo, što cigareta čini našem disanju (neće moći dugo trčati, uspuhat će se, neće biti “u formi”, bit će lošiji u sportu). Izdvojite primjere bitne za njih. U razgovoru koristite argumente vezane za posljedice u sadašnjosti ili bližoj budućnosti. Naime, djeca i adolescenti žive u sadašnjosti i neće ih impresionirati posljedice u dalekoj budućnosti.
Svako dijete zahtijeva individualan pristup. Upoznajte svoje dijete: je li ekstrovert, introvert? Je li “povodljivo” ili već ima čvršće stavove. Brani li svoje mišljenje? Je li po prirodi sklono dominaciji ili mu to nije važno? Koliko mu je razvijeno samopouzdanje s obzirom na dob? Koliko je emocionalno i socijalno zrelo? Svakom djetetu i adolescentu treba pristupati individualno na osnovi procjene njegove osobnosti, interesa i okruženja u kojem se nalazi.
Kada se govori o pušenju budite precizni, dosljedni i otvoreni. Jasno naznačite u odgovarajućim prilikama da vam smeta ako netko puši kraj vas u zatvorenoj prostoriji, da je pušenje štetno i za zdravlje osoba oko pušača, da ne želite pušenje u svojoj kući. Budite određeni i dosljedni u svom stavu i objasnite djeci svoje stavove. Nemojte govoriti “s visoka” ili “držati predavanje”, ali budite odlučni. Raspravljajte s djecom, pitajte ih što oni misle o tome.
Od najranije dobi gradite unutar obitelji klimu da je pušenje štetna i potpuno besmislena navika!
Kako se nositi s pritiskom vršnjaka?
U razdoblju puberteta iznimno velik utjecaj na adolescenta imaju vršnjaci, vršnjačka skupina. Gotovo svi novi pušači su djeca, odnosno adolescenti. Presudnu ulogu za početak pušenja ima pritisak vršnjaka, odnosno vršnjačke skupine (uz identifikaciju s roditeljima). Dijete treba poučiti kako reći ne vršnjacima, a da se ne osjeća isključenim. Treba im pomoći da izgrade samopouzdanje od najranijeg djetinjstva. Treba ih naučiti tzv. racionalnom ponašanju.
Pokušajte djetetu na vrijeme razbistriti misli vezane za pritiske vršnjaka bilo koje vrste. Na primjer, djecu treba pitati što misle koliko dugo će mu se prijatelji ljutiti ako ne zapali s njima. To je uglavnom jedan dan ili nekoliko sati. Djetetu treba razjasniti da se pravi prijatelji neće ljutiti ako odbiju sudjelovati u nečem štetnom za njih i njihovo zdravlje.
Osim toga, poučite djecu kako da samouvjereno i odlučno, ali pristojno odbiju cigaretu. Na primjer, mogu skrenuti razgovor na drugu temu ili reći da “to nije njegov stil” ili sugerirati: “mislio sam da ti možeš pametnije postupiti”. Poučite ga o tome da nije “cool” slijepo pratiti mišljenje drugih, nego sasvim suprotno – da treba biti svoj. Probajte igrati na kartu “ne daj da ti netko šefuje” i tako mu potaknite čvršći stav. Uvijek pritom razmišljajte o djetetovoj osobnosti. Možete naučiti dijete i da procijeni okolinu i pokuša izbjeći situacije u kojima bi na njega mogli vršiti pritisak.
Što ako ste saznali da je vaše dijete jednom ili nekoliko puta zapalilo cigaretu?
Nemojte vikati. Objasnite tinejdžeru sve još jednom i recite mu kako ga smatrate dovoljno odraslim da donese pametnu odluku vezano uz pušenje. Podsjetite ga na pozitivne primjere iz okoline. Pitajte svoje dijete koliko mu je uopće ugodno to iskustvo (prve cigarete ne donose ugodu)? Smatra li da neugodno iskustvo treba ponavljati? U osjetljivom adolescentnom razdoblju kao roditelji i društvo dužni smo pojačati oprez i pomoći djeci da ne počnu sa štetnim navikama kojih će se kasnije u životu teško riješiti.
Što trebamo svi učiniti?
Ljudi prije svega nisu dobro osviješteni. Treba promijeniti način edukacije i informiranja. Osim toga, iznimno je važno da pušenje postane manje dostupno i manje popularno. Važno je i razvijati i promovirati „zdrave“ načine života. Ako ljudima objasnimo koliko je važno zdravlje, rjeđe će se priklanjati ovoj navici. Treba poticati osjećaj osobnog integriteta i ljubavi prema sebi i svom tijelu, naročito kada je riječ o djeci. Edukacije treba počinjati od najranije dobi. Mediji moraju pružiti potporu i direktnim i indirektnim porukama. Zabranjeno bi trebalo biti i posredno, suptilno reklamiranje cigareta. Pušačima treba pružiti pomoć u procesu odvikavanja.
Osim toga, kod nas pušenje još uvijek nije dovoljno društveno neprihvatljiva navika, a mladi (pa i neki odrasli) vole biti „in“. To je posebno važno upravo zbog naše mlade populacije sklone praćenju društvenih trendova upravo u adolescentnoj dobi u kojoj s pušenjem najčešće i počinju.
Nužno je uključivanje svih društvenih sustava (zdravstveni, obrazovni, gospodarski), zakonodavstva, porezne politike, lokalnih i nacionalnih uprava… Uglavnom, onih okruženja u kojima se mladi kreću te medija.
Potrebno je i primjerima (roditelji, zdravstveno osoblje, obrazovno osoblje, sportaši, medijski eksponirane osobe) pokazati kako je pušenje loša i opasna navika.
Edukativni primjer iz prakse
Odjel za promicanje zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u sklopu svog rada i projekata provodi edukativne interaktivne radionice za djecu o štetnosti djelovanja duhanskog dima na zdravlje. Radionice uključuju prikazivanje kratkih filmova, učenje osnovnih informacija o utjecaju pušenja na zdravlje, igru, raspravu i anketu. Cilj radionica je da učenici sami zaključe zašto je dobro da ne počnu s ovom štetnom navikom i nauče kako se mogu oduprijeti pritiscima vršnjaka i kako da zauzmu svoj stav.
Ujedno se kroz radionice kod djece nastoji osvijestiti pozitivan stav prema vlastitom tijelu i zdravlju i pojačati osjećaj osobnog integriteta. A to je osnova usvajanja svih pozitivnih zdravstvenih navika.
Kada govorimo o pušenju, kao i kod većine zdravstvenih problema i rizičnih ponašanja, najučinkovitija je primarna prevencija. Ona podrazumijeva sve aktivnosti i mjere koje provodimo da se bolest ili rizično zdravstveno ponašanje niti ne pojave.
Pušenje je opasna, nelogična i skupa ovisnost! Ne dozvolimo „smotuljku“ koji sadrži 4000 otrova da nam ugrožava život, slobodu i budžet!
Pripremila: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja
Kako pušenje utječe na prijevremeno starenje kože
3 učinkovite metode za odvikavanje od pušenja
Kako prestati pušiti bez povećanja tjelesne težine?
