Da društvene mreže imaju i svoje negativne strane, ne mora se posebno napominjati. Često se u ljudima javlja osjećaj da društvene mreže tvore svojevrsnu crnu rupu koja usisava vrijeme, ali i mentalnu i emocionalnu energiju. Stoga se često zapitamo je li bolje isključiti se s mreža. Ne čudi ni činjenica da se počeo javljati novi trend gdje se mnogo ljudi, a pogotovo mlađe generacije, miču s mreža.
Postoji i druga mogućnost rješavanja problema: detoks od društvenih mreža. Ljudi napominju kako su takvim pristupom postali opušteniji, više fokusirani i produktivniji u svojim poslovima.
Društvene mreže utječu na mentalno zdravlje
Studije su povezale korištenje društvenih mreža s povećanom stopom razvoja depresije, anksioznosti i izolacije. Tako ljubitelji društvenih mreža imaju dvostruko veći rizik od razvoja depresije negoli osobe koje ne preferiraju na takav način provoditi svoje vrijeme. Mlađi, ali i stariji korisnici pod sličnim su rizikom da podlegnu pritisku neostvarivih standarda ljepote i uspjeha, a koji se vrlo često nameću na internetskim stranicama.
Među starijim adolescentima uočen je porast anksioznosti i depresije, što je objavljeno u jednom istraživanju iz 2016. godine. Istraživači su došli do podatka kako osobe koje često provjeravaju svoje profile na mrežama imaju dvostruko veći rizik od razvoja depresije nego što ga imaju manje aktivni pojedinci.
Ovakvi rezultati vjerojatno su posljedica činjenice da društvene mreže stvaraju umjetnu potrebu biti dostupnim 24 sata 7 dana tjedno. Takav stav stvara nepotreban stres koji opet utječe na emocionalno stanje osobe. Iako su mreže zamišljene kao medij za povezivanje ljudi, one rade upravo suprotno: osobe postaju više usamljene i izolirane.
Online interakcije mogu naštetiti emocionalnim vezama
Prije svega, teško je kontrolirati što će vaši prijatelji ili „prijatelji“ objaviti o vama na svom profilu. Često se takve objave mogu krivo interpretirati, što uzrokuje probleme u emocionalnim vezama, piše u studiji objavljenoj u časopisu Computers in Human Behavior.
Čak i stvari koje osoba sama objavljuje mogu imati neželjene posljedice. Komentari, linkovi, citati na sadržaj osobe mogu se također pogrešno interpretirati i imati štetan učinak.
Društvene mreže mogu biti poticaj opasnom ponašanju
Potrebno je osvijestiti vrijeme koje provodimo na društvenim mrežama s obzirom da su osmišljene na način da im se stalno vraćamo. Istraživači su pokazali kako ono što vidimo na mrežama može utjecati na donošenje loših odluka i formirati opasno ponašanje.
Istraživanje je pokazalo kako ljudi, kada samo vide logo Facebooka, požele ići na stranicu kako bi provjerili svoj feed. Drugim riječima, naučeni smo automatski kliknuti na zapovijed, bez da razmišljamo o tome.
Potrebno je osvijestiti vrijeme koje provodimo na društvenim mrežama s obzirom da su osmišljene na način da im se stalno vraćamo.
Danski znanstvenici došli su do zaključka kako ljudi donose odluke temeljene na javnim „signalima“ svojih internetskih prijatelja, poput lajkova, glasova ili komentara, umjesto da odvoje vrijeme za razmišljanje i tek onda donesu vlastiti sud. Navode, također, kako ovakvo ponašanje predstavlja potencijalnu opasnost za demokraciju kao društveno uređenje.
Istraživanje provedeno u Teksasu bavi se fenomenom sklonosti studenata opijanju nakon čitanja postova svojih prijatelja na socijalnim mrežama. Tako stvaraju pogrešnu sliku kako njihovi kolege mogu više popiti nego što je istina pa se granica „normalnog“ broja popijenih pića podiže, nakon čega se precijene i dolazi do svima poznatih neželjenih posljedica.
Ljudsko zdravlje izloženo je riziku
Već smo napomenuli kako pati mentalno zdravlje, no i fizičko je također pod rizikom, posebice ako govorimo o spavanju, jer naše online aktivnosti utječu na ritam spavanja. U jednoj studiji, 57 posto ispitanika prijavilo je probleme sa spavanjem koji su posljedica korištenja društvenih mreža. Narušena higijena sna često je uzrok i drugih zdravstvenih problema.
Društvene mreže smanjuju produktivnost
Novi rad, objavljen u Journal of Applied Social Psychology, govori o tome kako ljudi troše daleko više vremena na mrežama nego što to percipiraju, zbog čega gube jedan od najvrjednijih resursa koji posjeduju – vrijeme. Čak i na poslu, kad nije poželjno i preporučljivo, ljudi imaju potrebu provjeriti najnovije lajkove i komentare. Nije ni čudo da je ponekad teško pratiti sve rokove, pogotovo ako se stalno prebrojavaju novi lajkovi.
Ono što društvene mreže također potiču je multitasking. Takve platforme tjeraju ljude na konstantno ili paralelno obavljanje poslova ili skakanje s jednoga na drugi. Primjerice, u isto vrijeme nerijetko gledamo novi video prijatelja i paralelno čitamo komentare te odgovaramo na nekoliko njih. S druge strane, istraživanja su pokazala da, kada osoba istodobno obavlja više zadataka, gubi sposobnost fokusiranja na jedan posao. Možda nije teško pročitati članak ili blog, no pročitati 200 stranica knjige itekako postaje izazov.
Autor: Borna Tićak, mag. pharm.
Što nam rade društvene mreže, a što mi sami sebi?
Društvene mreže i mentalno zdravlje
Društvene mreže – siguran korak u depresiju i stres
Prim.dr.sc. Jozo Jelčić: Društvene mreže i debljina
