Infekcije Humanim papiloma virusom su vrlo učestale, no kod većine njih srećom dolazi do samoizlječenja, bez razvoja pretkanceroznih i kanceroznih promjena tkiva. Iako nema namirnice za koju bi se moglo tvrditi da je u stanju izliječiti tu infekciju, dokazano je da određene namirnice i prehrambena pravila potpomažu borbu organizma s virusom i samoizlječenje.
Režim takozvane ‘HPV’ dijete iznimno je zdrav za cijeli organizam, a posebice za zdravlje stanice koja je tim virusom napadnuta. Dijeta opskrbljuje stanicu većim količinama mikronutrijenata koji je čine zdravom i sposobnom obavljati svoju zadaću.
Stručnjaci predlažu da se na tanjuru svakodnevno nađu namirnice koje sadrže lutein, zeaksantin, beta-kriptoksantin, vitamin C i vitamin A, likopen i papaja.
Imate li dijagnosticiranu HPV infekciju, pročitajte sljedeće naputke kako biste shvatili zašto vam zapravo neka hrana može pomoći, a neka odmoći, a onda se tih naputaka i pridržavajte. Svojem ćete organizmu pružiti veliku pomoć, osnažiti imunitet stanice i organizma te pridonijeti općem boljem osjećaju.
Zdrava ravnoteža između mesa i povrća
Ne trebate postati vegetarijanka, ali znajte da ni hrana s previše proteina ni hrana s previše masnoća (posebice životinjskih) nisu poželjne u ‘anti-HPV’ režimu prehrane. To je ponajviše stoga što se pri metaboliziranju životnjskih proteina stvara aminokiselina homocistein koji se, kad je u većim količinama, povezuje s povećanim šansama za brojne ozbiljne bolesti i stanja (urođeni defekti, bolesti srca i krvnih žila i karcinom).
Da bi se homocistein reciklirao u metionin, također aminokiselinu, potrebna mu je prisutnost folne kiseline i vitimina B. A ako ih nemamo dovoljno, homocistein ostaje u krvi. Hrana s visokim udjelom životinjskih proteina i masti zapravo je i preteška za naš organizam, posebice ako je unosimo u tijelo svakodnevno. Iz jelovnika ne morate izbaciti meso, ali jedite ga tek povremeno. Osim toga, životinjsko meso radije zamijenite ribom i proteinima iz povrća.
Zbogom prerađenoj i praznoj hrani
Da bi stanica održala zdravlje, potrebno ju je opskrbiti s dovoljno mikronutrijenata. To ćemo najbolje i najlakše postići jedući veće količine sirova voća i povrća. Hrana bogata mikronutrijentima ne znači ujedno i hranu bogatu kalorijama.
Naprotiv, većina hrane bogate kalorijama ima malo mikronutrijenata. Posebice ako je prerađena, puna šećera, škroba i soli i tijelu stranih kemijskih suspstancija (umjetne boje, konzervansi, pojačivači okusa, aromati i slično). Takva hrana pridonosi abnormalnosti stanice (mijenja se veličina jezgre i citoplazme). Tako promijenjena stanica na kraju može dovesti i do bolesti.
Svjesno birajte zalogaje
Zdrava stanica traži antioksidanse iz povrća i druge fitonutrijente, za koje je dokazano da smanjuju šanse obolijevanja od karcinoma, te likopen i betakaroten, koji štite stanicu od oštećenja. Ukratko, stručnjaci predlažu da se na našem tanjuru svakodnevno nađu namirnice koje sadrže lutein, zeaksantin, beta-kriptoksantin, vitamin C i vitamin A, likopen i papaja.
Evo gdje ćete ih pronaći:
Lutein /zeaksantin: špinat, kelj, bijela repa, gorušica, raštika , blitva
Beta-kriptoksantin: slatka tikva, crvene papričice, papaja, mandarina, naranča, ananas, lubenica, marakuja
Vitamin C: agrumi i sokovi od agruma (naranča, limun, grejp), breskva, jabuka, kiseli kupus
Vitamin A: sok mrkve, slatka tikva, batat, mrkva, špinat, jetra, maslac, sir, punomasno mlijeko, žutanjak, riblje ulje
Likopen: sok, umak i juha od rajčice, koncentrat rajčice, crveni grejp, lubenica
Papaja: svježa ili sok od papaje
Ne zaboravite folnu kiselinu
Folna je kiselina važna za sintezu DNK, a DNK kotrolira funkcioniranje stanice (to je njezin program) i stvaranje tkiva. Zato se manjak folne kiseline može odraziti na ispravno funkcioniranje stanice. Jedite što više sirove hrane ili kratko kuhane u vrlo malo vode, jer toplinska obrada namirnica uništava 50-90% folne kiseline u hrani.
Bit će još bolje ako svoj tanjur usto napunite hranom koja je bogata folnom kiselinom, a to je:
- povrće tamnozelenih listova
- kruh od integralne pšenice
- grah i grašak (ne smije biti prekuhan)
- orašasti plodovi i sjemenke
- klice
- naranča i grejp
- jetra i ostale iznutrice
- perad
Jedite po bojama
Svakodnevno jedite najmanje 5 obroka svježeg voća i povrća. Ali ne jednih te istih namirnica, nego namirnica iz najmanje 5 različitih grupa namirnica iste boje. Dokazano je, naime, da postoji veza između boje namirnice i fitonutrijenata koje sadrži. Stoga bismo trebali u svoju svakodnevnu prehranu uključiti barem po jednu namirnicu određene boje. Lakše od toga ne može biti.
Evo i zašto: svako voće i povrće ima jedinstvenu kombinaciju fitonutrijenata koji na naš organizam imaju određeni utjecaj. Jedemo li samo jednu grupu namirnica, jedemo zdravo, ali tijelo ipak prikraćujemo za ostale bitne nutrijente koji se nalaze u nekoj drugoj grupi.
Ovako je voće i povrće razvrstano po bojama:
| CRVENA: rajčica, crveni grejp, lubenica, jagoda, crvena jabuka, trešnja, sok od rajčice (prirodni), crvena naranča, nar |
| NARANČASTA: mrkva, mango, marelica, dinja, tikva narančastog mesa, slatki krumpir (batat), japanska jabuka (kaki), papaja, marakuja |
| ŽUTA: ananas, mandarina, naranča, breskva, nektarina, papaja, limun, grejp, banana, žuta mrkva, pomelo, ogrozd, kumkvat |
| ZELENA: brokula,cvjetača, kupus, kelj, raštika, prokulica, kineski kupus, zimska salata, radič, rukola, zelene mahune, zelena paprika, bamija |
| SVJETLO ZELENA: mladi špinat, mlada blitva, listovi repe,mladi grašak, avokado, dinja zelenog mesa, tikvice, buča, patišon, koraba, avokado, krastavac |
| LJUBIČASTA: patlidžan, crveno grođže i vino, šljive, borovnica, kupina, malina, brusnica, rotkvica, trešnja, višnja, ribiz, cikla |
| BIJELA: poriluk, luk, češnjak, vlasac, kruška, bijelo grožđe, banana, endivija, mladi luk, šparoga, hren, povrtnica, celer, klice |
