Procjenjuje se kako društvene mreže danas koristi oko 3 milijarde ljudi, što je otprilike 40 posto svjetske populacije! S obzirom na količinu vremena provedenog „online“, stječe se dojam da je naš život preselio u virtualni svijet, a stvarni život pao u drugi plan. Koliko je snažan utjecaj društvenih mreža, svjedoči i (šokantna) izjava jednog korisnika: „Ako nisi na Facebooku ili Instagramu, ti zapravo ne postojiš“. Ta je rečenica, naime, bila upućena jednoj mojoj poznanici, koja ne koristi Facebook.
Pretjerano korištenje društvenih mreža dovodi do nemira, tjeskobe, zabrinutosti, pomanjkanja koncentracije i fokusa.
Iako društvene mreže imaju svojih prednosti, pa tako zahvaljujući njima možemo ostvariti i odličnu poslovnu suradnju, proširiti posao, sklopiti nova poznanstva i obnoviti stara prijateljstva, ne smijemo zaboraviti i na njihove opasne učinke na naše zdravlje. Naime, njihovo pretjerano korištenje može povećati nemir i tjeskobu te povećati rizik od – depresije, čak i samoubojstva.
Lažna slika o sebi
Društvene mreže stalno nas podsjećaju na to kako su slika koju stvaramo o sebi i dojam koji ostavljamo na druge zapravo važniji od onoga što mi doista jesmo. Zbog neprestanog klikanja, provjeravanja statusa, lajkanja i dislajkanja, sve je veći broj ljudi pod stresom i sve je više onih koji osjećaju snažnu tjeskobu i depresiju. Sve su učestalija i samoubojstva, osobito među mladima, izazvana zlonamjernim komentarima, koje u sekundi može pročitati zaista golem broj ljudi. Takvi komentari mogu teško narušiti život mlade osobe, koja se s tim ne zna i ne može nositi.
Čak 70% korisnika društvenih mreža ne može se opustiti ukoliko nisu „online“.
Također, natjecateljski duh koji se stvara na mrežama po principu „tko će brže, bolje, ljepše, više…“ u prvi plan stavlja ego. To u konačnici vodi do velikog nezadovoljstva, frustracije, nemira, osjećaja kako nam stalno nešto nedostaje i izmiče.
Stvarni vs. virtualni svijet
Pogledajte malo ljude oko sebe. Možete li ugledati jedno sretno i nasmiješeno lice? Zatim malo bacite pogled na Instagram profile. Usporedite ono što vidite u stvarnosti sa slikama na društvenim mrežama, gdje su lica neprestano nasmijana, snimljena u savršenom ambijentu, samo kako bi vam dala do znanja da „žive izvrsno, puno putuju, fantastično jedu, odlično se zabavljaju“ i sl. Upravo ta nerealna slika u mnogima koji to prate stvara snažnu tjeskobu koja izvire iz pitanja: „Zašto moj život ne izgleda tako?“
Negativni učinci društvenih mreža na mentalno zdravlje
1. Društvene mreže mogu stvoriti snažnu ovisnost
Jednom kad se „zakačimo“ na Instagram ili Facebook, zaista je teško imati kontrolu nad time koliko ćemo vremena provesti „online“. Jednostavno izgubimo pojam o vremenu. Neprestano provjeravanje statusa, lajkanje, ostavljanje komentara i sl. još nas više veže za društvene mreže. I mnogi sve teže podnose dulje vremena biti „offline“.
Ovisnost koju stvaraju društvene mreže očituje se i strahom od toga da ćemo nešto propustiti (engl. FOMO – fear of missing out). Danas se ovisnost o društvenim mrežama, osobito kod mladih upravo zbog psihičkih poremećaja i porasta broja samoubojstava, smatra problemom kojem treba ozbiljno pristupiti.
2. Društvene mreže mogu znatno povećati nemir, tjeskobu i nezadovoljstvo
Studija provedena na Sveučilištu Michigan otkrila je kako su osobe koje često koriste Facebook sklonije nezadovoljstvu nego one koje ga koriste u puno manjoj mjeri.
Jedna je britanska studija pokazala kako se 70% korisnika društvenih mreža općenito ne može opustiti kada nisu „online“.
Pretjerano korištenje društvenih mreža dovodi do nemira, tjeskobe, zabrinutosti, pomanjkanja koncentracije i fokusa. Isto tako, može uvelike narušiti i kvalitetu sna zbog smanjene proizvodnje hormona melatonina.
Oni koji puno vremena provode na Facebooku općenito su nezadovoljniji svojim životom nego drugi, pokazala su istraživanja. Razlog je vrlo jasan: „savršeni“ profili postaju ideal kojem mnogi teže. No, taj im ideal neprestano izmiče zato što se realan život, poput rijeke, neprestano mijenja, prepun je izazova i ne možemo ga ugurati u okvir „savršene slike“.
3. Učestalo korištenje društvenih mreža povećava rizik od depresije
Studije su pokazale: što više vremena provedemo na Facebooku ili nekoj drugoj društvenoj mreži, to nam prijeti i veći rizik od depresije. Također, osobe koje već boluju od nekog oblika depresije sklonije su razvijanju ovisnosti o društvenim mrežama.
Dozirajte korištenje mreža
Koristite li često društvene mreže, ne dozvolite da one upravljaju vama, nego dozirajte njihovu upotrebu.
Također, dobro promislite o tome koliko ćete dragocjenog vremena provoditi u virtualnom (čitaj: izmišljenom), a koliko u onom stvarnom svijetu – s obitelji, prijateljima, voljenom osobom… Što više vremena provodite „umreženi“, to više gubite na dragocjenim iskustvima, koja vam može ponuditi samo stvarni život!
12 sigurnih znakova da sami sebi radite loše
