Istraživači sa Sveučilišta Iowa State otkrili su da bi jednostavna intervencija mogla pomoći. Tijekom dvotjednog eksperimenta s 230 studenata, polovica je zamoljena da ograniči korištenje društvenih medija na 30 minuta dnevno i za to su primali automatizirane dnevne podsjetnike. Na kraju eksperimenta postigli su značajno niže rezultate za anksioznost, depresiju, usamljenost i strah u usporedbi s kontrolnom skupinom.Također, postigli su više bodova za tzv. „pozitivan učinak“. Njega istraživači opisuju kao „sklonost doživljavanju pozitivnih emocija kao što su ‘uzbuđenje’ i ‘ponos’.“ U biti, imali su svjetliji pogled na život.
Znajući koliko vremena trošimo na aktivnosti svaki dan i čineći nešto izbrojivim, ljudima je lakše promijeniti svoje ponašanje.
Dodatna motivacija
„Iznenadilo me kada sam otkrila da se dobrobit sudionika nije poboljšala samo u jednoj dimenziji, već u svima. Usrećila me spoznaja da takva jednostavna intervencija slanja dnevnog podsjetnika može motivirati ljude da promijene svoje ponašanje i poboljšaju navike na društvenim mrežama.“ Riječi su to doktorice znanosti Elle Faulhaber, postdoktorandice interakcije čovjek-računalo i glavne autorice ovog rada.
Istraživači su otkrili da su se psihološke koristi od smanjenja društvenih medija proširile i na sudionike koji su ponekad prekoračili vremensko ograničenje od 30 minuta.
„Poanta je u tome da nije važno da budete savršeni, već o trudu koji ulažete. A to čini razliku. Mislim da su samoograničenje i obraćanje pozornosti oni tajni sastojci i više nego što je to 30-minutno mjerilo”, navodi Faulhaber.
Douglas A. Gentile, koautor i istaknuti profesor psihologije kaže da se njihovi rezultati poklapaju s drugim istraživanjima koja su proizašla iz kinezioloških i zdravstvenih sfera. „Znajući koliko vremena trošimo na aktivnosti svaki dan i čineći nešto izbrojivim, ljudima je lakše promijeniti svoje ponašanje“, kaže.
Mnogi sudionici studije komentirali su kako je prvih nekoliko dana smanjenja korištenja društvenih mreža bilo izazovno. Ali nakon početnog poticaja, jedan od sudioika izjavio je da su se osjećali produktivnijima i više u skladu sa svojim životima. Ostali su izjavili kako bolje spavaju i provode više vremena s obitelji i prijateljima.
Samoograničenje korištenja društvenih mreža
Gentile i Faulhaber ističu da su i druge studije istraživale učinke ograničavanja ili suzdržavanja od društvenih medija. No, takve intervencije zahtijevaju strogi nadzor i brisanje aplikacija ili korištenje posebne aplikacije za blokiranje ili ograničavanje društvenih medija. Poput rehabilitacije je to za osobe ovisne o drogama.
„Kada nam se oduzme osobna sloboda izbora, počinjemo se opirati“, kaže Gentile. Dodaje da uklanjanje društvenih medija također znači gubitak nekih prednosti koje one mogu donijeti, poput povezivanja s prijateljima i obitelji.
Faulhaber kaže da ova studija podržava, ali i proširuje trenutačna istraživanja o utjecaju društvenih medija i daje praktičan način za njihovo ograničeno korištenje. Za sve koji žele smanjiti svoju posvećenost društvenim medijima, ona preporučuje:
- Stvorite svijest. Postavite mjerač vremena ili upotrijebite ugrađenu wellness aplikaciju da vidite koliko vremena provodite na društvenim mrežama.
- Ne budite prestrogi prema sebi. Priznajte da nije lako držati se vremenskog ograničenja. Aplikacije društvenih medija osmišljene su kako bi vas zadržale.
- Ne odustajte. Ograničavanje upotrebe društvenih medija tijekom vremena ima stvarne prednosti za vaš svakodnevni život.
Dodatna istraživanja
Istraživači kažu da je također važno voditi računa o tome kako i kada koristimo te platforme. Buduća bi istraživanja mogla dodatno istražiti ovo područje. Usto, postići će se i dugoročniji učinci ograničavanja korištenja društvenih medija, kao i kvalitetnije raspolaganje raspoloživim vremenom.
„Živimo u doba tjeskobe. Mnogi pokazatelji ukazuju na to da se tjeskoba, depresija i usamljenost pogoršavaju i zbog toga se možemo osjećati bespomoćno. Ali, postoje stvari koje možemo učiniti kako bismo upravljali svojim mentalnim zdravljem i dobrobitima“, kaže Gentile.
Obraćanje više pozornosti na to koliko vremena provodimo na društvenim mrežama i postavljanje mjerljivih ciljeva može pomoći da se osjećamo i bolje i zdravije.
Izvor: www.sciencedaily.com
