Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život……Hippocratus
Rečenica koja puno govori i koja bi nam trebala biti misao vodilja kada govorimo ili razmišljamo o tome kako se pravilno hraniti.
Grčki filozof i liječnik Hipokrat zaslužan je za širenje ideje o upotrebi zdravih namirnica umjesto lijekova. O tome govori njegova poznata izreka: „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”. Iz brojnih Hipokratovih djela doznajemo kako su i brojni drugi filozofi i liječnici toga doba, kao što su Galen, Paracelsus i drugi, prepoznali utjecaj hrane na ljudsko tijelo.
Naši preci pronalazili su i sakupljali hranu u prirodi kako bi preživjeli i tako su stekli određene prehrambene navike. Medicinska i nutricionistička znanost sve više otkrivaju velik utjecaj pravilnog načina života i prehrane na cjelokupno zdravlje stanovništva. Primjenom savjeta o zdravoj prehrani značajno se poboljšava zdravstveno stanje, a ta se otkrića nazivaju drugom medicinskom revolucijom. Zdrav način života i prehrane mogu stvoriti preduvjete za suzbijanje smrtonosnih kroničnih degenerativnih bolesti.
Danas se u uredima uglavnom radi 8, 10 ili više sati i ljudi obično nemaju dovoljno vremena za glavni obrok tijekom dana.
Mladi, od kojih se na radnom mjestu puno očekuje, moraju se dokazivati predanim radom, što manjim gubitkom vremena, između ostalog i za obrok, a kada dođu kasno popodne ili navečer kući također jedu, ali obično ne kuhanu hranu, već najčešće neki hladni obrok, mesne suhomesnate nareske, sireve punomasne i tvrde i slično. Nakon toga su obično umorni, odlaze vrlo brzo na počinak, a na posao uglavnom idu automobilom, dakle nema pješačenja ni hodanja, jer to je “gubitak vremena”.
Vlasnici privatnih poduzeća također se uglavnom loše hrane, ali ne zato što si ne mogu priuštiti financijski kvalitetnije obroke, već zato što su obuzeti stanjem na tržištu, stalnom brigom hoće li imati posla ili neće, hoće li moći plaćati svoje zaposlenike i podmirivati sve svoje obaveze. Oni su vrlo često sami svoji neprijatelji, ponekad i veći prema samima sebi nego prema svojim zaposlenicima. Osim toga, vlasnici privatnih poduzeća nerijetko ugovaraju poslove za vrijeme poslovnih večera, nešto manje za vrijeme poslovnih ručkova koji nisu jeftini, a nerijetko su i vrlo nezdravi, najčešće zbog preobilnosti takvih obroka ili nisu adekvatno primijenjeni jer se najčešće odvijaju u večernjim satima uz dosta alkohola koji obično u takvim količinama šteti zdravlju.
Zbog velike dnevne zaposlenosti obaju supružnika ili roditelja, obitelj danas vrlo rijetko objeduje zajedno tijekom tjedna. Obično se sastaje tek navečer, jer supružnici dolaze s posla najčešće nakon 16 ili 17 sati i tada se preskače važno vrijeme ručka kada bi barem jedanput dnevno obitelj trebala biti na okupu za stolom.
“Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana.” / Hipokrat
Važan dio zdravog načina života je i provođenje pravilne, odnosno zdrave prehrane. Hrana, je naravno, naša svakodnevna potreba i izuzetno je važno kakvu hranu, koliko i kada, unosimo u organizam. Proučavanjem namirnica u prehrani, znanstvenici su utvrdili da hrana mora biti punovrijedna kako bi sačuvala naše zdravlje, kako bi organizam održala u dobrom fizičkom i duševnom stanju, osobito zbog jačanja obrambenih snaga tijela protiv bolesti.
Pokazalo se kako su punovrijedni hranjivi sastojci hrane:
a) ugljikohidrati
b) masnoće biljnog i životinjskog porijekla
c) bjelančevine
Hrana sadrži i nehranjive sastojke bez koji nije moguć život:
a) Vitamini
b) Minerali
c) Voda
Hranjivost namirnica mjeri se energetskom vrijednošću. Svaka namirnica i svako jelo oslobađa određenu količinu topline koje nastaje sagorijevanjem tih tvari u organizmu.
Energetska vrijednost pojedinih hranjivih sastojaka:
– bjelančevine i ugljikohidrati 1 g oslobađaju oko 4Kcal ili 16,7 kJ energije za razliku od masti kod kojih 1 g oslobađa dvostruko više energije, oko 9Kcal ili 37,6 kJ energije.
Namirnice koje se koriste u prehrani ne trebaju biti skupe kako bi bile zdrave. Postoje skupe namirnice koje su i ujedno i zdrave, ali, generalno, to nije nužno da bismo zaključili kako se zdravo hranimo. Naprotiv, važan je naš vlastiti odnos prema hrani, njezinoj energetskoj i vitaminskoj vrijednosti i neškodljivosti, s obzirom na način kako je proizvedena ili uzgojena.
Uz sve navedeno, važna je i količina hrane koja se konzumira, raspored obroka kojih bi trebalo biti najmanje tri tijekom dana i koji bi trebali biti svakodnevno u približno slično doba dana. Možemo zaključiti kako je za zdrav i uravnotežen obrok važan odabir namirnica prema piramidi prehrane.
