Izuzev radnih kolektiva koji imaju organiziranu dnevnu prehranu unutar tvrtke, zaposlenici su nerijetko osuđeni na obližnje trgovine, pekarnice, automate sa slatkišima, bezbrojne kave i hranu iz dostave. Nažalost, u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijena restoranska scena malih, pristupačnih restorančića za brz i kvalitetan ručak tijekom radnog vremena. Također, nema tradicije objeda jer ju je nažalost progutala važnost radnih zadataka, sastanaka i projekata. Po tom pitanju mogli bi mnogo naučiti od Talijana koji bez iznimke redovito ručaju oko 13 h u malim restoranima koji pripremaju uravnotežena mala topla jela, uglavnom po pristupačnim cijenama.
Što kaže znanost?
Brojna su se znanstvena istraživanja bavila problematikom prehrane na radnom mjestu. Pokazano je da zdrava i pravilna prehrana povećava produktivnost zaposlenika. Naime, pretili dvostruko češće izostaju s posla od onih u dobroj tjelesnoj formi. Iscrpljivanje na poslu i prekovremeni rad snažno su povezani s debljanjem. Kod muškaraca na debljanje posebice utječe prekovremeni rad, a ubrzanje tempa rada utječe na žene.
Loša je vijest da bi se kilogrami koje ste zaradili prekovremenim radom i stresom na poslu mogli negativno odraziti na vašu plaću. Naime, istraživanje talijanskih znanstvenika pokazalo je da nakupljanje suvišne tjelesne mase uz negativan utjecaj na zdravlje smanjuje i visinu plaće. Povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) od samo 10% može kod muškaraca dovesti do smanjenja primanja za 3,3%, a kod žena za 1,8%, ukazuje istraživanje provedeno u 9 europskih zemalja. Pokazalo se da je negativan utjecaj prevelike tjelesne mase na primanja jače izražen u zemljama tzv. uljnog pojasa – Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu. Nasuprot tome, u zemljama tzv. pivskog pojasa (Austriji, Irskoj, Danskoj, Belgiji i Finskoj) je veza između viška kilograma i manjih plaća manje uočljiva.
Mali trikovi za pravilnu prehranu na poslu
Poznato je da bi dnevno trebalo konzumirati tri glavna obroka i dva međuobroka. Doručak, kao najvažniji dnevni obrok ne bi se smio zapostavljati. Ipak, mnogi zaposleni ljudi nerijetko imaju tek dva dnevna obroka i osjećaju negativne posljedice takvog načina života. Uz malo više brige i dobru organizaciju moguće je isplanirati adekvatnu prehranu i u nepovoljnim uvjetima kakvi još uvijek vladaju u našem okruženju.
Evo nekoliko savjeta:
U pauzi za ručak
-
Ukoliko ste u mogućnosti ponesite pripremljeni ručak, poput rižota s piletinom ili riblje salate od kuće. Na taj način ćete moći biti sigurni da ćete unijeti uravnotežen obrok, a i nećete gubiti vrijeme na odlazak u kupovinu.
-
Potražite obližnji mali restorančić s dnevnom ponudom jela i sprijateljite se s osobljem. Zasigurno ćete povremeno moći svratiti na varivo, juhu ili odrezak na naglo s povrćem. Ako se dobro upoznate, ispeći će vam i jaja na oko ili ponuditi sir i vrhnje – jela čija priprema traje tek par minuta, a vrijedni su izvori nutrijenata.
Sendviči
-
Osvježite vaše sendviče integralnim pecivima sa sjemenkama i raznolikim salatama. Uobičajnom sendviču možete dodati ribanu mrkvu ili klice. Ukoliko ujutro nemate dovoljno vremena za pripremu, kvalitetan sendvič možete pripremiti i večer ranije. Riblja pašteta ili pečena piletina može u hladnjaku stajati dan ili dva. Ako kupujete već gotove sendviče, birajte one sa integralnim pecivima te smanjite dodatke raznih umaka koji su nerijetko vrlo masni.
Juhe
-
Juhe su vrlo važan dio jelovnika. Ako na poslu nemate mogućnosti grijati juhu, možete ju prigrijati ujutro kod kuće i ponijeti u termosici.
Salate
-
Bez obzira pripremate li ih sami ili ih kupujete gotove potrudite se da salata sadrži što više različitih sastojaka i obavezno provjerite jesu li svi sastojci svježi. Salate koje sadrže mahunarke ili tjesteninu osigurat će vam dugotrajnu energiju.
-
Ako su vam draže salate od povrća dodajte im izvor bjelančevina (sir, jaja) i integralni kruh kako bi si osigurali dovoljno energije i nutrijenata.
Međuobroci iz radnog stola
Držite u stolu nekoliko vrsta zdravih međuobroka kako bi imale nešto zdravo za prigristi kada vas „uhvati kriza“. Uvijek držite u stolu:
-
Nekoliko vrsta voća. Bolje je imati manje količine, ali više raznolikog voća kako vam ne bi dosadilo.
-
Krekere od integralnog brašna, rižine krekere, muesli ili voćne pločice.
-
Mješavinu orašastih plodova poput oraha, badema i lješnjaka
-
Očišćeno povrće poput primjerice mrkve
-
Sušeno voće poput suhih smokava, šljiva i marelica
-
Mala pakiranja muesli žitarica i fermentirane mliječne proizvode
-
Mala pakiranja voćnog soka i vode
Mobbing – jedan od najčešćih uzroka bolesti štitnjače
