Također, ponekad se uz glavobolju pojavljuju i dodatni simptomi. No, postoje brojni načini kojima je možemo ublažiti, otkriti njezine uzroke i time maksimalno spriječiti njezinu pojavu. Otkrivamo vam sve o glavobolji i migreni (kod odraslih, ali i kod djece) te koje sve vrste postoje i kako ih minimizirati.
Opća definicija glavobolje
Glavobolja (lat. cefalalgija) najčešći je simptom bolesti i stanja koja zahvaćaju glavu i vrat. Bol možemo subjektivno osjećati kao oštru, tupu, sijevajuću, jednostranu ili obostranu… Može se pojavljivati svakodnevno ili povremeno, iznenada ili polagano. Gotovo da nema pravila. To je simptom zbog kojeg najčešće koristimo lijekove za ublažavanje boli. Glavobolja ima puno uzroka i vrlo je kompleksna. Ponekad je teško otkriti prave okidače i nije je uvijek jednostavno liječiti.
Kada potražiti pomoć liječnika?
Pomoć liječnika svakako potražite ako se jave iznenada i vrlo su jakog intenziteta te ne reagiraju na klasičnu analgetsku terapiju, ukoliko ju prate različiti neurološki ispadi, pojava dvoslika, vrtoglavica, pojavi se nerazgovijetan govor, ako imate vrlo visoku temperaturu uz ukočenost vrata i osjetljivost na svjetlosne podražaje, ako izgubite svijest ili ako se jave nakon ozljede glave. I glavobolja kod djece, ako se ponavlja i prate je neke od navedenih smetnji, zahtijeva savjetovanje s liječnikom.
Klasifikacije glavobolja
Dijelimo ih na akutne i kronične, primarne i sekundarne. Od primarnih glavobolja najčešće su tenzijska, cluster i migrenska glavobolja. Od sekundarnih, koje su posljedica različitih organskih promjena, najčešće su glavobolje vezane uz poremećaj krvnih žila glave i vrata, glavobolje kao posljedica upalnih i drugih promjena u sinusima, uhu ili čeljusti, one koje su posljedica infekcija (meningitis).
Glavobolja se često javlja i kao nuspojava određenih vrsta lijekova.
TENZIJSKA GLAVOBOLJA
Ovaj najčešći tip glavobolje vezan je uz neugodnu produljenu kontrakciju mišića vrata i glave, ali i uz poremećenu bolnu senzitizaciju na nebolne podražaje. Subjektivno dominira osjećaj neugode i osjećaja stiskanja oko glave. Glavobolja se može pojavljivati u epizodama, ali i prijeći u kroničan tip. Najčešće se produljena kontrakcija mišića povezuje sa stres okidačima, premalo sna, ali i ozljedama mišića vrata.
Čime smanjiti bolnost tenzijske glavobolje?
Bolnost mogu smanjiti preparati acetilsalicilatne kiseline, ibuprofena ili paracetamola, a ukoliko je bolnost jača, dobar su izbor i kombinacije s kodeinom. Međutim potreban je oprez. Svakodnevno se upozoravaju pacijenti da uzimanje ovih analgetika više od 4 puta tjedno kroz razdoblje duže od 3 mjeseca gotovo sigurno dovodi do rebound glavobolja. Kodein je u sastavu nekih lijekova protiv bolova, ali je opijat i može neopreznom duljom upotrebom dovesti do ovisnosti.
Magnezij, B vitamin, taurin, valerijana i matičnjak za tenzijsku glavobolju
Osim analgetika koji mogu biti povremeni izbor u liječenju glavobolje, svakodnevna upotreba magnezija u kombinaciji s B vitaminima, ali i taurinom obvezna je i u liječenju i prevenciji tenzijske glavobolje. Magnezij se aktivnošću mišića troši, neophodan je za stvaranje ATP-a (upravo se on troši i mišićnoj kontrakciji) i opušta napete mišiće, smanjuje psihofizičku napetost organizma. Vrlo je važna doza; od 400-800mg/dan. Preparati na bazi valerijane i matičnjaka mogu smanjiti psihofizičku napetost i biti dobra pomoć u prevenciji. Ako su tenzijske glavobolje često ponavljajuće, lijekovi izbora u profilaksi su triciklički antidepresiv amitriptilin, i valproati. No, upotreba ovih lijekova strogo je pod nadzorom neurologa.
CLUSTER GLAVOBOLJA
Opisana kao najbolnija, cluster glavobolja je cikličkog tijeka s dosta prepoznatljivim simptomima. Vrlo se često javlja upravo u proljeće i jesen. Bolnost se javlja jednostrano, orbitalno i sljepoočno uz pojavu simptoma poput suzenja oka, nazalne kongestije (začepljen nos), mioze i otekline vjeđa. Javlja se češće kod muškaraca i ima tendenciju ponavljanja. Vrlo čest okidač je alkohol (vazodilatatorni učinak), stres, ali i promjena vremenskih prilika.
Čime liječiti cluster glavobolju?
Izbor u liječenju su analgetici poput paracetamola, ibuprofena, naproksena ali i triptani – lijekovi koje će vam propisati liječnik. Pacijenti vrlo često svjedoče kako im upravo kretanje olakšava simptome kod napada.
MIGRENA
Migrenski tip glavobolje gotovo se nikada kod iste osobe ne pojavi samo jednom. Ona je uporna, ponavljajuća i vrlo iscrpljujuća za organizam. Postoje migrene s tzv. aurom i one bez nje. Aura je prolazni žarišni neurološki ispad poput poremećaja vida, osjeta, govora i motorike i ukazuje na skoru pojavu glavobolje. Simptomi aure se pojavljuju kod 1/3 bolesnika, otprilike 5 do 30 minuta prije napada.
Kako dolazi do migrene?
Ne zna se točno koji su uzroci migrene, smatra se neurovaskularnim poremećajem. Naime, ogranci živca pod nazivom trigeminus okružuju krvne žile. Živčani ogranci izlučuju tvari koje uzrokuju vazodilataciju – širenje krvnih žila i procesa koji mogu dovesti do sterilne upale. Daljnjim podražajem trigeminusa javlja se pulsacija. Ako se bol ne zaustavi, dolazi do lančanog pojačanja boli. Migrenu često prati mučnina i povraćanje.
Okidači za razvoj migrene mogu biti različiti – od stresa, hormonskih promjena, hrane poput fermentiranih sireva, čokolade, crnog vina, konzerviranog mesa, iznutrica bogatih tiraminom koji pridonosi razvoju migrene kod nekih ljudi te promjene vremena.
Liječenje migrene
Postoji akutno i preventivno. Bolnost će od OTC preparata najbolje ublažiti lijek naproksen (doza 550-1100 mg) i ibuprofen (3×600 mg), a od receptnih lijekova diklofenak (do 150 mg/dan).
Triptani kao selektivni agonisti 5-HT1 receptora svojim vazokonstriktornim učinkom, ako se počnu koristiti na vrijeme (na početku aure) smanjit će intenzitet ili otkloniti napad. Svakako treba obratiti pažnju i na oblik lijeka koji se uzima. Peristaltika može biti smanjena i lijekovi u obliku i supozitorija te šumeći oblici često su jedini izbor.
Prevencija migrenskih napadaja provodi se beta blokatorima poput propranolola, antidepresivom amitriptilinom ili valproatima.
Fitoterapija – učinkovita u prevenciji migrena
Biljka povratić ima izvrstan preventivni učinak na migrenske napadaje. Postoji u obliku EPS pripravka i ljekarnik će vas uputiti u način njegove upotrebe. Uzima se minimalno tri mjeseca. Povratić se može kombinirati s grifonijom, biljčicom sa serotoninergičkim učinkom ili s dimnjačom i matičnjakom ako su migrenozni napadaji posljedica probavnih poremećaja.
Magnezijem, omegom 3, B2 vitaminom i koenzimom Q10 protiv migrene
Svakodnevna upotreba magnezija u dozi od minimalno 400 mg je obavezna, a koristi li se u kombinaciji s kalijem u šumećem obliku 500 mg/dan učinak na prevenciju bit će još bolji. Omega 3 masne kiseline koje imaju protuupalni učinak mogu biti dobra pomoć kao i B2 vitamin u višim dozama koji može smanjiti intenzitet i učestalost migrena. Dobro je i preventivno uzimanje 60-120 mg koenzima Q10.
Hrana – okidač za migrene
Kod nekih ljudi okidač migrenskih napadaja je upravo hrana. Hrana bogata tirozinom koji se ili stajanjem ili u probavnom sustavu pretvara u vazoaktivni amin tiramin uzrok je oko 20% migrenskih glavobolja. Izbjegavanje fermentiranih sireva, čokolade, konzerviranog mesa, iznutrica koje obiluju ovom aminokiselinom, ali i hrana bogata sumpornim spojevima koji su prirodni neutralizatori tiramina, poput brokule, smanjit će probleme.
Ginkgo – preparati i čajevi
Preparati ginkga su dobar izbor ako su glavobolje posljedica nedovoljne vaskularne prokrvljenosti u glavi. Oprez je, međutim, potreban ako ste na antikoagulantnoj terapiji. Svakako se savjetujte sa svojim ljekarnikom oko doziranja ove vrste biljnih lijekova i mogućim interakcijama. Ginkgo je učinkovit ako se uzima u minimalnoj dnevnoj dozi od 120 mg raspodijeljenih u najmanje 2 uzimanja, a doze koje se nalaze u dodacima prehrani neće biti dovoljne za odgovarajući i željeni učinak. Postoje i čajevi na bazi ginkga koji se mogu kupiti u raznim trgovinama, no važno je naglasiti da takvi preparati nemaju nikakav učinak na krvožilni sustav jer aktivne tvari koje su potrebne za djelovanje ne mogu se ekstrahirati vrućom vodom kojom se priprema čaj.
Bol i mučnina – uz glavobolju i kod djece
Vrlo često, pogotovo kod djece, glavobolju prati bol u trbuhu i mučnina. Zanimljivo je da kod djece glavobolja kod migrene nije dominantni simptom već upravo GI simptomi udruženi s pojačanom ekcitabilnošću i vrtoglavicom. Preporučuje se izbjegavanje rafinirane hrane, slatkiša, prekomjerne stimulacije živčanog sustava gledanjem TV-a ili igranjem kompjutorskih igrica. Suplementi poput magnezija,B2 vitamina, ekstrakta povratića, dovoljno sna bit će dobra prevencija pojavi migrenskih epizoda.
Nuspojava lijekova
Glavobolja se često može javiti i kao nuspojava lijekova. Gotovo u svakoj uputi lijeka kao nuspojava se može pronaći glavobolja. Najčešća je kod lijekova nitrata, lijekova sa snažnim vazodilatacijskim učinkom. U tom slučaju jedino rješenje je promjena terapije.
Ne prekidajte terapiju s nitratima na svoju ruku prije nego liječnik promijeni lijek kako ne biste riskirali pogoršanje kardiovaskularne bolesti, tj. angine pectoris!
ZAKLJUČAK
Promjena životnih navika, promjena prehrambenih navika, upotreba nutrijenata i fitoterapija mogu smanjiti učestalost, ali i intenzitet glavobolja i poboljšati kvalitetu života. Ne zaboravite – pojačanom brigom o načinu života mnogo možemo učiniti za sebe i za svoje zdravlje!
* PROČITAJTE I OVE ČLANKE:
~
