Posljednjih pedesetak godina u svijetu je prava epidemija autoimunih bolesti, od dijabetesa, multiple skleroze, pa do celijakije i astme. Autoimune bolesti su poremećaji imuniteta u kojima on prejako ili preslabo reagira i pritom uništava vlastito tkivo. To uzrokuje propadanje tkiva, ranjivost i infekcije. Postoji oko 80 tipova autoimunih bolesti, a mnoge od njih imaju slične simptome. Ponekad ih je zbog toga teško precizno dijagnosticirati. Obično se sastoje od perioda remisije, gdje ima malo ili nikakvih simptoma, a zatim od naglih relapsa, odnosno pogoršanja. Klasični tretmani autoimunih bolesti uglavnom uključuju lijekove koji reduciraju aktivnost imuniteta, no jedinstveni lijek koji će djelovati na uzročnika bolesti zasad ne postoji.
Vrste autoimunih bolesti
Neke od češćih autoimunih bolesti uključuju:
Gravesova bolest – ubrzan rad štitnjače, hipertireoizam.
Hashimoto – upala štitnjače, smanjen rad štitnjače, hipotireoizam
Reumatoidni artritis – upala zglobova i okolnih tkiva
Lupus – upalna bolest koja pogađa kožu, bubrege, mozak i druge organe
Ibs – skupina bolesti crijeva
Celijakija – nepodnošenje glutena (proteina iz pšenice) u hrani, što uzrokuje oštećenje crijeva i mnoge druge simptome
Multipla skleroza – upalna bolest središnjeg živčanog sustava koja pogađa mozak i leđnu moždinu
Dijabetes tip 1 – uništavanje stanica koje proizvode inzulin u gušterači
Psorijaza – kronična kožna bolest (ljuskice na koži, crvenilo, zadebljanje kože)
Myasthenia gravis (MG) – zamaranje i slabost skeletnih mišića
Vaskulitis – upala krvnih žila
Vitiligo – bijele mrlje na koži
Skleroderma – bolest «tvrde kože», vezivnog tkiva koja uzrokuje promjene na žilama, koži, mišićima i organima (srce, pluća).
Perniciozna anemija – smanjen broj eritrocita zbog nesposobnosti apsorbiranja vitamina B12
Zašto imunološki sustav napada zdrave stanice?
Prvi korak prema poboljšanju zdravlja je razumijevanje i kontroliranje uzroka autoimunih bolesti. Sam po sebi, i to je već težak zadatak, jer je točan uzrok autoimunih bolesti još uvijek nepoznat.
Postoje mnoge teorije o tome, a najviše se sumnja na:
- viruse, bakterije, gljivice i parazite
- nuspojave lijekova
- toksine u namirnicama
- zagađenje okoliša
- genetske predispozicije
- sindrom propusnog crijeva (leaky gut)
U razvoju bolesti sudjeluju još i narušena ravnoteža bakterijske crijevne flore (crijevna disbioza), alergeni, stres, loše prehrambene navike te niska razina vitamina.
Prehrana kod autoimunih bolesti
Osobama s autoimunim bolestima preporučuje se tzv. „autoimuna dijeta“, koja uključuje unos protuupalnih namirnica i izbjegavanje namirnica s visokim upalnim faktorom.
Među preporučenim namirnicama su:
- hladno prešana ekstra djevičanska ulja
- voće, posebno ono nižeg glikemijskog indeksa
- povrće – posebno zeleno lisnato
- sjemenke
- integralne žitarice
- fermentirane namirnice
- prirodni začini
- biljni čajevi
Potrebno je izbjegavati proizvode koje sadrže gluten, jer mogu djelovati upalno i izazvati reakcije imuniteta. Mnogi ne podnose ni proizvode od soje, kikirikija, orašaste plodove i bjelančevine iz mlijeka. Ostali uobičajeni alergeni nalaze se u biljkama-ponoćnicama poput patlidžana i rajčice. Kod multiple skleroze vrlo su uspješne OMS i Swankova dijeta. Dongova dijeta je režim u kojemu su mnogi našli olakšanje od artritisa. Imate li autoimune reakcije, obavezno napravite i test intolerancije na hranu.
Zdravlje crijeva i autoimune bolesti – u čemu je veza?
Mnogi alternativni liječnici smatraju kako je sindrom propusnog crijeva usko povezan s autoimunim bolestima.
Kako nastaje “propusno crijevo”?
Disbioza crijeva je stanje u kojem je balans između patogenih i dobrotvornih mikroorganizama u tijelu narušen. U današnjem svijetu većina ljudi ima disbiozu, jer hranom ne unosimo dovoljno dobrih bakterija. U takvom stanju, u crijevima se nastanjuje prevelik broj štetnih mikroorganizama. S vremenom, oni oštećuju intestinalni zid i crijeva propuštaju previše neprobavljenih čestica hrane, toksina i antigena u krvotok.
Izbacivanje glutena iz prehrane osoba sa sindromom propusnog crijeva dovodi do zacjeljivanja crijeva i poboljšanja sveukupnog zdravlja.
Imunološki sustav zatim registrira ove čestice neprobavljene hrane, označuje ih kao strana tijela, a zatim pokreće alergijsku reakciju i upalu u cijelom tijelu. Jedan od najvećih krivaca za to je gluten. Izbacivanje glutena iz prehrane osoba sa sindromom propusnog crijeva dovodi do zacjeljivanja crijeva i poboljšanja sveukupnog zdravlja. U bržem zacjeljivanju crijeva pomažu i probiotici, glutamin, butirična kiselina, gamalinolenska kiselina, probavni enzimi i vitamin D.
Zagađenje okoliša
Zagađenje okoliša smatra se jednim od glavnih uzroka autoimunih bolesti. Od 90-ih godina na tržište je pušteno oko 80.000 kemikalija, od koji je testirano tek par stotina. U ljudskom tijelu u prosjeku se može naći 148 kemikalija. Količina štetnih tvari u našem organizmu gomila se od prvog dana – u pupkovini tek rođene djece pronađeno je 248 kemikalija, pesticida, ftalata, dioksina, teflona i žive.
Filtrirajte vodu koju pijete, koristite prirodnu kozmetiku i sredstva za čišćenje, a teflonske tave zamijenite drugim manje reaktivnim posuđem.
Prof. Douglas Kerr s poznatog sveučilišta John Hopkins kemikalije smatra glavnim uzrokom autoimunih bolesti, iako ih konvencionalna medicina ne smatra ključnima. Zbog toga, ako imate autoimunu bolest, obavezno se testirajte na živu i druge teške metale. Koliko je to moguće, izbjegavajte izloženost toksičnim tvarima. Filtrirajte vodu koju pijete, koristite prirodnu kozmetiku i sredstva za čišćenje, a teflonske tave zamijenite drugim manje reaktivnim posuđem. Amalgamske plombe također mogu uzrokovati autoimune bolesti, zato ne bi bilo loše posavjetovati se sa stomatologom o zdravijim alternativama.
Korištenje suplemenata i ljekovitih biljaka
Autoimune bolesti mogu biti jako progresivne ako se na vrijeme ne počne voditi briga o zdravlju. Dobra nutritivna potpora i suplementacija može uvelike pomoći u kontroliranju simptoma i jedna je od najvažnijih stavki borbe s ovakvim bolestima.
Studija iz 1974. godine testirala je krv pacijenata koji su imali velike šanse da razviju lupus i reumatoidni artritis na razine beta karotena, vitamina E i vitamina A. Nakon 15 godina, oni kod kojih se razvila bolest pokazali su jako niske razine tih nutrijenata što upućuje na važnost dugoročnog uzimanja adekvatne količine nutrijenata.
Omega 3 i omega 6 masne kiseline
Suplementacija omega 3 masnim kiselinama ili uljima koja sadrže omegu 6 i gamalinolensku kiselinu, jedna je od najvažnijih u borbi s autoimunim bolestima jer mogu olakšati niz simptoma svojom širokom protuupalnom aktivnošću.
Vrijedni izvori su ulje lana, boražine, perille, noćurka i crnog ribizla.
DHEA
Riječ je o hormonu čiji se manjak povezuje s nizom kroničnih i degenerativnih bolesti. Studije su pokazale manjak ovog hormona kod ljudi koji su bolovali od lupusa, dijabetesa tipa 1, Sjogrenova sindroma. DHEA stimulira funkcije imuniteta, pa može biti od koristi oboljelima od lupusa, astme, ekcema, Chronove bolesti, shizofrenije, psorijaze, reumatoidnog artritisa, Sjögrenovog sindroma i bolesti mišića.
DHEA je najučinkovitiji suplement u blokiranju učinka prevelikog izlučivanja hormona stresa kortizola, što je ključno u smanjivanju relapsa.
Sikavica (lat. Silybum marianum)
Briga o jetri je važna za čitav organizam. Esencijalna je za detoksikaciju organizma, izbacivanje teških metala i toksina. Zdravlje jetre povezano je s mnogim bolestima.
Jedan od najboljih suplemenata za čišćenje i održavanje zdravlja jetre je silimarin ili sikavica.
Vitamin D
Sve je više dokaza koji upućuju da je i vitamin D kritična karika povezana s autoimunim bolestima. Ovaj vitamin sposoban je modulirati aktivnost stanica imuniteta, te igra i važnu ulogu u oporavku crijeva.
Antioksidansi
Suplementiranje antioksidansima može pomoći u liječenju autoimunih bolesti. Među najvažnijima su vitamin C, E, beta karoten, proantocijadinini, koenzim q10, selen.
Kanabis
Kanabis je najkorišteniji zabranjeni lijek. Predmet je mnogih zdravstvenih istraživanja u kojima redovito pokazuje izvanrednu ljekovitost. Nedavna otkrića pokazuju da THC djeluje na DNK, te bi mogao biti učinkovit kod artrtisa, lupusa, kolitisa, multiple skleroze i drugih upalnih bolesti.
Božur (lat. Paeonia lactiflora)
Božur je biljka koja djeluje imunomodulatorno i koristi se kod artrtitisa, lupusa i hepatitisa. Mnoga svojstva ove biljke korisna su za oboljele od autoimunih bolesti. Paeoniflorin iz njegovog korijena sposoban je modulirati autoimuni odgovor organizma. Tretman ovom biljkom u kliničkim studijama je nadmašio snažne konvencionalne lijekove u tretmanu reumatoidnog artrtitisa. Također je koristan kod psorijatičnog artrtisa, spondilitisa i psorijaze.
Ekstrakt biljke garum armoricum
Reduciranje hormona stresa od esencijalne je važnosti u terapiji autoimunih bolesti. Za to je od velike koristi ekstrakt biljke garum armoricum, koji sadrži jedinstvene polipeptide koji djeluju kao prekursori endorfina i drugih neurotransmitera. Oni pomažu u adaptaciji na stresne situacije, mentalno i fizički. Drugi suplementi koji mogu biti značajni su teanin iz zelenog čaja i DHEA.
Doziranje i primjena
Ovo su općenite preporuke. Poželjno je potražiti savjet liječnika alternativne medicine ili nutricionista kako bi vam pomogao u odabiru adekvatnih suplemenata.
Za smanjenje upala
Omega 3 kiseline (EPA/DHA): 1400 mg EPA, 1000 mg DHA dnevno
GLA: 300-600 g dnevno
DHEA: 15-25 mg za žene dnevno, a 25-75 mg za muškarce (ovisno o nalazima krvi)
Tamjan: 100 mg dnevno ili 20 mg AKBA
Antioksidativna zaštita
Vitamin C: 1-4 grama dnevno
Prirodni vitamin E: 100-400 IU alfa-tokoferola i 200 mg gama tokoferola
Ekstrakt zelenog čaja: standardiziran na 98% polifenola, 725-1450 mg dnevno
Beta karoten: 25000 IU dnevno
Ekstrakt sjemenki grožđa: 100 mg dnevno
Koenzim q10: 100-200 mg dnevno
Selen: 200 mcg dnevno
Zaštita od glikacije (štete uzrokovane prevelikom količinom šećera u organizmu)
L karnizin: 500-1500 mg dnevno
Snažniji imunitet
Ekstrakt korijena bijele peonije: 252 mg peoniflorina tj. oko 1200-1800 mg ekstrakta dnevno
Biljni steroli: 20 mg dnevno
Vitamin D 5000-8000 IU dnevno, ovisno o testovima krvi
Zdravlje crijeva
Probiotici – prema naputku
L glutamin: 1-2 g dnevno
Butirična kiselina: prema naputku stručnjaka
Stres
Garum armoricum: 210-420 g dnevno
L- teanin: 100-400 mg dnevno
Zaštita jetre
Sikavica: 750 mg da iznosi 225 mg silbinina, 600 mg silimarina i 60 mg isolibina
Što biste trebali obavezno napraviti ako imate autoimunu bolest?
- testirajte se na živu i druge teške metale
- testirajte se na celijakiju koja uzrokuje preko 60 autoimunih bolesti
- uzimajte nutrijente i suplemente, vitamin D, masne kiseline (Epa/DHA, GLA) i probiotike
- prakticirajte duboko opuštanje
- redovito čistite organizam
- jedite zdravu protuupalnu hranu
- pobrinite se da kvalitetno spavate
- redovito vježbajte
- što više boravite na suncu i svježem zraku
Kako se autoimune bolesti dijagnosticiraju?
Testovi koji se najčešće koriste za otkrivanje vrste autoimune bolesti su:
- antinuklearni test antitijela
- test autoantitijela
- kompletni test krvnih zrnaca
- test C-reaktivnog proteina
- testiranje razine sedimentacije eritrocita
To nisam ja – to je moja Štitnjača!
