Svaki dan slušamo kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom. Hraneći svoj um pozitivnim mislima i naše će tijelo biti otporno na razne bolesti. Zvuči kao new-age filozofija? Ali zapravo se radi o dokazanim znanstvenim činjenicama. Rezultati mnogobrojnih studija jasno ukazuju na povezanost negativnih misli i raznih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih organa i tjelesnih sustava.
Znanstvena disciplina – psihoneuroimunologija, utemeljena upravo u svrhu ovih istraživanja, nedvojbeno pokazuje kako negativne misli, stavovi i raspoloženja kao što su strah, krivnja, ljubomora, ljutnja itd. dokazano negativno utječu na ljudski organizam. S druge strane, ljubav, zahvalnost, veselje i optimizam uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije.
Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima.
Kako misli djeluju na tijelo?
Princip po kojem misao utječe na fiziologiju još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. No, poznato je da naše psihološko stanje utječe na endokrini sustav. Tako je, primjerice, poznato da su emocije straha ili ljutnje povezane s aktivacijom nadbubrežne žlijezde i lučenjem hormona adrenalina, koji pak ubrzava srčani ritam i disanje te uzrokuje napetost mišića.
Svaka misao i emocija popraćena je određenom tjelesnom reakcijom. Naše tijelo, naime, ne prepoznaje razliku između događaja koji su stvarne prijetnje i onih koji su prisutni samo u našim mislima. Negativne misli mogu biti uzrokom brojnih simptoma poput glavobolje, gubitka energije, povišenog krvnog tlaka, probavnih smetnji, spolne disfunkcije, pojačanog znojenja, gubitka težine ili debljanja, nesanice, ukočenosti mišića… S vremenom mogu dovesti i do znatno ozbiljnijih reakcija, kao što je primjerice, rak. Smatra se da negativna raspoloženja kraćeg trajanja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno, da tijelo posjeduje zaštitni mehanizam koji se aktivira prilikom takvih stanja. Ozbiljnije posljedice mogu nastupiti tek kod dugotrajno prisutnih negativnih misli.
Čistoća (uma) je pola zdravlja
Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima. Osim djelovanja na naše tijelo, emocije utječu i na intelektualne sposobnosti. Tako smo primjerice kreativniji, inteligentniji i usredotočeniji ako smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, suosjećanja i sl.
Neprirodno brz i stresan životni ritam i rastući zdravstveni problem poput prave epidemije bolesti krvožilnog sustava, jasno ukazuju kako um i tijelo nisu dvije potpuno odvojene cjeline što je još uvijek prevladavajuća ideja u zapadnoj medicini.
Primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja kao što su joga, meditacija, tehnike disanja ili pak kreativne radionice poput plesa, likovnog izražavanja i sl. pozitivno djeluje na naše misli i emotivno stanje, podržavajući tako i zdravlje organizma. Pozitivno razmišljanje dokazano naš imunitet. Smanjuje i rizik od mnogih bolesti i ubrzava ozdravljenje ako je bolest već nastupila. Povoljno djeluje i na naše mentalne sposobnosti, koncentraciju i kreativnost.
Vježbe disanja
Pokušajte vježbom dubokog (trbušnog) disanja djelovati na stanje uma, a tako i zdravlje organizma. Činjenica kako vježbanje svjesne kontrole disanja stimulira i povećava životnu energiju bila je poznata i mnogim drevnim civilizacijama.
A da disanjem možemo utjecati na emocionalna stanja svi smo osjetili kada smo se npr. našli u situaciji da nam se disanje ubrzalo nakon što smo se posvađali s nekim. Ili, pak, u situaciji kada uživamo u čitanju neke zanimljive knjige, a puls nam postaje smiren i disanje usporeno. Pravilno disanje je ključ kojim možemo otkloniti mnoge zdravstvene tegobe i probleme, probuditi vlastiti mentalni potencijal te biti sretniji i kreativniji u onome što radimo.
Kako pravilno izvoditi vježbe?
Vježba dubokog disanja izvodi se u uspravnom sjedećem položaju. Diše se duboko cijelim trbuhom. Vježba se izvodi opušteno i bez naprezanja. Pri udahu trbuh se polako izboči prema van i puni kisikom. Pri izdahu se vraća prema kralježnici dok se ugljični dioksid istiskuje van.
Ovakvo disanje blago masira unutarnje organe, potiče probavu, regulira rad bubrega, opušta i snižava krvni tlak. Udisanjem što veće količine zraka tijekom nekoliko minuta izvođenja ove vježbe, tijelo opskrbljujemo većom količinom dragocjenog kisika, a time i većom količinom energije. Disanje punim plućima u prirodnom okružju djeluje i na oslobađanje hormona sreće.
Ljekovit učinak vlastitih riječi kroz ekspresivno pisanje
Pozitivna je misao stotinu puta jača od negativne
Louise Hay: Naše misli uzrokuju naše bolesti
