Prije tisuću godina, najveći među indijskim mudracima, Shankara, rekao je: “Ljudi stare i umiru jer vide druge da stare i umiru.” Usprkos nevjerojatnim dostignućima znanosti i pomaku granica životne dobi, od Shankarova vremena do danas, sindrom „psihički uvjetovane starosti“ ostao je nepromijenjen. Ljudi još uvijek, negativnim razmišljanjem o starenju taj neželjeni proces ubrzavaju i potiču vlastito starenje. Naravno, ne treba previše vjerovati ni onoj optimističnoj „star si koliko se osjećaš starim“. Nime, zbog prirode, gena i još koječega neki procesi su neminovni.
Znanost tvrdi kako gotovo svaka osoba starija od pedeset godina pati od nekog oblika jedne ili više kroničnih bolesti. To mogu biti artritis, bolesti krvotoka, rak, visoki krvni tlak… Suresh Rattan, specijalist za molekularnu gerontologiju sročio je sve to u gorku konstataciju. Ona glasi: „S pedeset, upravo kad smo naučili živjeti, kad smo konačno spremni društvu dati nešto za uzvrat, lagano počinjemo propadati.“
Samo redovitim jutarnjim šetnjama i sličnim, posve laganim rekreacijskim aktivnostima, može za 50 posto umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, artritisa i depresije.
Što možemo učiniti kako bi zaustavili starenje?
Za početak, kad nas već znanost toliko plaši, uzmimo od te iste znanosti i neka istraživanja s vedrijim predznakom. Primjerice ona koja pokazuju da bi bez izlaganja našeg tijela negativnim utjecajima loše hrane, nečistog zraka, nikotina i sl, naša tkiva i organi mogli trajati i do 130 godina. Odnosno, prije nego ih unište procesi starenja. Američka istraživanja uče nas da je i u 90-tima moguće vlastitu mišićnu konstituciju poboljšati čak do 300 posto.
Samo redovitim jutarnjim šetnjama i sličnim, posve laganim rekreacijskim aktivnostima, može za 50 posto umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, artritisa i depresije. A upravo je depresija čest pratilac starosti.
No, premda je u nekoliko posljednjih desetljeća nastalo na stotine teorija o starenju i pomlađivanju pravog odgovora još nema. Neke od tih teorija čak su međusobno potpuno kontradiktorne!?
Stoga nam preostaje ono u što je znanost sigurna. A to je da redovito vježbanje, u kombinaciji sa zdravom prehranom i promjenom nekih životnih navika u pravilu produžava životni vijek za 7-20 posto. Nije ni to malo, zar ne?
