Davne 2007. godine Oprah Winfrey izazvala je veliku kontroverzu. U svoj je talk show pozvala liječnika kojem je cilj bio pojasniti da problemi s radom štitnjače kod žena mogu biti rezultat neizraženih emocija. Za milijune žena s hipotireozom u Americi ideja da bi njihov poremećaj mogao biti nusproizvod potisnute ljutnje bila je pravi poziv na buđenje. Ali konvencionalna medicina imala je suprotnu reakciju – trenutačnu i intenzivnu. Glavni mediji osudili su ovu teoriju kao nadriliječništvo i pozvali Oprah da prestane prodavati “loš lijek”.
Od ove kontroverze prošlo je desetak godina i od tada su provedena mnoga istraživanja vezana uz poremećaje rada štitnjače. Zanimljivo je pogledati znanost danas, a zatim se osvrnuti na ovu zloglasnu epizodu Oprah jer… znate što? Oprah je bila u pravu. I svi bi trebali znati zašto.
Suočavanje s emocijama može biti bolno, a naučiti kako otpustiti ljutnju može biti teško. Ali nagrada – dobro zdravlje (i zdravlje štitnjače) je vrijedna toga!
Biologija ljutnje
Konvencionalna medicinska razmišljanja o štitnjači i emocijama uvijek su bila jednosmjerna ulica. Ako vam štitnjača ne radi dovoljno dobro, učinit će vas depresivnima ili uzrokovati promjene raspoloženja. Ako je preaktivna, može vas učiniti tjeskobnom, ljutom ili manično depresivnom. Ali nijedan od tjelesnih sustava nije jednosmjerna ulica. Ako štitnjača koja loše funkcionira uzrokuje negativne emocije, zašto onda negativne emocije ne mogu oštetiti štitnjaču? Pa, sada imamo dokaze koji objašnjavaju kako se to može dogoditi.
Počnimo s pogledom na to što ljutnja čini tijelu. Na najosnovnijoj razini, ljutnja je odgovor na prijetnju – “borba” u borbi ili bijegu. Iskustvo ljutnje djelomično je povezano s kemijom hormona stresa — kortizola, norepinefrina i epinefrina (koji većina nas poznaje kao adrenalin).
Od njih, kortizol je najvažniji za rad štitnjače. Već je dugo poznato da kortizol može utjecati na hormon koji stimulira štitnjaču (TSH) tako da višak kortizola može potisnuti TSH. To zauzvrat uzrokuje to da štitnjača proizvodi manje svojih ključnih hormona. Kronično otpuštanje kortizola zbog stalnog stresa također može prevagnuti i odvesti prema autoimunoj bolesti štitnjače.
Taj nalet kortizola ne bi trebao utjecati na funkciju štitnjače u normalnim okolnostima jer bi naleti hormona stresa trebali biti kratkotrajni.
No, u našem dinamičnom i modernom svijetu, stalno smo “pod prijetnjom” iz niza izvora, posebno sukoba i zahtjeva za koje se čini da nikada ne nestaju i problema koji se ne mogu riješiti. Stoga je naš odgovor na borbu ili bijeg gotovo konstantan.
Budući da nema predaha od stresa, sve je vjerojatniji poremećaj rada štitnjače. A ovaj odgovor odnosno naša “borba” čini više od pukog suzbijanja proizvodnje hormona štitnjače. Ona također može potaknuti imunološki odgovor — što može oštetiti samu štitnjaču.
Jeste li se ikada osjećali kao da vam život ide nizbrdo? Ponekad se i sama štitnjača tako osjeća! Da bismo razumjeli zašto, moramo naučiti ponešto o agensu koji se zove IL-6.
Kako IL-6 i upala utječu na funkciju štitnjače i imunološkog sustava?
Jedno od intrigantnijih otkrića nedavnih istraživanja je odnos citokina interleukina-6 (IL-6) sa stresom – i posebno s ljutnjom. IL-6 je jedan od dva ključna markera kronične upale niskog stupnja (drugi je C-reaktivni protein ili CRP) koji se tako često nalazi u bolestima kao što su bolesti srca, rak i autoimuni poremećaji.
Znanstvenici već neko vrijeme znaju da se IL-6 povećava kada smo pod stresom. Između ostalog, IL-6 pojačava proizvodnju kortizola, tako da to ima smisla. Ali nedavna studija otkrila je da među odraslima starijima od 50 godina s kroničnom bolešću, oni koji su prijavili veći osjećaj ljutnje i frustracije također imaju višu razinu IL-6. Zanimljivo, ne i oni koji su rekli da su iskusili tugu, a ne ljutnju.
Ako se osjećate kao da padate u zečju rupu, u pravu ste. Citokini su dio našeg imunološkog odgovora, a ključna dimenzija poremećaja štitnjače je autoimuna disfunkcija. Evo kako ovo funkcionira. Još jedna funkcija IL-6 je držanje pod kontrolom regulatorne T stanice (ili “Tregs”) dok promovira drugu vrstu imunoloških stanica nazvanih T pomoćne 17 stanice (Th17). Tregovi pomažu tijelu da prepozna vlastita tkiva u odnosu na patogene. Stanice Th17 pomažu u zaštiti tijela od patogena, ali su također uključene i u autoimunost. Dakle, ako tijelo proizvodi previše IL-6, to znači da postoji neravnoteža imunološkog sustava – ona koja omogućuje Th17 stanicama da se povećaju dok su Tregs potisnuti. Ovo postavlja “pozornicu” za nastup autoimunog poremećaja.
Kada se imunološki sustav bori sam sa sobom…
Odnos između IL-6 i autoimune bolesti štitnjače čini se kao pitanje kokoši i jajeta. Razvija li se bolest štitnjače zbog povećanja IL-6 ili se povećanje IL-6 događa zbog bolesti štitnjače? U stvarnosti bi to moglo biti oboje u isto vrijeme. (Sjećate se one dvosmjerne ulice?) Ali, znajući da ljutnja potiče proizvodnju IL-6 i da IL-6 predisponira tijelo da napadne vlastite stanice, teško je zanemariti da ljutnja može imati dubok učinak na način na koji hormoni i imunološki odgovori u tijelu djeluju na štitnjaču.
Imajte na umu da nisu sve neravnoteže štitnjače povezane s autoimunim poremećajima. Znamo, na primjer, da je premalo joda ili selena u našoj prehrani – dvije ključne hranjive tvari za štitnjaču – također čest uzrok slabog rada štitnjače (hipotireoza). A to je zaista lako popraviti. Možda je pitanje gdje ste na spektru? Kada je uključena autoimunost, neravnoteža štitnjače kod žena može biti na suprotnim krajevima spektra — Hashimotov tireoiditis (autoimuna hipotireoza) iliGravesova bolest (autoimuna hipertireoza). A kod oba poremećaja razine IL-6 obično su više od normalne predstaviti.
Ljutnju je nezdravo progutati
Ovaj smo razgovor započeli govoreći o potisnutom bijesu. Kakve veze ima represija?
Mnogi istočnjački sustavi energetskog iscjeljivanja smatraju da je štitnjača sjedište grlene čakre, važne za kreativnost i samoizražavanje. Naš “glas”, kako u doslovnom tako i u emocionalnom smislu. Za praktičare tradicionalne kineske medicine nije iznenađenje da je promukli glas jedan od ključnih simptoma disfunkcije štitnjače! Dakle, što se događa kada ste ljuti, ali ne želite to izraziti ili doživjeti? “Progutati svoj bijes” je metafora za ono što doživljavate kada ne izražavate svoje osjećaje ljutnje. U vrlo stvarnom smislu to je kao da uzimate otrovnu pilulu – jer gdje trpate sve te emocije? Niz svoje grlo, mimo središta samoizražavanja i pravo dolje u crijeva. A to nije baš slučajno komandno središte našeg imunološkog sustava. Ako vam se ikada vrtio želudac nakon što ste se “ugrizli za jezik” u svađi, osjetili ste posljedice potisnute ljutnje. Možda će vam neka od ovih iskustava zvučati poznato:
- stezanje čeljusti i grla
- osjećaj “hladnoće” u prsima ili trbuhu
- teško gutanje kako bi se održala kontrola
- kratkoća daha ili osjećaj nedostatka zraka
Sve su ovo fiziološki odgovori na stres, kao i odgovori na ljutnju.
Postoje mnoge situacije u kojima nije prikladno prepustiti se svađi i umjesto toga moramo držati “jezik za zubima” dok ne bude u redu iskomunicirati što je potrebno. No, to nije ono o čemu govorimo. Potiskivanje ljutnje je kada se neprestano suzdržavate od izražavanja onoga što osjećate. Nažalost, mnoge žene nikada nisu naučile zdrave načine izražavanja ili nošenja s jakim emocijama poput ljutnje ili tuge. Te negativne emocije možemo ili “natrpati” ili se “uvaliti” u njih. A ono što našem tijelu, umu i duhu ustvari treba jest da ih obradimo odnosno procesuirano. Ili možda jednostavno imamo slabe komunikacijske vještine. Otvaramo se i povjeravamo “dobronamjernim” prijateljima i kasnije se zbog toga osjećamo loše. A to nas kasnije potiče da se uopće izbjegavamo izražavati.
U svakom slučaju, ako te emocije ne obradimo na zdrav način — priznamo osjećaje, shvatimo odakle dolaze i riješimo ih komunikacijom ili ih otpustimo ako komunikacija nije moguća — one mogu pridonijeti kroničnom stresu i upalama koje uzrokuju probleme sa štitnjačom.
Kako vratiti glas i poboljšati svoje zdravlje?
Ono što je lijepo jest to da nikada nije prekasno naučiti bolje, zdravije načine za upravljanje svojim emocijama i razvijanje strategije suočavanja s emocionalnim okidačima. Neki od načina za početak mogu biti:
Odmorite se
Teško je upravljati snažnim emocijama u svakom trenutku. Ako možete, iskoristite priliku da se odmaknete, odete u kratku šetnju ili čak samo do kuhinje ili kupaonice i popijete čašu vode prije nego što se pozabavite situacijom koja vas ljuti, smanjit ćete pritisak da odmah odgovorite. To vam daje vremena da primijenite druge strategije kako biste ostali mirni i identificirali i riješili problem koji uzrokuje vašu ljutnju.
Vježbajte duboko disanje
Sljedeći put kada se osjećate razdraženo ili ljuto, pokušajte se sjetiti stati i nekoliko puta duboko udahnuti. Duboko disanje usporava otkucaje srca, smanjuje krvni tlak i opušta mišiće. Ukratko, to je jednostavan način da promijenite fiziološke reakcije koje imate pod stresom. Ujedno pomaže u brzom smanjenju reakcije na stres. Ako duboko disanje možete učiniti redovitom praksom, utoliko bolje. Tako ćete biti spremni da to učinite kad god se razljutite.
Priznajte — i progovorite
Ponekad je prvi korak u kontroli ljutnje glasno priznati da ona postoji. U redu je reći nekome: “Ono što si upravo rekao (ili učinio) izaziva mi ljutnju” ili “Molim te, daj mi minutu, trenutno sam jako ljuta i treba mi minuta da to riješim.” Zatim se odmaknite se i udahnite! Ako to učinite, lakše ćete na miran i neprijeteći način reći kako se osjećate, tako da to ne morate zadržavati u sebi. Također se ne morate bojati da ćete eksplodirati na nekoga tko to ne zaslužuje to.
Naučite prepoznati svoju ljutnju
Mnogi od nas toliko su se navikli na svoje nezdrave navike vezane uz ljutnju da više jedva i znamo kada smo ljuti. Umjesto toga mislimo da smo tužni, nervozni ili tjeskobni (sve osim ljutnje!) jer su nas učili da ljutnja nije nešto što bismo “trebali” osjećati. Ako vam to odgovara, odvojite malo vremena nasamo ili s terapeutom ili bliskim prijateljem koji vam može dati iskrenu, ali nježnu povratnu informaciju. Razmislite o tome kako se ta emocija manifestira u vama. Što u vama izaziva ljutnju i kako na nju reagirate u ovom trenutku? Jeste li netko tko pobjegne pri najmanjoj prepreci, ili ste “nabijač”m osoba koji ostaje bezizražajna ili padne u depresiju kad je frustrirana? Može biti važno razumjeti što vas ljuti i kako na to reagirate prije nego što naučite strategije za otpuštanje ljutnje.
Kopajte dublje
Svi navedeni koraci su strategije za upravljanje naletima ljutnje na načine koji ne potiskuju emocije. Ali toliko nas je toliko godina držalo “jezik za zubima” da jedva da smo i svjesni koliko smo ljutnje potisnuli. Razmislite o svemu što je pokret #MeToo iznio na vidjelo. Tamo se govori ne samo o prevalenciji seksualnog zlostavljanja, već i o tome da se žene čuje i da im se vjeruje. Zdravstveni problemi s kojima se suočavamo zbog potisnute ljutnje proizlaze iz naše nesposobnosti da oslobodimo i procesuiramo emocije. Imate li problema iz prošlosti ili sadašnjosti koji pridonose dugotrajnoj emocionalnoj povijesti depresije, tjeskobe ili ogorčenosti, nije zdravo neprestano ignorirati ili umanjivati te probleme.
Ne slažemo se s Oprah u svemu, ali na ovoj temi ona je doista pokazala ženkama kako razumjeti mnoštvo čimbenika koji mogu utjecati na štitnjaču.
Istina je da suočavanje sa svojim emocijama može biti bolno, a naučiti kako otpustiti ljutnju ako ste je dugo držali u sebi može biti teško. Za neke ljude mogu biti potrebni mjeseci ili čak godine rada s profesionalnim terapeutom. Ali nagrada dobrog zdravlja (i zdravije štitnjače) je vrijedna toga!
