Obećao sam napisati članak o endokrinim disruptorima jer me iznenadilo koliko su oboljeli (od njih) loše informirani. Smatram ih glavnim okidačima bolesti endokrinog sistema i autoimunih bolesti. Obuhvaćeni su najvažniji, a posebnu pažnju obratite na gluten! Tih otrova oko nas ima daleko više nego što pretpostavljamo, a najgore je što djeluju kombinirano. Pokušao sam, uz navođenje, dati kratku uputu kako ih izbjegavati… Googlate li bilo koji pojam iz ove objave, otvorit će vam se desetine stranica s preciznijim objašnjenjima o specifičnom disruptoru i to uglavnom na engleskom jeziku i novijeg datuma.
Endokrini disruptori (ED) i tiroidna ili štitna žlijezda (TŽ ili ŠŽ) kao dio endokrinog sistema
Endokrini disruptori (ometači, poremećivači) su tvari koje mogu utjecati na endokrini sistem bilo da imitiraju neke prirodne hormone ili ometaju njihovo stvaranje i transformaciju u metabolizmu ili utječu indirektno na endokrini i imuno sistem. Konzumacija i kontaminacija ovim tvarima ima ozbiljne posljedice i na endokrini i na imuno sustem.
Endokrine žlijezde svakog trenutka luče precizno odmjerene tvari i hormone i otpuštaju ih u krv koja ih prenosi do svake stanice u organizmu. Promjene na jednoj žlijezdi odražavaju se na sve žlijezde kroz proces homeostaze. Male promjene u količinama ovih tvari i hormona mogu uzrokovati ogromne efekte na metabolizam i najteže bolesti.
Endokrini disruptori (ED) nalaze se u hrani, piću i proizvodima široke potrošnje koje svakodnevno koristimo ne sluteći njihov utjecaj na naše zdravlje. Poražavajuća je činjenica je da smo baš svakog dana izloženi višestrukim utjecajima endokrinih disruptora.
Vrlo male i ekstremno male količine endokrinih disruptora mogu imati značajne posljedice na endokrini sistem. Naročito je izražen rizik kod djece i to u razdoblju od začeća do rođenja, zatim kod djece nakon rođenja te kod žena i trudnica.
Endokrini se disruptori dijele na one s direktnim utjecajem (koji oponašaju hormone ili ih mijenjaju) i indirektne (koji izazivaju promjene metabolizma s posljedicama na hormone i endokrini sistem). Danas je nemoguće izbjeći utjecaj endokrinih disruptora, ali se razvijanjem svjesnosti, pažljivom prehranom i upotrebom njihov utjecaj može značajno smanjiti.
NAJČEŠĆI ENDOKRINI DISRUPTORI
Voda za piće
Voda za piće je najčešće kontaminirana klorom ili fluorom. Oba elementa kemijski su vrlo bliska i slična jodu (koji treba štitnoj žlijezdi) te ih TŽ koristi za sintetiziranje hormona tiroidne žlijezde tiroksin, koji je kao takav nedjelotvoran. Drugi, indirektan način na koji ovi elementi utječu na endokrini sistem je putem eliminacije crijevne flore (klor se ustvari i koristi za dezinfekciju vode). Ona, zajedno s crijevima čini osnovu imunog sistema, a ujedno je i dio endokrinog sistema. Ugradite filtere za vodu, koristite samo flaširanu ili izvorsku vodu za piće i kuhanje te izbjegavajte duža tuširanja i kupanje u bazenima zbog apsorpcije klora kroz kožu.
Konzervirana i prerađena hrana
Ova hrana sadrži BPA – bisfenol A koje naročito opasan za fetus i žene u trudnoći te djecu u razvoju. Kod odraslih izaziva oštećenje moždanih ćelija, debljanje i probleme s prostatom. Hrana u staklenkama nema BPA. Domaća kuhana hrana od sirovih sastojaka ima znatno manje BPA od hrane kupljene u marketima.
Hrana
Hrana uzgojena na poljoprivrednim dobrima i farmama tretirana pesticidima, herbicidima i u,jetni, gnojivima te hormonima rasta. Pokušajte nabaviti hranu s poljoprivrednih dobara za koja znate da ne koriste navedene proizvode.
Meso
Meso stoke i peradi uzgojenih na farmama gdje se koriste antibiotici, hormoni rasta i neprirodna hrana. Pokušajte pronaći meso koje se uzgaja bez upotrebe navedenih tvari.
Riba
Riba, pogotovo ona s vrha hranidbenog lanca ili iz uzgoja (npr tuna, morski pas, skuša) je najčešće puna žive i teških metala koji izazivaju ozbiljne promjene na endokrinološkom sistemu. Sitna plava i bijela riba sadrži znatno manje žive i teških metala.
Proizvodi za osobnu higijenu
Šamponi, boje za kosu, regeneratori, ovlaživači i kreme, paste za zube, lakovi za nokte i odstranjivači lakova sadrže ftalate koji utječu posebno na seksualne hormone te druge endokrine disruptore koji izazivaju poremećaj rada tiroidne žlijezde? Triclosan je opasan endokrini disruptor koji se vrlo često uz fluor može naći u pastama za zube. Izbjegavajte ih.
Parabeni i UV filteri
Parabeni i UV filteri u kremama i sprejevima za sunčanje su opasni jer se vežu za estrogen. Izbjegavajte i koristite prirodne proizvode.
Posuđe
Plastične posude i posuđe od teflona sadrže BPA i fluorne spojeve koji izazivaju probleme s tiroidnom žlijezdom, seksualnim hormonima i ometaju zdrav razvoj djece. Zamjenite ih staklenim posudama i posudama s keramičkim ili emajliranim premazom.
Proizvodi za čišćenje
Proizvodi za čišćenje za podove, prozore, WC, zatim deterdženti i omekšivači sadrže niz endokrinih disruptori koji su u laboratorijskim testovima s lakoćom mijenjali spol riba iz muškog u ženski i izazivali promjene na tiroidnoj žlijezdi.
Mirisi i arome
Mirisi i arome za stambene i poslovne prostore i automobile sadrže endokrine disruptore, čak na desetine njih! A poslednjih godina pojavljuje se i praksa da se u njima koriste i feromoni. Ne koristite ih. Ne ulazite u prostore koji ih koriste i informirajte vlasnike prostora kako bi bili svjesni rizika.
Uredski proizvodi
Uredski proizvodi poput cartridgea, tonera i Inkjet boja opasan su izvor endokrinih distruptori. Minimizirajte njihovo dodirivanje i provjetravajte prostor u kojem se nalaze printeri.
Termalni papir
Potvrde o plaćanju kreditnim karticama i računi sadrže BPA koji se prenose na prste i upijaju kroz kožu. Ako se potvrde drže zajedno s novcem, kontaminira se i novac, što je potvrđeno ispitivanjima. Izbjegavajte dodir s potvrdama i koristite rukavice ako radite na blagajni, pogotovu u trudnoći ili pripremajući se za trudnoću.
Brom
Brom je za štitnu žlijezdu vrlo opasan endokrini disruptor koji se koristi za izbjeljivanje brašna te za brominaciju tkanina i tekstila, zavjesa itd. kako bi se učinili nezapaljivima. Brom je osnovni sastojak sredstava protiv plijesni na jagodama, malinama i bobičastom voću. Izbjegavajte upotrebu nezapaljivih materijala i konzumaciju jagoda i bobičastog voća ako ne znate njihovo porijeklo.
Plastika i tekstilne presvlake u automobilima
Plastika i tekstilne presvlake u automobilima izvor su značajnih količina endokrinih disruptori. Provjetravajte automobil prije vožnje, naročito po toplom vremenu i uvijek koristite cirkulaciju vanjskog zraka za lagano prozračivanje automobila tijekom vožnje.
Pšenično brašno (zobeno, raženo) i gluten
Pšenično brašno predstavlja poseban slučaj endokrinog disruptora jer djeluje direktno i indirektno na endokrini i imuni sistem. Već skoro 12 000 godina, posebno zahvaljujući nevjerovatnoj selekciji i hibridizaciji zadnjih 2000 godina (naročito zadnjih 100 godina) pšenica ima sorte s genomom koji je čak 6,5 puta veći od ljudskog genoma te je sposobna proizvesti ogroman broj proteina sa strašnim potencijalom prema ljudskom metabolizmu. Obična domaća pšenica ima registriranih skoro 24 000 proteina u svom sastavu. Neke moderne sorte imaju skoro 50% glutena (glue – ljepilo na latinskom) u svom sastavu i vrlo je neobično smatrati konzumaciju ljepila normalnim.
Zbog pogubnog utjecaja na imuni i endokrini sistem, pšenično brašno, gluten i proteini iz pšenice kao endokrinih disruptora objašnjavamo detaljno.
Gluten se pretežno sastoji od gliadina i glutenina. Gliadin ima sposobnost prolaska kroz intestinalnu barijeru – crijevnu membranu prema krvi. U mlijeku majki koje doje djecu, a hrane se pšenicom, jednostavno se detektira neprerađeni gliadin.
Pšenica izaziva oštećenje crijevne sluznice
Gliadin (protein u pšenici) izaziva aktivaciju tiroidnih stanica u organizmu koje se okreću autoimunoj destrukciji crijevne sluznice i resica na njoj. Gliadin ne mora izazvati celijakiju kako bi oštetio resice crijevne sluznice. Ispitivanja provedena zadnjih godina pokazuju da gluten izaziva „štetan efekt na crijevnu sluznicu iskazan kroz momentalno lučenje interleukina 15 (protuupalnog markera, neovisno o tome ima li ispitanik celijakiju ili ne)“. Također, zaključak akademske studije je kako „gluten pokazuje i toksičan efekt na sve testirane“.
Gliadin iz pšenice uzrokuje propusnost crijeva
Gliadin potiče produkciju proteina pod imenom zonulin koji modulira crijevnu propusnost. Na taj način neprerađeni ostaci hrane, patogeni i paraziti mogu direktno prijeći u krv i limfu uzrokujući ozbiljne bolesti i upale. Kardiovaskularne bolesti, bolesti jetre i autoimune bolesti uzrokovane su ovom propusnošću tako da je stroga preporuka izbjegavati pšenicu.
Gliadin ima farmakološke efekte
Gliadin se razgrađuje na različite aminokiseline i peptide. Ako su probavni enzimi slabi, ne mogi razbiti glijadin na kratke lance dvostruke i trostruke dužine (koji bi normalno trebali proći kroz sluznicu crijeva u krvotok) već se kroz oštećenu sluznicu probijaju u krvotok dugački sedmostruki lanci aminokiselina koji dolaze čak do mozga i izazivaju ometanje moždanih funkcija i stanje slično opijenosti. Identificirane su različite aminokiseline za koje se pretpostavlja da mogu izazvati promjene koje vode do autizma, šizofrenije, ADHD-a i sličnih neuroloških oboljenja.
Koliko ste puta čuli izraz: „Ja tako volim kruh i ne mogu bez njega.“? Upravo opijatskoj ovisnosti (kroz peptide i aminokiseline) koju pšenica stvara može se objasniti njezin agrikulturni uspon zadnjih 10-12 000 godina.
Lectin iz pšenice oštećuje naša tkiva
Lectin iz pšenice uzrokuje direktnu ne-imunu štetu na sluznici crijeva i nakon prolaska u krvni sistem uzrokuje oštećenja na udaljenim tkivima. Također, lectin dokazano blokira centar za sitost kroz blokadu hormona leptina u hipotalamusu. Izgleda da novija istraživanja pokazuju i osobinu lectina da imitira inzulin i tako utječe na inzulinsku rezistenciju. Također, istražuje se i utjecaj na bubrege jer lectin istraživači sve više povezuju s nefropatijom i karcinomom bubrega.
Pšenični peptidi imitiraju druge molekule
Probavom gliadina dobije se peptid dugačak 33 aminokiseline koji imitira imunodominatnu sekvencu bakterije Bordetellia Pertisis (uzrokuje kašalj hripavac) koja se naziva pertactin. Pertactin se koristi u cjepivu protiv kašlja i imuni sistem ga može zamjeniti za patogen proizvodeći autoimuni odgovor.
Pšenica sadrži jako puno excito-toksina
Toksičnost pšenice uzrokuje sadržaj glutaminske aminokiseline i aspartinske kiseline koji mogu uzrokovati trovanje živčanih staničnih receptora što uzrokuje kalcijsko oštećenje živaca i moždano oštećenje. Glutaminska kiselina odgovorna je za dobar okus pšenice koji je reakcija naših nervnih završetaka na jeziku i u ustima. Japanci su smislili izraz „jummy“ za posebno ukusnu hranu. Isto tako, iz kelpa su svojevremeno sintetizirali MSG – monosodium glutamat odgovoran za ovaj poseban okus kako bi ga pojačali i ostaloj hrani. MSG se danas intenzivno koristi pod različitim nazivima u modernoj prehrambenoj i drugoj industriji. Naći ćete ga čak i u ružu i balzamu za usne! A pšenica ga također ima u svom sastavu. Dakle, pored opijatskih sposobnosti i ovaj poseban ukus pšenice zaslužan je za njezinu popularnost.
Zaključak
Celijakiju ne treba promatrati kao rijetku genetski predodređenu bolest već kao ekstreman slučaj nepodnošljivosti na pšenicu i gluten. Celijakija nam pokazuje kako smo promijenili prehranu iz onog što je bila (bez žitarica i bez pšenice) u neolitu u ono što je naša prehrana danas – prepuna proizvoda od pšenice i glutena. Gledano u biološkom vremenu ta se promjena dogodila – jučer! Naše tijelo nažalost i dalje funkcionira i prilagođava se, ali i trpi ogromne posljedice konzumacije pšenice. Ukoliko ste vi ili netko iz vaše obitelji oboljeli od neke ozbiljne i/ili autoimune bolesti, teško ćete moći samo pretpostaviti koliko je baš pšenica zaslužna za nju.
Potrebno je provedesti strogu bezpšeničnu/bezglutensku dijetu na duži period koristeći kvinoju, kukuruz, heljdu, rižino brašno i amarant kao zamjenu. Vidjet ćete kako suzdržavanje od pšenice utječe na glavne simptome vaše bolesti. Nadam se da ća vas ovaj članak motivirati i inspirirati za to!
Izvor: To nisam ja – to je moja Štitnjača!
Mario Marić: Štitnjača i kefir
