Rak štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, 2012. godine je u svijetu od raka štitnjače oboljelo oko 300.000, a umrlo 40.000 osoba. U Europi je oboljelo nešto manje od 53.000 osoba, a umrlo ih je oko 6.300. Žene čine gotovo 80 % svih novih slučajeva u Europi te dvije trećine umrlih zbog raka štitnjače.
Trendovi u svijetu ukazuju na značajan porast broja novooboljelih od raka štitnjače, uz stabilne ili čak silazne trendove u smrtnosti.
Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi. Kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Rizični čimbenici za rak štitnjače uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, neke rijetke nasljedne sindrome i ženski spol.
Porast broja novooboljelih
Trendovi u svijetu ukazuju na značajan porast broja novooboljelih od raka štitnjače, uz stabilne ili čak silazne trendove u smrtnosti.
Veliki dio porasta broja novooboljelih pripisuje se boljoj dijagnostici. A većina tog porasta posljedica je zbog porasta broja najčešćeg tipa raka štitnjače, papilarnog karcinoma. To je karcinom s jednom od najboljih prognoza i petogodišnjim preživljenjem višim od 95 %. Drugi najčešći tipovi raka štitnjače uključuju folikularni, medularni te anaplastični karcinom, koji ima vrlo lošu prognozu.
U Hrvatskoj je u proteklih 15 godina došlo do značajnog porasta broja novooboljelih od raka štitnjače. Prosječni porast dobno-standardizirane stope od 5,8 % kod muškaraca i 5,5 % kod žena. Istodobno, trendovi mortaliteta su stabilni. Ukupni broj oboljelih je praktički udvostručen u navedenom razdoblju (s 308 u 2001. na 603 u 2014. godini), dok se broj umrlih kretao između 23 i 51 godišnje.
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
