Imate li Hashimoto poremećaj i povećanu vrijednost TSH, a ne uzimate nadomjesnu terapiju, svakako razgovarajte s liječnikom o liječenju štitnjače. Odgovarajuća vrsta lijeka, propisana u pravoj dozi i pravom trenutku u odnosu na nalaze i te kako je značajna za simptome koje osjećate, a to se prvenstveno odnosi na razinu energije, tjelesnu težinu i stanje vaše kose. Uzimate li terapiju koju vam je propisao liječnik, a još uvijek se ne osjećate dobro, svakako potražite uzroke takvog stanja. A evo što biste trebali znati o lijekovima za liječenje bolesti štitnjače…
1. Vrste lijekova
Tri su vrste lijekova koji se koriste za liječenje neaktivne štitnjače:
– lijekovi koji sadrže T4 (npr. Synthroid, Levoxyl, Levothyroxine i Tirosint),
– lijekovi koji sadrže T3 (npr. Cytomel i složeni T3)
– lijekovi koji sadrže kombinaciju T4 / T3 (npr. Armor, Nature)
Neke osobe s Hashimotom možda neće moći ispravno pretvoriti levotiroksin (T4) aktivni sastojak u liotironin (T3), metabolički aktivniji hormon štitnjače, što dovodi do neriješenih simptoma štitnjače, uključujući umor, depresiju, debljanje i gubitak kose, unatoč tome što se terapija primjenjuje.
2. Praćenje djelovanja lijeka
Lijekovi za liječenje štitnjače, nadomjesti su hormoni “zlatnih zrna”, što znači da imaju uski terapeutski indeks. Doza se dozira u mikrogramima (1 / 1000th miligrama), a vrlo male promjene u dozi mogu dovesti do simptoma zbog nedostatnog ili pretjeranog liječenja. Najčešće nuspojave često su posljedica pretjeranog liječenja (brzi ili nepravilni otkucaji srca, bol u prsima, razdražljivost, nervoza, nesanica, gubitak težine, proljev, pretjerano znojenje) ili nedostatnog liječenja (gubitak kose, umor). Pažljivo utvrđena doza neophodna je kako bi se izbjegle posljedice prekomjernog ili nedostatnog liječenja, odnosno prevelike ili premale doze hormona. Uz praćenjesimptoma, trebali biste obaviti sljedeće pretrage: TSH, slobodni T3 – fT3 i slobodni T4 – fT4, kako biste pratili reakciju organizma na propisanu dozu lijeka. Dok referentni rasponi onoga što je “normalno” mogu varirati ovisno o laboratoriju, većina pacijenata s bolestima štitnjače najbolje se osjeća s TSH između 0,5-2 i sa fT3 i fT4 u gornjoj polovici referentnih vrijednosti.
3. Prelazak na drugi lijek
Prelazak na neki drugi lijek (drugu marku lijeka) za liječenje štitnjače, iako ponekad neophodno, može značiti da osoba koja je prethodno bila stabilna uz određenu dozu i vrstu lijeka mora promijeniti dozu (višu ili nižu) nove marke lijeka. Ponovite nalaze krvi nakon 4-8 tjedana nakon prelaska s jedne marke lijeka na drugi ili povećanja doze novog lijeka, kako biste bili sigurni da uzimate optimalnu dozu.
4. Interakcija s ostalim lijekovima
Lijekovi za liječenje štitnjače mogu biti nepovoljni za interakciju s ostalim lijekovima. To znači da neki lijekovi mogu izazvati promjene u razinama hormona štitnjače i nuspojave, a zauzvrat, lijekovi za liječenje štitnjače mogu utjecati na učinkovitost i toksičnost drugih lijekova. Uvijek pažljivo provjerite sa svojim liječnikom moguće nepovoljne međusobne efekte lijekova.
5. Addisonova bolest i štitnjača
Uvijek budite sigurni da ste testirani na Addisonovu bolest prije nego započnete s terapijom hormona štitnjače. Addisonova bolest je autoimuna bolest koja utječe na nadbubrežnu žlijezdu. Uzimanje lijekova za liječenje štitnjače kod nekoga tko ne liječi Addisonovu bolest može uzrokovati povećano uništavanje glukokortikoida, obično nedovoljno prisutnih hormona.
6. Trudnoća i lijekovi
Lijekovi za liječenje štitnjače smatraju se sigurnim lijekovima tijekom trudnoće. Točno utvrđena doza lijekova za liječenje štitnjače – odnosno adekvatna hormonalna terapija, zapravo može pomoći ženama začeti, kao i spriječiti pobačaj. Ako zatrudnite za vrijeme uzimanja hormona štitnjače, budite sigurni da će vaš liječnik zatražiti testiranje razine hormona štitnjače. Vrlo vjerojatno ćete trebati povećati dozu, jer trudnoća zahtijeva više hormona štitnjače.
7. Sastav lijekova
Osobe netolerantne na laktoza netolerantni mogu imati problema s apsorpcijom mnogih hormona štitnjače koji sadrže laktozu. Tirozin je lijek za liječenje štitnjače koji ne sadrži laktozu i može se pokazati boljim izborom za osobe s intolerancijom na laktozu.
8. Apsorpcija (vanjski faktori)
Apsorpcija lijekova za liječenje štitnjače – hormonalne terapije može biti pod utjecajem mnogih faktora, uključujući hranu, ostale lijekove i dodatke prehrani. Lijek treba uzeti na prazan želudac, minimalno jedan sat, a optimalno dva sata prije jela, uzimanja ostalih lijekova ili dodataka prehrani ili kave, kako bi se osigurala odgovarajuća apsorpcija lijeka. Željezo i kalcij mogu narušiti apsorpciju lijekova, stoga za njih vrijedi Dakle, treba proći barem 4 sata između uzimanja lijeka i ovih dodataka.
9. Apsorpcija (unutarnji faktori)
Hormoni štitnjače apsorbiraju se u tankom crijevu. Uvjeti poput netretirane celijakije, netolerancije na laktozu ili infekcije u tankom crijevu mogu spriječiti apsorpciju hormona štitnjače. Osobe koje ne reagiraju na uobičajene doze nadomjesnih hormona štitnjače trebaju prekontrolirai i liječiti navedena stanja. U nekim će slučajevima možda morati doći do smanjivanja doze lijekova.
10. Trajanje terapije
Lijekovi za liječenje štitnjače općenito se smatraju trajnom terapijom za većinu slučajeva hipotireoze, no spontana remisija je zabilježena kod 20% pacijenata. No, rješavanje korijenskih uzroka može pomoći povećanju stope remisije. Ako se ne bavite temeljnim uzrocima svog stanja, vlastita proizvodnja hormona štitnjače može se s vremenom pogoršavati, što znači da vam tijekom vremena treba povećati dozu. Simptomi pogoršanja funkcije štitnjače mogu ponekad biti suptilni (kao što je dobivanje malo dodatne težine svake godine, ili ćete biti samo malo umorniji), pa ćete morati ponavljati laboratorijske pretrage barem svakih 6-12 mjeseci, kako biste pratili svoje razine hormona štitnjače.
