Sve se više piše i javno govori o problemu zlostavljanja na radnom mjestu, odnosno mobbingu. Osnovane su i udruge za borbu protiv mobbinga, iako zakonodavstvo većine zemalja vrlo sramežljivo i neodređeno rješava ovaj problem. Najčešće je to kroz obavezu poslodavca o brizi za zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja na radu, dostojanstvu radnika i zabrani diskriminacije po bilo kojoj osnovi. Mobbing izaziva snažan stres kod osobe koja ga doživljava i jedan je od najčešćih uzroka poremećaja u radu štitnjače. Svakodnevna izloženost kontinuiranim stresnom situacijama i psihičkoj agresiji na radnom mjestu uzrokuje razvoj simptoma bolesti štitnjače koji obično nastaju puno prije samog dijagnosticiranja oboljenja.
Mobbing je oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje, ali ponekad može biti skriven i teško ga je opisati.
U sklopu EU projekta „Pravo na rad bez mobbinga“, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga objavila je Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu. Pripremila je i protokol o ovom učestalom i sve prisutnijem problemu koji bi se trebao uvesti u tvrtke i ustanove.
Priručnik o diskriminaciji i mobbingu na radnom mjestu
Primjeri mobbinga
Mobbing je oblik agresije koji se najčešće lako prepoznaje. No, isto tako, ponekad može biti skriven i teško ga je opisati budući da je vrlo tanka nit koja razdvaja „rukovođenje čvrstom rukom“ i mobbing. Gotovo je nemoguće je nabrojati sve što se može smatrati mobbingom. Ali, treba imati na umu da je to način ponašanja u kojem će jedan ili više ponovljenih incidenata pokazati o čemu se radi.
Neki od primjera uključuju:
– širenje zlonamjernih glasina, ogovaranja ili neistinitih podataka
– isključenje ili socijalnu izolaciju osobe
– zastrašivanje
– podcjenjivanje ili namjerno omalovažavanje onoga što osoba radi
– fizičko zlostavljanje ili prijetnja zlostavljanjem
– izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova bez nekog razloga
– stalno mijenjanje uputa za rad
– postavljanje nerealnih rokova
– zadržavanje informacija ili namjerno davanje krivih informacija
– zbijanje uvredljivih šala
– miješanje u privatnost osobe dosađivanjem, nadziranjem ili praćenjem
– dodjeljivanje poslova i obaveza koje jedna osoba nije u stanju obaviti (kako bi se stvorio dodatni pritisak i osjećaj nesposobnosti)
- nedodjeljivanje posla kako bi se osoba osjećala beskorisno
– vikanje ili upotreba prostih riječi
- stalno i uporno kritiziranje
– podcjenjivanje stavova i mišljenja
– nezasluženo kažnjavanje
– sprječavanje napredovanja, stručnog usavršavanja, odlaska na odmor
– uzimanje osobnih stvari ili radne opreme
Objektivni komentari koji imaju za cilj pozitivan ishod u radu, obično se ne smatraju mobbingom. Ako niste sigurni može li se izjava ili postupak smatrati mobbingom, poslužite se testom „razumne osobe”. Odgovorite na pitanje bi li većina ljudi koje poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom?
Kako mobbing utječe na osobu?
Kod žrtava mobbinga javlja se čitav niz različitih stanja, kao što su npr.:
– šok
– bijes
– osjećaj nezadovoljstva i/ili bespomoćnosti
– pojačana osjetljivost
– gubitak samopouzdanja
– tjelesni simptomi kao što su gubitak apetita i nesanica
– psihosomatski simptomi kao što su bolovi u trbuhu i glavobolja
– nervoza koja se javlja pri odlasku na posao
– napetost u obitelji i simptomi stresa
– poremećaji koncentracije
– smanjena produktivnost u izvršavanju zadataka
Kako mobbing utječe na radno mjesto?
Mobbing utječe na samo zdravlje na radnom mjestu. „Nezdravo“ radno mjesto i radna okolina očituju se u:
– porastu bolovanja
- porastu izmjene radnika (fluktuacija zaposlenika)
- povećanom stresu na radnom mjestu
- povećanim troškovima radi edukacije novih radnika
- povećanom riziku od nastanka ozljeda na radu i incidenata
- smanjenoj produktivnosti i motivaciji za rad
- smanjenom ugledu poduzeća
- smanjenoj kvaliteti pružanja usluga kupcima (ujedno i smanjenom zadovoljstvu i povjerenju kupaca)
Jeste li žrtva mobbinga?
Imate li osjećaj da ste žrtva mobbinga, diskriminacije ili da se na vama provodi bilo koji oblik zlostavljanja, pokušajte učiniti sljedeće:
1. Odlučno recite osobi od koje dolazi agresija ili zlostavljanje da takvo ponašanje nije prihvatljivo i da smjesta prestane. To je najbolje učiniti u nazočnosti druge osobe.
2. Vodite dnevnik:
– bilježite datum, vrijeme i događaj sa što je moguće više detalja
– bilježite imena svjedoka
– bilježite ishod događaja
Imajte na umu da se mobbingom smatra ne samo incident već i broj, učestalost i namjera zlostavljanja.
3. Čuvajte kopije pisama, e-mailova, faksova i poruka koje dobivate od osobe koja vas maltretira.
4. Izvijestite o zlostavljanju nadređenu osobu. Ako je potrebno, obratite se i glavnom direktoru/upravitelju/ravnatelju.
5. Izvan poduzeća obavijestite liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor za pružanje usluga specifične zdravstvene zaštite. Ukoliko takvog ugovora nema ili ne znate tko je taj liječnik, obratite se svom izabranom liječniku opće/obiteljske medicine.
6. Ne vraćajte istom mjerom jer tako nećete dokazati da niste zlostavljač već zlostavljana osoba. Mogli biste dovesti u nedoumicu osobe kojima ste se obratili za pomoć.
Što može učiniti poslodavac?
Kako bi se uopće spriječilo da do zlostavljanja na radnom mjestu dođe, potrebno je izraditi i zatim primijeniti preventivne programe za sprječavanje nasilja.
Takvi preventivni programi moraju:
– biti izrađeni zajedničkim naporima uprave poduzeća/ustanove i predstavnika radnika
– biti primjenjivi na sve osobe koje su u bilo kakvoj vezi s poduzećem/ustanovom (uprava, radnici, klijenti, ostale ugovorne osobe),
– jasno i jednostavnim jezikom definirati što se smatra mobbingom i drugim oblicima nasilja
– odrediti na koji će način radnici biti obaviješteni o potencijalnim rizicima nastanka mobbinga
– primjerom pokazati što se smatra mobbingom na radnom mjestu
– odrediti posljedice za nedozvoljeno ponašanje
– ohrabriti prijavljivanje mobbinga i drugih oblika nasilja omogućiti povjerljivu prijavu za to određenoj osobi/osobama (uvijek je bolje odrediti dvije osobe),
– osigurati da nikakve represivne mjere ne mogu biti primijenjene protiv radnika koji prijavi mobbing
– točno odrediti postupanje u slučaju prijave, kao i način rješavanja problema
– osigurati službe za pružanje potpore žrtvama mobbinga
– ponuditi povjerljive programe pomoći radnicima za rješavanje njihovih osobnih problema (ako i kad to zatraže)
– osigurati i održavati tečajeve, seminare i sl. na kojima će se na različitim nivoima odgovornosti vježbati postupanje u slučajevima mobbinga/zlostavljanja
– osigurati nadzor nad provođenjem preventivnih programa i njihove primjene u praksi, te njihovu izmjenu ukoliko se za to pokaže potreba
– osigurati provođenje programa izmjenama i dopunama potrebnih propisa i pravilnika unutar samog poduzeća/ustanove
Što treba, a što ne treba raditi?
Treba:
– ohrabrivati sve zaposlene da se na radnom mjestu međusobno odnose profesionalno i s poštovanjem
– osigurati nadzor koji uključuje i redovito izvješćivanje
– uputiti sve zaposlene da mobbing shvate ozbiljno
– pokušati riješiti problem prije nego situacija postane ozbiljna i otme se kontroli
– upoznati sve zaposlene s tim što se smatra mobbingom i kome se mogu obratiti za pomoć
– prema svim prigovorima i prijavama treba se odnositi ozbiljno i rješavati ih brzo i povjerljivo
– rukovoditelje treba educirati kako se treba odnositi prema prigovorima i u pojedinim situacijama te ih ohrabrivati da ispitaju situaciju i onda kada nisu dobili formalni prigovor
– osigurati sudjelovanje i „treće strane“ koja može pomoći razrješenju problema ako je to potrebno
Ne treba:
– ne obraćati pažnju i zanemarivati ili relativizirati potencijalni problem
– odlagati odluku (treba djelovati što je prije moguće)
U zakonodavstvu Hrvatske, pitanje mobbinga rješava se prema odredbama Zakona o radu (NN 93/2014), Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014) te Kaznenog zakona (NN 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015).
Stres – otpor sadašnjem trenutku
Hashimoto i stres nisu najbolji prijatelji
Stres i hipotireoza, nerazdvojni dvojac
Dr. Meri Bura: Žene, stres i zdravlje
