Koža, naš najveći organ, ima brojne funkcije, među kojima se najviše ističu dvije – zaštita od štetnih vanjskih utjecaja i termoregulacija. Zaštitna funkcija kože podrazumijeva onemogućavanje ili smanjenje utjecaja kemijskih, fizikalnih i mikrobioloških čimbenika kao i sprječavanje gubitka vode i drugih hlapljivih tvari iz organizma.

Pojam termoregulacija podrazumijeva održavanje stalne tjelesne temperature (primjerice, znojenje je jedan od načina regulacije tjelesne temperature u nepovoljnim okolišnim uvjetima). Neke od ostalih funkcija su izlučivanje štetnih sastojaka (npr. urea) iz organizma, sinteza vitamina D i osjetne funkcije poput osjeta dodira, boli, topline i hladnoće.

Koža je građena od dva sloja. Epidermis je vanjski tanji sloj kože koji je keratiniziran kako bi se spriječio gubitak vode. Dermis je unutarnji deblji sloj kože koji se nalazi ispod epidermisa i služi mu kao potpora, stoga je građen od vezivnog tkiva. U njemu se nalaze folikuli dlaka, žlijezde znojnice i lojnice, kao i živčani završetci te mreža krvnih i limfnih žila.

Vezivno tkivo sadrži mnoštvo vlakana, među kojima su najpoznatija kolagenska i elastinska vlakna. Kolagenska vlakna su vrlo čvrsta pa se odupiru istezanju, ali se zato lako savijaju pa na taj način daju koži fleksibilnost. S druge strane, elastinska vlakna omogućavaju istezanje, a zatim vraćanje na izvornu duljinu. Takvim djelovanjem ograničavaju fleksibilnost kolagenskih vlakana, što sprječava oštećenje tkiva.

Slobodni živčani završetci u dermisu važni su za prijenos osjeta topline, hladnoće, boli, škakljanja i peckanja, za preživljavanje vrlo važnih informacija.

Zašto koža stari?

Starenje kože je proces koji se odvija pod utjecajem vanjskih i unutarnjih čimbenika.

Unutarnji čimbenici starenja kože

Unutarnji čimbenici su neizbježni jer su rezultat starenja i posljedičnog smanjenja tjelesnih funkciija. Tako se smanjuje broj stanica koje grade dermis, krvne žile se stanjuju, što narušava opskrbu krvlju, a opada i broj elastinskih vlakana (0,55 posto godišnje) i kolagenskih vlakana. Nakon navršene 21. godine života, godišnje se gubi otprilike jedan posto kolagenskih vlakana, što dugoročno rezultira gubitkom debljine kože. Nakon menopauze gubitak kolagenskih vlakana je još izraženiji i iznosi otprilike 30 posto u prvih pet godina nakon menopauze. Djelovanje unutarnjih čimbenika rezultira promjenama u strukturi koži i pojavom vidljivih znakova starenja, poput opuštene kože i bora.

Vanjski čimbenici starenja kože

Karakteristika vanjskih čimbenika je da na njih možemo utjecati, što ima svoju preventivnu ulogu. Oni povećavaju stopu razgradnje kolagena i elastina te smanjuju broj stanica u dermisu. Najznačajniji utjecaj ima ultraljubičasto (UV) zračenje, a potom slijede pušenje, zagađenje zraka i neodgovarajuća prehrana.

Važnost prehrane – ljepota dolazi iznutra

Slobodno se može reći kako je zdravlje kože temelj zdravlja cijelog organizma – zdrava i cjelovita koža je ne samo lijepa nego štiti tijelo od štetnih učinaka UV zračenja, brojnih fizikalnih i kemijskih čimbenika te bakterijskih infekcija. Jedan od glavnih uvjeta održavanja zdravlja kože je pravilan unos mikronutrijenata s obzirom da poremećaj njihova unosa može narušiti cjelovitost i biološku funkciju kože na način da ona gubi svoju barijernu funkciju.

Vitamin A

Vitamin A utječe na umnažanje stanica epidermisa i dermisa. Također, određena istraživanja pokazala su kako pridonosi prevenciji oštećenja kože prilikom izlaganja UV zračenju.

Vitamin C

Vitamin C ili askorbinska kiselina jedan je od najvažnijih nutrijenata za zdravlje kože. Smanjuje stvaranje slobodnih radikala i štiti kožu od oksidacijskog stresa, pridonosi zacjeljivanju rana i potiče nastajanje kolagena.

Vitamin D

Vitamin D, poznatiji i kao „vitamin sunca“ pridonosi urođenoj imunosti. Kao takav, utječe na upalne procese i ubrzava proces zacjeljivanja rana.

Vitamin E

Vitamin E važan je zbog svog antioksidativnog djelovanja jer umanjuje učinak oksidacijskog stresa i djeluje na fotostarenje. Osim toga, zdravlju kože pridonosi i svojim protuupalnim učinkom.

Cink

Cink štiti kožu od fotooštećenja. Njegov antimikrobni učinak pridonosi otpornosti kože na mikrobiološka oštećenja.

Bakar

Bakar također karakterizira antioksidativni potencijal. Osim toga, potiče razvoj kolagena i sudjeluje u sintezi pigmenta melanina.

Selen

Selen štiti kožu od oksidacijskog stresa kojeg izaziva UV zračenje. U određenim slučajevima koristi se i u prevenciji psorijaze.

Silicij

Silicij pridonosi stvaranju kolagena i mreže njegovih vlakana, što koži daje čvrstoću Jednako važan je i za održavanje metabolizma stanica.

Vitamini B skupine

Vitamini B skupine nužni su za sazrijevanje stanica, stoga imaju važnu ulogu u procesu zacjeljivanja rana. Vitamin B5 (pantotenska kiselina) nužan je za umnažanje i razvoj keratinocita – stanica koje se nalaze u epidermisu. Manjak vitamina B6 (piridoksin) može smanjiti proizvodnju kolagena. Vitamin B7 (biotin) često se povezuje sa zdravljem kože, kose i noktiju – njegov manjak može uzrokovati različite tipove dermatitisa. Za dijeljenje stanica nužan je vitamin B9 (folna kiselina). Vitamin B12 (kobalamin) također utječe na promjene na koži – njegov manjak može uzrokovati hiperpigmentacije.