Folikuli dlake, koji stvaraju dlaku, nastaju u petom mjesecu embrionalnog razvitka, a do osmog mjeseca embrionalnog razvitka diferenciraju se gušće obrasla područja kože, među kojima i vlasište. Tu primarnu intrauterinu dlakavost nakon poroda postupno zamjenjuje terminalna, pigmentom bogata kosa odraslih. Tijekom života, proces starenja zahvaća i kosu. Nastaju promjene u morfologiji vlasi, kao i u njenom ciklusu rasta.
Promjene u morfologiji vlasi i ciklusu rasta
Vanjski izgled vlasi
Starenjem ne nastaju bitne promjene u kutikuli i korteksu vlasi, iako su mikroskopska istraživanja pokazala da u osoba starije dobi lamele kutikule vlasi postaju manje i brojnije.
Boja kose
Sijeda kosa je uobičajena pojava u procesu starenja. Ona je vidljivi rezultat mozaika svijetlih i tamnih zona u stabljici vlasi i konačni rezultat nestanka pigmenta (depigmentacije), što nastaje u većine osoba. Gubitak pigmenta u kosi posljedica je prestanka aktivnosti pigmentnih stanica melanocita u bulbusu vlasi. U folikulima sijede kose nalaze se brojni melanociti koji sadrže samo djelomično melanizirane melanosome.
Vrijeme nastanka sijede kose različito je, a ovisi o genotipu kao i o stečenim čimbenicima. Najprije nastaje na sljepoočnoj regiji, a zatim se širi na tjemeni i zatiljni dio. U bijelaca se u prosjeku javlja s 34 – 39 godina, a u pedesetoj godini života polovica populacije ima 50 posto sijede kose.
Sijeda kosa je vidljivi rezultat mozaika svijetlih i tamnih zona u stabljici vlasi i konačni rezultat nestanka pigmenta.
Gustoća kose
Na vlasištu odraslih ima približno 100.000 folikula. Pri tome, ljudi s plavom kosom imaju veći broj vlasi, a crvenokosi najmanje. Prosječna gustoća folikula kose u trećoj dekadi života iznosi 615/cm2. Propadanje nekih folikula u razdoblju od 30. do 50. godine života smanjuje taj broj na 485/cm2, a poslije, usporedno sa starenjem, slijedi daljnje blago smanjenje aktivnosti folikula. Smanjenjem broja folikula primjećuje se i smanjenje gustoće kose.
Smanjenje gustoće kose jače je izraženo centralno na vlasištu (frontalno i koronalno) i uočljivije je u žena. Smanjenje gustoće kose tijekom starenja može se uzročno povezati s činjenicom da su mnogi folikuli prestali stvarati vlasi. Histološka studija kože vlasišta u starijih osoba ne pokazuje samo inaktivne folikule nego i one koji su u stanju involucije.
Dok Myers i Hamilton navode da brzina rasta kose tijekom života nije značajno promijenjena, Barman i sur. iznose podatak o brzini rasta kose od 0.344 mm dnevno u osoba između 16. i 46. godine života, prema 0.308 mm u onih iznad 50. godine. Isti autori nisu primijetili značajnije razlike u starijih dobnih skupina.
Promjer vlasi
Prema promjeru vlasi, na normalnom vlasištu nalazi se 72 posto debelih, 18 posto srednje debelih i 10 posto tankih vlasi. S godinama, postotak debelih vlasi se smanjuje, a raste broj srednjih i tankih. Ta je pojava prisutna na svim područjima vlasišta i nije u odnosu s gustoćom kose. Posljedica je ciklusa obnavljanja vlasi kao i genetskih i hormonalnih čimbenika.
Ciklus rasta kose
Vlas u razvoju prolazi nakoliko faza: anagenu, katagenu i telogenu. Anagenu fazu karakterizira intenzivna mitotička aktivnost (dijeljenje stanica). Slijedi je katagena faza u kojoj nastaju involutivne promjene. Na kraju slijedi telogena faza za vrijeme koje vlas ne raste i na poslijetku otpada.
Postoje studije koje su, istražujući odnos ciklusa rasta kose i životne dobi, utvrdile povećani postotak telogenih vlasi u starijih osoba.
Njega prilagođena godinama
Budući je u starijoj životnoj dobi mogućnost nastanka patoloških promjena na vlasištu, odnosno kosi češća (npr. utjecaj bolesti, uzimanje lijekova), one zajedno s već navedenim fiziološkim promjenama mogu dovesti do promjena na kosi koje se doživljavaju i kao estetski nedostatak. Zbog toga je uputno posvetiti više pozornosti specifičnim svojstvima kose u starijoj dobi i tome prilagoditi njegu.
Prvenstveno treba znati da staračka koža teže podnosi alkalne (lužnate) preparate i da nakon primjene alkalnih preparata treba mnogo više vremena da se ponovo uspostavi fiziološka pH vrijednost, koja za vlasište iznosi 4.1 pH jedinica. Zato, pripravci namijenjeni pranju i njezi kose i vlasišta starijih osoba trebaju biti blago kiseli do neutralni.
Poželjno je da ovi pripravci sadržavaju tvari za kondicioniranje kose, ponajprije hidrolizate proteina i kvartenizirane proteine, a za suhu kosu i tvari za premašćivanje (ulje kokosa, jojobe, čička, ricinusa i sl.). Za regeneraciju vlasi vrlo su učinkovita pakiranja u obliku krema i pasta. Ona sadrže ekstrakte bilja (Aloa vera, kana, zob i sl.), morski mulj (npr. termalni mulj s otoka Elbe),..
Od boja za kosu preporučuju se boje kratkotrajnog i poludugog djelovanja, a od trajnijih boja prirodna boja kana. Preparati koji dulje ostaju na kosi (učvršćivači, boje za kosu, lakovi za kosu) trebaju sadržavati UV filtar za A i B područje ultraljubičastog zračenja, jer se na taj način može suzbiti štetno djelovanje UV zraka.
Autorica: prim. Lenka Oremović, dr. med., spec. dermatovenerolog
