Početak godine razdoblje je kada se mnogi od nas odlučuju na daleka putovanja u toplije krajeve. Sunce, plaže, zanimljive destinacije, nova iskustva… Puno je primamljujućih faktora koji garantiraju nezaboravna putovanja koja obogaćuju i stvaraju trajne uspomene. Kako bi te uspomene bile isključivo pozitivne, potrebno je obratiti pažnju na moguće zdravstvene tegobe. Najpoznatije od njih su malarija, žuta groznica i tzv. “putnička dijareja”.
Čovjek je u svakom dijelu svijeta izložen određenim nepovoljnim čimbenicima i svako putovanje mijenja uvjete okoline na koje smo navikli. Stoga svako putovanje izvan matične zemlje donosi određeni zdravstveni rizik, ovisno o putniku i njegovu odredištu. Zdravstveni rizik povezan s putovanjem veći je kod nekih putnika kao što su djeca, trudnice, kronični bolesnici, starije i invalidne osobe. Boravak u velikim gradovima ili većim turističkim centrima najčešće ne donosi značajne zdravstvene rizike jer turisti borave u ugodnim, često klimatiziranim prostorima. Nasuprot tome, boravak u područjima loših uvjeta stanovanja, loših sanitarno-higijenskih uvjeta može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje turista.
Hrana je u tropskim krajevima čest uzrok proljeva, bolesti trovanja hranom, pa i dizenterije.
Bolesti tropskih krajeva
Putnici na svojim odredištima mogu se susresti s iznenadnim promjenama temperature i vlažnosti zraka, ovisno o klimatskom podneblju. Nepovoljni čimbenici vremena u tropskim krajevima znatno su veći nego u zemljama umjerenog pojasa. Tropski krajevi su klimatski karakterizirani višom temperaturom zraka i jačim djelovanjem sunčevih zraka. Temperaturne razlike između dana i noći vrlo su male, a i slab je utjecaj vjetrova koji pušu s mora i tako smanjuju ljetne vrućine.
No, ono što tropsku klimu čini teško podnošljivom je velika sparina i visoki postotak vlažnosti u zraku. U uvjetima visoke temperature čovjek se znoji i time smanjuje temperaturu tijela. Uslijed znojenja se pojačano žeđa i tako nadoknađuje tekućina. U uvjetima velike vlažnosti zraka isparavanje znoja je usporeno, a time i rashlađivanje tijela što dovodi do nagomilavanja topline u tijelu i mogućeg razvoja toplinskog šoka. Stoga na suncu oprez! Zaštitite se od sunca i izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito od 11 do 16 sati.
Sunčevo zračenje je najintenzivnije oko ekvatora, a time i opasnije. Prije izlaganja suncu kožu je potrebno zaštititi kremom za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom, glavu treba zaštiti od direktnog djelovanja sunčevih zraka šeširom ili kapom. Korisno je nositi odjeću svijetle boje (najbolje bijele), te duge rukave radi zaštite od sunca i insekata. U tropskim krajevima najveća opasnost prijeti od pojave tzv. tropskih bolesti koje prenose insekti. Najčešće su to bolesti koje prenose komarci: žuta groznica i malarija te bolesti koje prenose papatači (nevidi): papatači groznica i opasni kala-azar.
Malarija
Malarija je potencijalno smrtonosna bolest rasprostranjena u središnjoj i južnoj Americi, Dominikanskoj Republici, Haitiju, dijelovima Afrike i Azije i Južnom Pacifiku. Bolest je uzrokovana protozoom iz roda Plasmodium, a prenose je ženke komarca Anopheles. Godišnje se u svijetu preko 10.000 putnika vraća svom domu s malarijom, a oko 1% oboljelih od malarije uzrokovane Plasmodium falciparum umire. U gradovima nema rizika od mogućeg prijenosa infekcije te rizik od infekcije ovisi o sezoni. Za vrijeme kišne sezone rizik od infekcije je veći.
Preventivne zaštitne mjere protiv malarije su:
1. zaštita od uboda komarca,
2. kemoprofilaksa,
3. edukacija putnika o riziku infekcije, vrsti i načinu primjene antimalarika te simptomima malarije.
U endemskim područjima malarije obavezna je kemoprofilaksa lijekom protiv malarije (antimalarik). Provodi se davanjem odgovarajućih doza lijekova za kemoprofilaksu malarije, vodeći računa o rezistenciji uzročnika. Kemoprofilaksu malarije treba započeti sedam dana prije odlaska na područje gdje postoji endemija malarije, za vrijeme boravka u endemičnom području i šest tjedana nakon povratka kući.
O vrsti i načinu primjene antimalarika posavjetujte se sa nadležnim epidemiologom pri Službi za epidemiologiju vašeg županijskog zavoda za javno zdravstvo. Zaštita od uboda komarca provodi se primjenom repelenta na bazi permetrina (piretroida) koji se nanosi na kožu i odjeću svaka 3-4 sata, osobito u vrućoj i vlažnoj klimi. Korisna je upotreba mreža na prozorima i vratima, te mreža oko kreveta koji se mogu impregnirati permetrinom.
Žuta groznica
Žuta groznica je virusna infekcije koju prenose komarci iz roda Aedes (Aedes aegypti). Simptomi bolesti su groznica, glavobolja, mučnina te žutilo kože i vidljivih sluznica. Bolest je rasprostranjena u dijelovima Afrike i tropskom dijelu Južne Amerike. Žuta groznica se uspješno sprječava cijepljenjem. Cijepiti se treba najmanje 10 dana pred odlazak na putovanje, a zaštita je dugotrajna (10 godina). Mnoge zemlje Afrike i Južne Amerike, gdje je bolest endemična, zahtijevaju cijepljenje protiv žute groznice i posjedovanje tzv. žute iskaznice imunizacije.
“Putnička dijareja”
Lista mogućih tropskih bolesti je duga. No, najčešće stvarna opasnost prijeti od zagađene hrane i vode te pojave „bolesti prljavih ruku“. Procjenjuje sa da 20-50% putnika razvije crijevnu zaraznu bolest uzrokovanu različitim uzročnicima poznatu kao “putnička dijareja”. Za vrijeme boravka u tropskim krajevima pazite što jedete i pijete.
Osobito treba biti oprezan s nepasteriziranim mlijekom, neflaširanom vodom i nekuhanom hranom (voće i povrće koje se ne guli, umaci, majoneze, jaja). Na svom putovanju pijte isključivo vodu u bocama ili pića. Ako niste u takvoj mogućnosti onda vodu prokuhavajte ili klorirajte. Preporuča se piti lagani rashlađeni čaj ili limunadu napravljenu od prokuhane vode. Kockice leda stavljajte u piće samo ako su napravljene od čiste vode. Alkoholna pića bolje je izbjegavati, jer slabije gase žeđ, povećavaju tjelesnu temperaturu i izazivaju osjećaj umora.
Opasna hrana
Hrana je u tropskim krajevima čest uzrok proljeva, bolesti trovanja hranom, pa i dizenterije. Najsigurnija je hrana koja je dobro termički obrađena (kuhana, pečena) i držana na temperaturi nižoj od 10 ºC ili višoj od 60 ºC. Kuhana hrana držana na sobnoj temperaturi (15 – 40 ºC) kroz 4-5 sati predstavlja rizik za bolesti trovanja hranom jer se u njoj stajanjem na višoj temperaturi brzo umnažaju bakterije. Treba izbjegavati jesti hranu koja se prodaje na ulici i prejedanje nacionalnim specijalitetima. Opasne su i različite vrste riba i školjki koje čak i kad su dobro kuhane mogu izazvati trovanje hranom zbog otrovnog biotoksina koji izlučuju.
Voće i povrće je zdravo jer sadrži vitamine, ali sirovo voće i povrće koje se ne guli može biti i opasno jer može biti zagađeno različitim uzročnicima crijevnih zaraznih bolesti. Voće treba dobro oprati u čistoj kloriranoj vodi i oguliti mu koru. Za vrijeme boravka u tropskim krajevima vrijedi zlatno pravilo: operi, oguli, skuhaj, ispeci ili baci.
U slučaju proljeva upotrijebite gotove oralne rehidratacijske otopine koje ste ponijeli sa sobom ili ih možete napraviti sami. U litru vode ili šipkovog čaja otopite dvije jušne žlice šećera, žličicu soli i prstohvat sode bikarbone. Tako pripremljenu otopinu pijte rashlađenu, a za nadoknadu kalija pijte sok od rajčice.
Uživajte u svom egzotičnom putovanju i vratite nam se zdravi.
Autor: Mirjana Žagar-Petrović dr.med.
Dossier: PUTOVANJA i sve što trebate znati krećete li na put
Putovanja čuvaju zdravlje i produžuju život
