Protekla godina bila je produkcijski izuzetno plodna i kvalitetna. Pamtit ćemo je po nevjerojatno bujnoj televizijskoj produkciji u kojoj je većina serija bila posvećena temi širokog spektra nasilja nad ženama, kao jednog od gorućih problema današnjice. Televizijske su serije, zbog svog karaktera trajanja, jedan od najmoćnijih poligona za proizvodnju poželjnih društvenih obrazaca. Trude se publici pojačati sklonosti, izbore, identifikacije i iluzije učeći nas kakvi bismo trebali biti. Industrija zabave prepoznala je trenutak u kojem je potrebno djelovati, a na ovoj će se listi upravo zbog te činjenice naći neke od najuspješnijih serija koje u fokusu imaju ženu, kao i neke koje su žene i kreirale.
10. “The Leftovers” (HBO)
Jedna od najzanimljivijih serija posljednjh godina, ove je godine završila s emitiranjem. U posljednjem se poglavlju priča seli na drugi kraj planete, u Australiju. Distopijska drama o čovječanstvu koje je nakon neobjašnjivog nestanka dijela populacije zbog upletanja više sile izgubilo onu bahatu drskost i samosvijest imanentne ljudskoj vrsti, pa usput razvilo i brojne nove patologije, i dalje se bavi traženjem odgovora na pitanje što se zapravo dogodilo i zašto su neki nestali, a neki pošteđeni, tko je zapravo izabran, a tko gubitnik, ali i dalje je u fokusu tema snaga i različitost ljudskog duha na putu ka nepoznatom.
9. “Girls” (HBO)
Početkom ove godine HBO je emitirao posljednju sezonu megapopularne serije “Girls” koja nas je zabavljala i rastuživala posljednjih šest godina. Seriju, koji su mnogi kritičari prozvali “Seks i gradom” nove generacije, kreirala je Lena Dunham, koja je osim scenarističkog i redateljskog posla odigrala i jednu od glavnih uloga, onu Hannah Horvath, psihički nestabilne, narcisoidne, ali i briljantne djevojke u ranim dvadesetima koja u New Yorku pokušava pronaći ljubavno i profesionalno ispunjenje. “Girls” su serija koja kritički ogoljuje narcisoidnost američkih milenijalaca, generacije koja je uvjerena da je genijalna i kako joj je gotovo sve dopušteno, ali dekonstruira i mitove o ženskom prijateljstvu, ljubavi, talentu i savršenom ženskom tijelu. Snimivši nekoliko epizoda bez klasičnih zapleta u gotovo kazališnoj maniri, Lena Dunham se u seriji poigrava s ustaljenim normama američke dramaturgije, a istovremeno kroz šest sezona serije potpuno nesputano pokazuje vlastito nago tijelo koje nimalo ne nalikuje idealu ženskog tijela koje se inače može vidjeti na televizijskim ekranima ili u modnim časopisima. U posljednjoj sezoni serije Hannah se suočava s majčinstvom. “Girls” su u šest godina emitiranja već stekle kultni status, a tek ćemo imati priliku vidjeti revolucionaran utjecaj ove izvrsne serije na generacije žena koje tek trebaju stasati.
8. “Feud: Bette & Joan” (FX)
FX je producirao povijesnu antologiju “Feud” koja će tematizirati poznate zavade povijesnih ličnosti, a prva se sezona orijentirala na čuvenu zavadu između dviju zvijezda iz zlatnog doba Hollywooda, Bette Davis i Joan Crawford. Premda se oduvijek mislilo da je povod njihove zavade bila tek obična mržnja izazvana ljubomorom, ova je serija prikazala kako se u stvari radilo o velikoj, ženskoj boli dviju talentiranih glumica koje su se borile za svoje mjesto pod okrutnim holivudskim suncem koje nije jednakim žarom kao muške kolege grijalo već pomalo ostarjele žene koje su se našle u ovom surovom biznisu, što se nije previše promijenilo ni do današnjih dana. Osim Hollywooda, i mediji su također eksploatirali njihovu zavadu, manipulirajući i provocirajući njihove reakcije zbog veće gledanosti. U ovoj divnoj i tužnoj istinitoj priči i kritici Hollywooda u glavnim su se ulogama našle i snašle Susan Sarandon i Jessica Lang koje su odigrale ponajbolje role u svojoj profesionalnoj povijesti.
7. “Crazy Ex-Girlfriend” (The CW)
Treća sezona romantično-satiričnog mjuzikla američke komičarke Rachel Bloom premješta se u zonu dramedije. Glavna junakinja Rebecca Bunch, koju igra sama autorica, plahutala je kroz prve dvije sezone kao ekscentrična i simpatična čudakinja opsjednuta idejom o ljubavi s jednim konkretnim muškarcem, no nakon što se konačno pokaže kako je ta ljubav nedostižni konstrukt njezinog gladnog opsesivnog uma, razvojni proces njezinih neuroza rezultira psihičkim slomom. Pa iako je osnovna priča i dalje isprekidana masno satiričnim i urnebesno smiješnim glazbenim brojevima, likovi u ovoj sezoni prestaju biti tek karikature i počinju dobivati realističnu komponentu u nekima od najdirljivijih i potresnih trenutaka koji su ovu seriju, unatoč žanru, u trećoj sezoni prometnuli u ozbiljnu studiju mentalne bolesti.
6. “Better Things” (FX)
Nova sezona izvrsne serije koju su zajednički osmislili Pamela Adlon i Louis C.K. nastavila se na malo mračniji način baviti temom samohrane majke koja pokušava pomiriti majčinstvo i karijeru, a u sav taj kaos uklopiti i nekakav ljubavni odnos s muškarcem. Čini se kako je Pamela Adlon preuzela kormilo, jer je serija znatno manje smiješna nego u prethodnoj sezoni i dublje zadire u neke ekskluzivno ženske probleme i strahove kroz prikaz četiriju generacija žena u obitelji. Nova sezona “Better Things” fokusirana je na obiteljske odnose narušene obiteljskim tajnama, ali unatoč turobnoj temi i dalje uspijeva zadržati šarm, optimizam i toplinu u nekim od najboljih televizijskih trenutaka ove godine.
5. “The Deuce” (HBO)
Najnoviji uradak Davida Simona, autora bezvremenog klasika “The Wire”, baziran je na romanu Georgea Pelecanosa, koautora serije koja tematizira period sedamdesetih godina u New Yorku u kojemu su prostitucija i porno industrija doživljavale svoj vrhunac. Simon ponovo u sebi svojstvenoj naturalističkoj maniri portretira ono nedavno vrijeme u kojemu je žena bila doživljavana i tretirana kao vlasništvo, njezino tijelo kao roba, a tjelesno se eksploatiranje smatralo legitimnim (premda ne i legalnim) poslom koji, poput bilo kojeg drugog biznisa, ima svoje ekonomske zakonitosti, opasnosti i pritiske. Smjestivši priču na Times Square, onodobno leglo prostitucije, a današnju šarenu turističku meku za fotografiranje pod neonskim reklamama, Simon se usudio prikazati mračnu stranu glavnoga grada kapitalizma i nasilja koje se danas prividno povuklo s nekoć razularenih ulica okrutnog metropolisa, nakon Giullianija očišćenog i steriliziranog od svake nepoćudnosti. Mnogobrojni likovi tumaraju nevjerojatno scenografski stiliziranim ulicama grada, upuštajući se u razne mutne poslove samo kako bi preživjeli, taman pritom ubili drugu osobu ili neka svoja moralna načela, pod uvjetom da ih uopće i imaju. Ako se ovako nastavi i u sljedećim sezonama, možemo komotno očekivati još jednu Simonovu ozbiljnu sociološku studiju koja će se ravnopravno postaviti uz bok kultnoj “The Wire”.
4. “Mindhunter” (Netflix)
Vrhunski Netflixov krimić koji je ove godine doživio premijeru, priča je o duboko ukorijenjenoj mizoginiji i počecima profiliranja zločinaca uvelike orijentiranih na uništenje žena. Kronotop priče je Amerika u sedamdesetim godinama prošloga stoljeća, u ono doba prije nastanka termina ‘serijski ubojica’, kada je FBI još uvijek s prezirom gledao na biheviorizam i psihologiziranje zločinaca, smatrajući da je posve nevažno zašto sociopati i psihopati čine to što čine. Četiri epizode “Mindhuntera” režirao je David Fincher, davši joj svoj tipični noir štih i jezovitu, napetu atmosferu iščekivanja zla koje potmulo bubnja ispod površine tražeći načine da se manifestira.
3. “BoJack Horseman” (Netflix)
Crnohumorna animirana serija o antropomorfiziranom konju, zaboravljenoj zvijezdi lošeg sitcoma iz devedesetih, raste svakom novom sezonom i bez pretjerivanja se može reći kako jede za doručak mnoge ozbiljne igrane serije koje se bave sličnim temama. U četvrtoj sezoni “BoJack Horsmana”, znatno mračnijoj od prethodnih, portretirana je turobna obiteljska povijest koja je i glavni uzrok današnjeg BoJackova depresivna stanja zbog kojeg se teško nosi sa životom, a autori su toliko duboko otišli u srž problema depresije i obiteljskih konstelacija da je teško zadržati suze gledajući je, čak i ako se osobno ne možete poistovjetiti s ovim problemom.
2. “The Handmaid’s Tale” (Hulu)
Distopijski roman Margaret Atwood “The Handmaid’s Tale” (Sluškinjina priča) iz 1985. godine ove je godine dobio svoju serijsku ekranizaciju. I to kakvu! U pitanju nije samo vrhunski adaptirana, režirana, snimljena i odglumljena serija, ona predstavlja i značajan prilog jednoj od najvažnijih globalnih društvenih rasprava današnjice. Priča je to o represivnoj teokratskoj diktaturi Gilead, smještenoj na teritoriju nekadašnjih SAD, u kojoj je sve podređeno produžavanju vrste kojoj uslijed ekološke katastrofe prijeti istrebljenje i u kojoj ispaštaju svi, ali ponajviše plodne žene izložene sistemskom i sistematskom silovanju. Premda je prva sezona završila na mjestu gdje završava i sam roman, serija je obnovljena za novu sezonu u kojoj će se vjerojatno detaljnije razraditi čitav taj poremećeni distopijski univerzum koji bi se, ako ne budemo jako oprezni, doista mogao preliti i u stvarnost.
