Neki povjesničari smatraju da je upravo dunja, a ne jabuka, bila zabranjeno voće u Edenu. Mirisna dunja, latinskog imena Cydonia oblonga, služila kao simbol plodnosti od starih vremena. Tako su npr. mladenci, uoči vjenčanja, morali pojesti dunju kako bi im brak bio plodan i sretan. Manje je poznata činjenica da naziv za marmeladu potječe od portugalske riječi za dunju – marmeleiro. Tako se marmelada isprva pravila od dunje.
Na dunju ne treba gledati samo kao ukrasno voće, već i kao lijek te ukusan i zdrav jesenski desert.
Sastav i ljekovitost dunje
Sezona branja dunje počinje u rujnu, dok ružičasto-bijeli cvjetovi niču u proljeće te se razvijaju u zlatnožute plodove.
Dunja je niskokalorično voće koje na 100 grama sadrži samo 57 kalorija. Obiluje vlaknima, sadrži vitamin C, vitamine B kompleksa tiamin, riboflavin i piridoksin te minerale bakar, željezo, kalij i magnezij. U nekim izvorima se navodi da sjemenke dunje sadrže vitamin B17. O tom se vitaminu u službenim publikacijama jako malo govori, dok ga u alternativnim krugovima smatraju jednim od najljekovitijih prirodnih lijekova protiv raka.
Svakodnevno konzumiranje dunje pokazalo se blagotvornim kod tuberkuloze, insuficijencije jetre, proljeva, dizenterije, čira na želucu te bolesti jetre i očiju. Visoka koncentracija dijetalnih vlakana pomaže kod mršavljenja. Kod problema s crijevima ili želucem nema boljeg lijeka od dunjina kompota. Sok dunje pomaže kod krvožilnih, dišnih i gastrointestinalnih poremećaja. Dunjina tinktura (Tinctura Ferri cydoniata) od soka svježih plodova ima moćno ljekovito djelovanje protiv bljedoće i slabokrvnosti.
Dunjine sjemenke
Zahvaljujući visokom postotku sluzi, sjemenke dunje njeguju i hidratiziraju kožu. Reguliraju proces prirodnog vlaženja, pomažući koži u zadržavanju vlage. Zbog toga postaju sve zastupljeniji sastojak u kozmetičkoj industriji. Preporučuju se kao jedno od najboljih sredstava protiv dekubitusa, opekotina, ispucale kože, svrbeža i kao oblog za upaljene oči.
Čaj od sjemenki
U oralnoj primjeni čaj od dunjinih sjemenki pomaže u oslobađanju od stresa i nesanice. Pomaže i kod upala usne šupljine i ždrijela te kao sredstvo za ublažavanje bolova.
Ostavite žličicu sjemenki preko noći u vodi. Zagrijte prije konzumiranja i pijte tri šalice na dan.
Čaj od lišća
Prelijte žličicu osušenih listova dunje s pola litre kipuće vode. Nakon 30 minuta procijedite i pijte toplo.
Čaj od lišća dunje pomaže kod proljeva u djece i dojenčadi, te kod akni.
Dunja u kulinarstvu
Sirova dunja zbog svoje trpkosti nije jestiva. Toplinskom obradom uništavaju se tanini koji je čine trpkom, a dodavanje meda ili šećera pretvara ju u pravu delikatesu. Od nje se mogu pripremati marmelada, džem, kompot, žele, sok, kolači, salate i umaci.
Ako želite duže sačuvati dunju, držite je u hladnjaku.
Poslastica od dunja i cimeta
Sastojci
1 kg dunja
2 čajne žličice cejlonskog cimeta
50 g brezinog šećera
150 g meda
100 ml organskog kokosovog ulja
4 jušne žlice pšeničnih klica
150 ml vode
80 g grožđica
6 jušnih žlica zobenih pahuljica
Priprema
Dunje operite, oljuštite i očistite. Naribajte ih i stavite u veću posudu. Pomiješajte cimet, šećer, med, kokosovo ulje i vodu. Ovom mješavinom prelijte naribane dunje te dobro promiješajte. Dodajte pšenične klice i grožđice i još jednom dobro promiješajte sve sastojke. Ostavite neka odstoji najmanje pola sata.
Zagrijte pećnicu na 200 °C. Podmažite protvan kokosovim uljem.
Pola gotove mješavine ravnomjerno rasporedite po protvanu, posipajte slojem zobenih pahuljica i prekrijte ostatkom mješavine.
Stavite u zagrijanu pećnicu i pecite, pokriveno, oko 40 minuta. Otkrijte protvan i nastavite peći još oko 10 minuta.
Izvadite iz pećnice i ohladite.
Servirajte uz grčki jogurt i uživajte u okusima dunje!
