Biotin je jedan od osam vitamina B skupine, poznat kao vitamin B7 i vitamin H (u ovom slučaju H označava “Haar und Haut”, njemačke riječi za “kosu i kožu”). Svi vitamini B pomažu tijelu pretvoriti ugljikohidrate iz hrane u gorivo (glukozu) koje se koristi za proizvodnju energije, a pomažu i u metabolizmu masti i aminokiselina (građevnih blokova proteina). Vitamini B kompleksa potrebni su za zdravu kožu, kosu, oči i jetru. Također pomažu u pravilnom funkcioniranju živčanog sustava.
Biotin je također važan za normalan rast embrija, što ga čini kritičnom hranjivom tvari tijekom trudnoće, a igra i ključnu ulogu u regulaciji gena i staničnoj signalizaciji. Kao i svi vitamini B skupine, biotin je topiv u vodi, što znači da ga tijelo ne skladišti. Biotin se koristi u slučaju nedostatka biotina. Često se koristi i u slučaju gubitka kose, lomljivih noktiju i drugih stanja, ali ne postoje dobri znanstveni dokazi koji bi poduprli ove upotrebe.
Vrlo visok unos biotina može ometati dijagnostičke testove koji koriste biotin-streptavidin tehnologiju i obično se koriste za mjerenje razine hormona, kao što su hormoni štitnjače ili 25-hidroksivitamin D, proizvodeći lažno dobre ili lažno loše rezultate.
Na koji način djeluje biotin?
Razgradnja makronutrijenata
Biotin pomaže pretvoriti hranu u energiju tako što podupire niz enzima uključenih u razgradnju ugljikohidrata, masti i proteina. Uključen je u sljedeće procese:
- glukoneogeneza (sinteza glukoze iz izvora koji nisu ugljikohidrati, kao što su aminokiseline) – enzimi koji sadrže biotin pomažu u pokretanju ovog procesa
- sinteza masnih kiselina – biotin pomaže enzimima koji aktiviraju reakcije koje su važne za proizvodnju masnih kiselina
- razgradnja aminokiselina – enzimi koji sadrže biotin uključeni su u metabolizam nekoliko važnih aminokiselina, uključujući leucin.
Potpora zdravlju noktiju
Nedostatak biotina može dovesti do lomljivih noktiju. Za osobe s ovim nedostatkom, uzimanje dodataka koji sadrže biotin moglo bi poboljšati čvrstoću noktiju, baš kao i promjena prehrane i načina života
Jačanje kose
Mnogi proizvodi za kosu za koje se tvrdi da potiču jačanje kose sadrže biotin. Nedostatak biotina može dovesti do gubitka kose, što ukazuje na to da je vitamin uključen u održavanje zdravlja kose. Međutim, malo je istraživanja povezalo vitamin sa zdravljem kose kod osoba koje nemaju manjak biotina.
Potpora trudnoći i dojenju
Biotin je vrlo važan za trudnice i dojilje. Iako je simptomatski nedostatak biotina rijedak, niska razina biotina uobičajena je tijekom trudnoće, što može utjecati na zdravlje žene, ali ne dovoljno da izazove vidljive simptome. Vjeruje se da je nedostatak biotina čest među trudnicama jer ga tijelo brže razgrađuje tijekom trudnoće. Prije uzimanja dodataka prehrani tijekom trudnoće ili dojenja važno je prethodno se posavjetovati sa zdravstvenim radnikom.
Smanjenje razine glukoze u krvi kod osoba s dijabetesom
Neki dokazi pokazuju da bi razina biotina u krvi mogla biti niža kod osoba s dijabetesom, a nedostatak biotina može poremetiti regulaciju glukoze u krvi.
Istraživači su proučavali kako dodaci biotina utječu na razinu šećera u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2. Rezultati su mješoviti, ali neke studije pokazale su da uzimanje biotina i krom pikolinata može pomoći u liječenju dijabetesa tipa 2. Ipak, potpuno razumijevanje učinaka biotina na dijabetes i kontrolu šećera u krvi zahtijeva više kvalitetnih istraživanja.
Potpora zdravlju kože
Znanstvenici ne razumiju u potpunosti ulogu biotina u održavanju zdravlja kože. Međutim, osobe s nedostatkom biotina mogu imati problema s kožom, uključujući crveni ljuskavi osip. Neki također vjeruju da biotin može pomoći u liječenju psorijaze. Utjecaj biotina na kožu može proizaći iz njegova učinka na metabolizam masti. Ovaj proces važan je za održavanje zdrave kože, a može biti poremećen kod ljudi s niskom razinom biotina.
Važno je napomenuti da nijedan dokaz ne pokazuje da biotin poboljšava zdravlje kože kod osoba koje nemaju manjak ovog vitamina.
Potpora liječenju multiple skleroze
Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest u kojoj dolazi do oštećenja zaštitnog omotača živčanih vlakana u mozgu, leđnoj moždini i očima. Taj zaštitni omotač naziva se mijelin, a biotin bi mogao igrati važnu ulogu u njegovoj proizvodnji. Studije su pokazale da ljudi s MS-om pozitivno reagiraju na dnevnu dozu biotina do 300 miligrama (mg), što može preokrenuti napredovanje bolesti i smanjiti kroničnu invalidnost.
Izvori biotina
Hrana
Uvijek treba imati na umu da hrana sadrži niz hranjivih tvari i drugih komponenti korisnih za zdravlje, stoga bi prehrambene potrebe prvenstveno trebalo zadovoljiti hranom. Obogaćena hrana i dodaci prehrani korisni su u slučajevima kada nije moguće drugačije zadovoljiti potrebe za jednom ili više hranjivih tvari (npr. tijekom određenih životnih faza kao što je npr. trudnoća).
Mnoge namirnice sadrže nešto biotina. Namirnice koje sadrže najviše biotina uključuju iznutrice (jetrica), jaja (kuhana, posebno žumanjak), ribu (npr. sardine), nemasno meso, soju, sjemenke, orašaste plodove (bademi, kikiriki, orasi) i određeno povrće (kao što je slatki krumpir). Tu su još mahunarke (soja, grah, grašak, leća), cvjetača, gljive, banane, cjelovite žitarice, mliječni proizvodi, pivski kvasac itd.
Sadržaj biotina u hrani može varirati. Na primjer, biljna sorta i sezona mogu utjecati na sadržaj biotina u žitaricama, dok, na primjer, određene tehnike prerade, kao što je konzerviranje, mogu smanjiti njegov sadržaj u hrani.
Vrijedi znati i to da se avidin, glikoprotein u sirovom bjelanjku jajeta, čvrsto veže za biotin iz hrane i sprječava njegovu apsorpciju u crijevima. Kuhanje razgrađuje avidin i tako sprječava ometanje apsorpcije biotina.
Bakterijska sinteza
Većina bakterija koje normalno nastanjuju tanko i debelo crijevo sintetizira biotin. Međutim, ostaje nepoznato oslobađaju li ljudi biotin i apsorbiraju li ga u značajnim količinama.
Dodaci prehrani
Biotin je dostupan kao dodatak prehrani – kao samostalan dodatak, uključen u dodatke B-kompleksa ili u multivitaminsko-mineralne dodatke.
Nedostatak biotina
Znakovi i simptomi mogu uključivati:
- stanjivanje kose s progresijom do gubitka svih dlaka na tijelu
- ljuskavi crveni osip oko otvora na tijelu (oči, nos, usta i međica)
- upalu spojnice oka (konjunktivitis)
- abnormalne količine kiseline u mokraći (acidurija)
- konvulzije
- infekcije kože i lomljive nokte
- neurološke probleme, npr. depresiju, letargiju, halucinacije ili parestezije (senzacije koje se opisuju kao trnce, žarenje, peckanje ili utrnulost kože) ekstremiteta u odraslih, odnosno hipotoniju (smanjen mišićni tonus), letargiju (umor, nedostatak energije za normalno funkcioniranje organizma) i kašnjenje u razvoju u dojenčadi.
Rizične skupne za razvoj nedostatka biotina
- osobe s nedostatkom enzima biotinidaze – nedostatak biotinidaze najčešći je uzrok nedostatka biotina, a predstavlja rijedak nasljedni poremećaj. Ovaj enzim potreban je za izdvajanje biotina iz hrane, a u njegovu nedostatku tijelo ne može osloboditi slobodni biotin, što dovodi do njegova nedostatka unatoč normalnom unosu. Ako se ne liječi, javljaju se neurološki i kožni simptomi, a može doći i do kome ili smrti. Liječenje biotinom na usta, koje započinje pri rođenju (ili prije nego što se pojave simptomi) i nastavlja do kraja života može spriječiti ove simptome.
- osobe s kroničnom izloženošću alkoholu – alkohol inhibira apsorpciju biotina, zbog čega je u osoba s kroničnim alkoholizmom koncentracije biotina u plazmi niska
- trudnice i dojilje – koncentracija biotina je niska unatoč normalnom unosu, a u dojilja koncentracija biotina u majčinom mlijeku smanjuju se čak i kada unos biotina hranom premašuje vrijednosti adekvatnog unosa (AI). Kako bi se razumio klinički značaj ovih nalaza, potrebna su dodatna istraživanja.
- osobe koje su na parenteralnoj (intravenoznoj) prehrani dulje vrijeme
- osobe koje dugotrajno uzimaju lijekove protiv konvulzija
- osobe koje dugotrajno uzimaju antibiotike jer oni mogu uništiti bakterije koje proizvode biotin u crijevima
- osobe s bolestima koje otežavaju apsorpciju hranjivih tvari u crijevima (npr. Crohnova bolest).
Nedostatak biotina je reverzibilan. Osobama s nedostatkom biotinidaze propisuju se suplementi biotina koji će zaustaviti simptome, s tim da ih trebaju uzimati dugoročno.
Većina drugih uzroka nedostatka biotina može se liječiti promjenama u prehrani, iako se kod određene dijagnoze može preporučiti kratko razdoblje uzimanja dodataka prehrani.
Svatko tko sumnja da ima nedostatak ovog vitamina trebao bi se savjetovati sa zdravstvenim radnikom, a pri odabiru suplementa voditi računa da se radi o provjerenom proizvođaču.
Previše biotina u tijelu
Biotin je vitamin topiv u vodi, a sva količina koju tijelo ne apsorbira izlučuje se mokraćom, tako da nije poznato da je toksičan. Kod osoba bez poremećaja metabolizma biotina doze do 5 mg/dan (5000 μg) tijekom dvije godine nisu bile povezane s nuspojavama.
Oralni dodatak biotina dobro se podnosi u dozama do 200 mg/dan (gotovo 7000 puta više od AI) kod ljudi s nasljednim poremećajima metabolizma biotina. Čak ni vrlo visoke doze do 300 mg dnevno za liječenje MS-a nisu dovele do štetnih nuspojava.
Međutim, postoje neka izvješća o visokim dozama koje uzrokuju čudne rezultate na testovima štitnjače. Svatko tko ima problem sa štitnjačom mogao bi imati koristi od savjetovanja s liječnikom prije nego što pokuša s dodatkom biotina.
Osim toga, uzimanje previše biotina ima nuspojave, a sedam najčešćih su sljedeće:
- može sniziti razinu vitamina C, a to može oslabiti imunitet
- može dovesti do visoke razine šećera u krvi što je moguće opasno za osobe s dijabetesom
- može smanjiti razinu vitamina B6 što može utjecati na neurološki sustav
- može dovesti do pojave osipa na koži
- može dovesti do problema s otpuštanjem inzulina i ometati rad jetara
- moguća je pojava probavnih problema i problema povezanih s crijevima
- dovodi do prekomjerne proizvodnje mokraće, a to opterećuje bubrege.
Iako je biotin prilično siguran, predoziranje može dovesti do mnoštva nuspojava. Stoga je doza najkritičniji dio.
Upotreba i djelotvornost
Nema mnogo kvalitetnih studija koje procjenjuju biotin. Mnoge njegove predložene primjene temelje se na slabim dokazima ili izvješćima o sljedećim slučajevima.
Zdravlje kose, noktiju i kože
Znakovi nedostatka biotina uključuju kožni osip, gubitak kose i lomljive nokte, stoga se dodaci biotina često promoviraju za zdravlje kose, kože i noktiju. Međutim, te tvrdnje u najboljem slučaju podržane su samo s nekoliko prikaza slučajeva i malih studija.
Seboroični dermatitis
Dojenčad koja nema dovoljno biotina često razvije stanje ljuskavog vlasišta. Međutim, niti jedna studija nije pokazala da dodaci biotina (koji se daju u adaptiranom mlijeku ili majčinom mlijeku) učinkovito liječe ovo stanje kod dojenčadi. Ako dojite, uvijek se posavjetujte sa svojim liječnikom prije uzimanja bilo kojeg vitamina, biljnog preparata ili suplementa.
Dijabetes
Preliminarna istraživanja pokazuju da bi kombinacija biotina i krom pikolinata mogla poboljšati kontrolu šećera u krvi kod nekih osoba s dijabetesom tipa 2, ali čini se da sam biotin nema isti učinak. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo ima li biotin ikakve koristi.
Periferna neuropatija
Bilo je izvješća da dodaci biotina poboljšavaju simptome periferne neuropatije kod nekih ljudi koji su razvili ovo stanje zbog dijabetesa ili stalne dijalize zbog zatajenja bubrega. Periferna neuropatija je oštećenje živaca u stopalima, šakama, nogama ili rukama. Obamrlost, trnci, žarenje ili čudni osjeti, bol, slabost mišića i problemi s hodanjem neki su od simptoma. Međutim, ne postoje studije koje bi procijenile pomaže li stvarno biotin u liječenju periferne neuropatije.
Ostalo
Najmanje jedno istraživanje sugerira da bi biotin mogao pomoći u vraćanju okusa ljudima koji su izgubili osjet okusa. Pacijenti su nadopunili svoju prehranu s 10-20 mg biotina dnevno kako bi postigli učinke. Potrebno je više istraživanja.
VJEROJATNO DJELOTVORAN U SLUČAJU
- Nedostatak biotina. Uzimanje biotina na usta ili injekcijom može liječiti i spriječiti nisku razinu biotina u krvi. Do 10 mg biotina na usta dnevno koristi se za liječenje i prevenciju nedostatka. Injekciju biotina može dati samo zdravstveni djelatnik.
MOGUĆE DJELOTVORAN U SLUČAJU
- Multipla skleroza (MS). Uzimanje visokih doza biotina na usta ne smanjuje invaliditet kod osoba s multiplom sklerozom. Također se ne čini da utječe na rizik od recidiva.
- Hrapava, ljuskava koža na tjemenu i licu (seboroični dermatitis). Čini se da uzimanje biotina ne pomaže u poboljšanju osipa u dojenčadi.
Postoji interes za korištenje biotina u brojne druge svrhe, ali nema dovoljno pouzdanih informacija da bi se moglo reći može li biti od pomoći.
Nuspojave
Načelno, biotin nije povezan s nuspojavama, čak ni u visokim dozama i smatra se netoksičnim.
Kada se uzima „na usta“
Biotin je VJEROJATNO SIGURAN za većinu ljudi kada se uzima u dozi do 300 mg dnevno do šest mjeseci. No, češće se koristi u nižim dozama od 2,5 mg dnevno.
Kada se primjenjuje na kožu
Biotin je VJEROJATNO SIGURAN za većinu ljudi kada se nanosi na kožu u kozmetičkim proizvodima koji sadrže do 0,6 posto biotina.
Posebne mjere opreza i upozorenja
Trudnoća i dojenje – Biotin je vjerojatno siguran ako se koristi u preporučenim količinama tijekom trudnoće i dojenja.
Djeca – Biotin je vjerojatno siguran ako se uzima na usta. Sigurno se koristi u dozama od 5 do 25 mcg dnevno.
Nasljedno stanje u kojem tijelo ne može preraditi biotin (nedostatak enzima biotinidaze) – Osobe s ovim stanjem imaju nisku razinu biotina i možda će trebati dodatak biotina.
Dijaliza bubrega – Osobe koje su na dijalizi bubrega mogu imati nisku razinu biotina i možda će trebati dodatak biotina.
Pušenje – Ljudi koji puše mogu imati nisku razinu biotina i možda će trebati dodatak biotina.
Laboratorijski testovi – Uzimanje dodataka biotina može utjecati na rezultate različitih laboratorijskih krvnih testova, odnosno uzrokovati lažno visoke ili lažno niske rezultate testa. To može dovesti do propuštenih ili netočnih dijagnoza. Obavijestite svog liječnika ako uzimate suplemente biotina, osobito ako radite laboratorijske pretrage. Možda ćete morati prestati uzimati biotin prije analize krvi. Iako većina multivitamina sadrži nisku dozu biotina, za koju je malo vjerojatno da će utjecati na krvne pretrage, ipak razgovarajte sa svojim liječnikom kako biste bili sigurni.
Interakcije
Iako nema dokaza da biotin stupa u interakciju s bilo kojim lijekom, postoje neki lijekovi koji mogu sniziti njegovu razinu u tijelu. Ako uzimate bilo koji od sljedećih lijekova, ne biste trebali koristiti biotin bez prethodnog razgovora sa svojim liječnikom.
Antibiotici
Dugotrajna uporaba antibiotika može sniziti razinu biotina uništavajući bakterije u crijevima koje proizvode biotin.
Lijekovi protiv konvulzija
Dugotrajno uzimanje lijekova protiv konvulzija može smanjiti razinu biotina u tijelu. Valproična kiselina može uzrokovati nedostatak enzima biotinidaze, što se može poboljšati dodacima biotina. Međutim, posavjetujte se s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih dodataka. Antikonvulzivni lijekovi uključuju karbamazepin (karbatrol), fenobarbital, fenitoin, primidon.
Interakcije s laboratorijskim testovima
Doziranje
S obzirom da nedostaje dovoljno znanstvenih dokaza za procjenu prehrambenih potreba za biotinom, nije utvrđen preporučeni unos biotina u prehrani (RDA). Umjesto toga, Odbor za hranu i prehranu američke Nacionalne medicinske akademije (Food and Nutrition Bord, FNB) postavio je preporuke za adekvatan unos biotina izražene u mikrogramima (mcg, μg):
DJECA
- dojenčad od 0 do 6 mjeseci (M i Ž) – 5 mcg/dan
- dojenčad od 7 do 12 mjeseci (M, Ž) – 6 mcg/dan
- djeca od 1 do 3 godine (M, Ž) – 8 mcg/dan
- djeca od 4 do 8 godina (M, Ž) – 12 mcg/dan
- djeca od 9 do 13 godina (M, Ž) – 20 mcg/dan
- dječaci od 14 do 18 godina – 25 mcg/dan
- djevojčice od 14 do 18 godina – 25 mcg/dan
ODRASLI
- muškarci i žene od 19+ godina – 30 mcg/dan
- trudnoća – 30 mcg/dan
- dojenje – 35 mcg/dan.
Preporučeni dnevni unos, PDU (engl. Recommended Dietary Allowances, RDA) = prosječna dnevna razina unosa nutrijenta dovoljna da zadovolji potrebe za hranjivim tvarima gotovo svih (97-98 %) zdravih pojedinaca. Često se koristi za planiranje nutritivno primjerene prehrane za pojedince.
Adekvatan unos (Adequate Intake, AI) = pretpostavlja se da unos na ovoj razini osigurava nutritivnu adekvatnost; uspostavlja se kad su dokazi nedostatni za razvoj RDA.
Procijenjena prosječna potreba (Estimated Average Requirement, EAR) = prosječna dnevna razina unosa za koju se procjenjuje da zadovoljava potrebe 50 % zdravih pojedinaca. Obično se koristi za procjenu unosa hranjivih tvari za skupine ljudi i planiranje za njih nutritivno primjerene prehrane. Može se koristiti i za procjenu unosa hranjivih tvari kod pojedinaca.
Podnošljiva gornja razina unosa (engl. Tolerable Upper Intake Level, UL) = maksimalna dnevna doza za koju je malo vjerojatno da će izazvati nuspojave u općoj populaciji.
Zbog mogućnosti nuspojava i interakcija s lijekovima, dodatke prehrani treba uzimati samo pod nadzorom stručnog zdravstvenog djelatnika.
