Dijete s niskim sadržajem ugljikohidrata i masti postaju sve popularnije kao pomoć u gubitku suvišnih kilograma, ali i za poboljšanje razine glukoze u krvi. Međutim, dugoročni učinci ovih načina prehrane na životni vijek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Poznato je da ekstremne prehrambene navike, posebice kada je u pitanju ograničenje unosa ugljikohidrata i masti, mogu povećati rizik od smrtnosti. S obzirom na popularnost dijeta s ekstremno niskim unosom ugljikohidrata i masti kao strategije za poboljšanje zdravlja, znanstvenici su željeli istražiti kako dijete s niskim unosom ugljikohidrata i masti utječu na rizik od smrtnosti.
Postoji li potreba za uvođenjem promjena u prehrani, potražite pomoć nutricionista.
Novosti iz znanosti
Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Nagoya u Japanu proveli su opsežno istraživanje tijekom 9 godina u koje je bilo uključeno čak više od 80 000 muškaraca i žena iz Japana. Kako bi procijenili prehrambene navike ispitanika, svakodnevni unos ugljikohidrata, masti i ukupni unos energije u prehrani ispitan je putem upitnika o učestalosti konzumacije hrane. Ovaj unos izračunat je kao postotak ukupnog energijskog unosa ugljikohidrata i masti. Također je analizirana kvaliteta unesenih ugljikohidrata, uspoređujući rafinirane i minimalno prerađene ugljikohidrate, te kvaliteta masti, uspoređujući unos zasićenih i nezasićenih masti. Sve s ciljem da bi se ispitao utjecaj kvalitete prehrane na rizik od smrtnosti.
Neadekvatan unos ugljikohidrata i rizik od smrtnosti
Istraživači su otkrili da su muškarci koji su unosili manje od 40% ukupne energetske vrijednosti iz ugljikohidrata imali značajno povećan rizik od smrtnosti, uključujući i smrtnost povezanu s karcinomom. Zanimljivo je kako je ovaj trend primijećen bez obzira na vrstu ugljikohidrata koja se konzumira. S druge strane, kod žena koje su konzumirale više od 65% svoje ukupne energije iz ugljikohidrata pokazale su veći rizik od smrtnosti.
Neadekvatan unos masti i rizik od smrtnosti
Što se tiče unosa masti, muškarci koji su unosili više od 35% svoje ukupne energije iz masti imali su veći rizik od smrtnosti povezane s karcinomom. Također je primijećeno da nizak unos nezasićenih masti, kao što su blagotvorne omega-3 masne kiseline, kod muškaraca povećava rizik od smrtnosti. S druge strane, ukupni unos masti i unos zasićenih masti kod žena pokazali su obrnutu povezanost s rizikom smrtnosti i smrtnosti povezane s karcinomom. Drugim riječima, što je unos masti kod žena bio veći, to je i rizik od smrtnosti bio manji. Ovi rezultati ukazuju kako visok unos masti možda nije štetan za dugovječnost žena i da razlike između spolova mogu djelomično objasniti ovu obrnutu povezanost.
Zaključak
Općenito, uravnoteženom prehranom smatra se ona u kojoj su ugljikohidrati zastupljeni u 50% energijskog unosa, masti u 30% unosa energije, dok bi proteini trebali činiti oko 20% energijskog unosa. Ovo istraživanje pokazalo je nepovoljnu povezanost između premalog unosa ugljikohidrata kod muškaraca, odnosno previsokog unosa ugljikohidrata kod žena i smrtnosti, dok se visok unos masti može povezati s manjim rizikom smrtnosti kod žena. Dobiveni rezultati još jednom su potvrdili da ekstremni pristupi u prehrani dugoročno nisu održivi. Naprotiv, mogu biti opasni za zdravlje. Postoji li potreba za uvođenjem promjena u prehrani, mudriji izbor bi bio potražiti pomoć nutricionista, obrazovanog stručnjaka koji će vam personaliziranim pristupom pomoći da dođete do vlastitog cilja.
dr. Meri Bura: Hrana je moj prijatelj
