Stres je najčešće spominjan problem današnjice. Remeti nam životnu harmoniju rada, reda i odmora te pruža neprekidan osjećaj zakinutosti za slobodno vrijeme – tijekom kojeg bismo mi žene briljirale privatno i u poslu, u različitim udrugama i društvima, među prijateljicama i suparnicama, na svim poljima života, držeći ona tri ugla kuće kako su nas učile naše majke i bake.
Stres je nemoguće izbjeći i zato ga valja prihvatiti kao životnu nužnost, suočiti se s njim i postupno prevladavati njegove negativne učinke.
Suočavanje žene sa stresom
Čini li vam se kako je stres postao toliko uobičajen da ste se prestali boriti protiv njega? Zaskoči li vas već u rano jutro zvukom budilice, neugodnim SMS porukama, mailovima, trubi li vam na križanjima dok žurite na posao, tražite slobodno parkirališno mjesto ispred vrtića, škole, zgrade…, slušate vijesti, čitate novine, mijenjate TV kanale sa sve napornijim sadržajima? Sve to taložimo u sebi. Neko vrijeme nam se tijelo i um uspješno nose sa simptomima ne baš ružičaste svakodnevnice koju “metemo pod tepih”. Bilo da smo prodavačica, frizerka, profesorica, menadžerica, liječnica ili pjevačica, razlike nema. Za stres smo sve iste, čeka nas vjernije od djeteta, muža ili ljubavnika.
Suočiti se sa stresom znači odgovoriti na stresnu situaciju. Cilj je jasan – vratiti se u normalno stanje harmonične životne ravnoteže, smanjiti neugodne emocije i riješiti problem koji nam je uzrokovao stres.
Katkad je način na koji odlučimo suočiti se sa stresom važniji od količine stresnih događaja koji su nas pogodili. Na raspolaganju su nam različite strategije i taktike suočavanja, od onih usmjerenih na problem, preko emocija do tjelesnih simptoma. No, vi ste gospodarica svoga života i ne dajte da vas stres dotuče. Shvatite da je sve privremeno, ma kako vam se katkad dugotrajno činilo. Ponekad je najbolje pribjeći taktici izbjegavanja. Svega, pa i stresa. Samo, bijeg je kratkog daha jer život je borbena igra, a vi je trebate igrati najbolje što možete.
Neznani autori o stresu rekoše: “Bez stresa se ne može živjeti”, “Svaki stres nije loš (distres, eustres)”, “Život je stres (stres je život)”… Promislite! Sigurna sam da ćete se složiti – stres je nemoguće izbjeći i zato ga valja prihvatiti kao životnu nužnost, suočiti se s njim i postupno prevladavati njegove negativne učinke.
Simptomi stresa kod žena
Postoje neke predrasude, stereotipi i zablude o muškom i ženskom ponašanju, često i zato jer jedni druge ne znamo slušati. Međutim, kad je stres posrijedi, treba reći da se žene i muškarci različito ponašaju.
Ispitivanjem stresnih situacija, stručnjaci su zaključili kako sukobi i rastanci u vezama izazivaju depresivnu ranjivost u žena puno češće nego u muškaraca. Veća ranjivost žena mogla bi se objasniti načinom na koji žena reagira na stres i nosi se s njim. Za samopoimanje i izgradnju samopoštovanja ženama su, naime, važni odnosi s drugima i socijalne vještine kojima te odnose održavaju, tako da kvalitetu života doživljavaju kroz kvalitetu odnosa koje grade. Za razliku od njih, muškarci tu kvalitetu doživljavaju kroz djela i aktivnosti koje grade u životu. S druge strane, ljubomorni muškarci su, primjerice, skloniji suicidu zbog veće impulzivnosti, a žene su nezadovoljstvo sklonije izraziti depresijom.
Američki i britanski znanstvenici, istražujući u anketama uzroke stresa, zabilježili su da 28 posto žena u SAD-u te 23 posto u Velikoj Britaniji, naspram 19, odnosno 13 posto muškaraca glavnim simptomom stresa smatra umor. Stres su opisivali rečenicama: “Mrtva sam umorna”, “Sve mi je naporno”, “Toliko sam umorna da ne mogu više uživati u stvarima koje sam prije voljela”… Da je umor doista često prvi i glavni simptom stresa u žena, jasno je ako znamo kako na fiziologiju stresa utječu oba naša živčana sustava (središnji i tzv. autonomni), kao i psihoneuroendokrini i neuroimunosni čimbenici, tako da slobodno možemo reći kako stres doista u potpunosti obuzima ženu, osobito u vrijeme prije menstruacije (PMS).
Savjeti i prevencija
Kod žena su na udaru stresa vrlo često koža, kosa i nokti, a nesanica je najčešći zabrinjavajući simptom kojeg uz umor odmah postajemo svjesne. Njoj se često prilijepi depresija, osobito čest pratilac stresa u žena generativne dobi, i još češći u menopauzi. San nam je potreban ne samo za okrjepu tijela nego i za opskrbu hormonima koje proizvodi mozak dok spavamo. Savjeti u takvim situacijama su sljedeći:
- odlazite na spavanje redovito u isto vrijeme, idealno između 21 i 22 sata; to je vrijeme kad svi postajemo prirodno biološki pospani
- sat do dva prije odlaska na spavanje priredite si toplu kupku
- ako ste gladni, pojedite nešto lagano
- dobro zamračite sobu i neka bude umjereno topla, a krevet udoban
- ne pijte kavu u poslijepodnevnim satima, ne pušite i ne pijte alkohol
- izbjegavajte drijemati popodne ili predvečer
- prilagodite bioritam na ranije jutarnje buđenje (tko rano rani, dvije sreće grabi).
Promjene tjelesne težine također su čest simptom stresa. Bilo da je riječ o porastu ili padu težine, često se može čuti: pojeo ju je stres. Svaka neočekivana promjena težine veća od 10 posto alarmantna je, osobito ako je značajan pad ili porast nastupio u vremenu kraćem od pola godine. U tom slučaju svakako potražite liječničku pomoć.
Pod stresom se izlučuju veće količine tzv. stres hormona koji negativno djeluje na imunitet, pa se s vremenom razvijaju različiti poremećaji i bolesti. To ne čudi kad se uzme u obzir jedna od čestih definicija stresa, koja kaže da je stres doživljaj događaja koji svaki pojedinac percipira opasnim za svoju fizičku ili psihičku dobrobit. Događaje koji uzrokuju stres nazivamo stresorima, a ljudske reakcije na njih stresnim reakcijama. Stresori mogu biti vanjski (poslovni, službeni, obiteljski, školski i sl.), unutarnji (sukobi i brige) i, oni najopasniji, višestruki. Na stresore svi reagiramo kroz tri uobičajene faze stresnog odgovora:
- uzbuna – za posljedicu ima borbu, bijeg ili mobilizaciju
- faza prilagodbe – preduvjet je da dopustimo stresu da nas što manje dotakne i da ostanemo zdravi
- faza iscrpljenja – faza u kojoj se obično razbolimo, osobito u slučaju dugotrajnije prisutnog stresa.
Odupiranje stresu – povucite ručnu
Ako ste čuli rečenicu: “Nitko nije savršen, a superžena je samo super umorna žena”, znajte da je to istina. I zato, čim “nanjušite” jači stres (a žene imaju odličnu intuiciju), povucite ručnu. Ne forsirajte se, nastojte definirati granice fleksibilnosti, odvagnite rezerve i, kad god možete, nastavite raditi svakodnevne stvari u kojima uživate.
Procijenite vlastite mogućnosti postavljajući si pitanje: “Što osobno mogu učiniti da uklonim stres. Kakav je moj utjecaj?”. Procijenite imate li kontrolu, odnosno možete li utjecati na stresni događaj ili situaciju. Razmislite o tome što vam ishod događaja znači za budućnost, koliko je stvar ozbiljna i što je popravljivo odmah. Vidjet ćete kako mnogo toga ovisi o vašoj osobnosti i načinu reagiranja u određenoj situaciji, kao i o resursima kojima raspolažete.
Planirajte, odmah sutra, barem dvije dobre aktivnosti za rješavanje stresa, i pritom se prisjetite da su problemi sastavni dio života, a da stres može biti i dobar učitelj. Primjerice, primjenom tehnika relaksacije, poput tehnike dubokog disanja, u mogućnosti ste za nekoliko minuta smanjiti doživljaj stresa i negativne emocionalne i tjelesne reakcije.
Stres nam može prouzročiti neki stvarni događaj, ali i način na koji ga percipiramo, dakle naša reakcija na događaj. Stres mogu biti naše nelagode, neispunjena očekivanja, potrebe i želje. Stoga je bitno uočiti razliku.
Ne forsirajte se, nastojte definirati granice fleksibilnosti, odvagnite rezerve i, kad god možete, nastavite raditi svakodnevne stvari u kojima uživate
Stresori i vidljivi signali stresa
I stresori mogu biti različiti:
- fizički (buka, bol, vrućina)
- psihološki (svađa, depresija, strah)
- socijalni (kriza, rat, suša, potres)
- duhovni (gubitak vjere, morala, konflikti vrijednosti)
- veliki i mali životni događaji
- svakodnevni problemi (svađe u kući i na poslu, gužva u prometu, loše ocjene djeteta, problemi sa susjedima)
- radni (nizak ili neisplaćen osobni dohodak, rad u smjenama, loša komunikacija, mobbing)
- traumatski (PTSP, sindrom izgaranja na poslu) i slično.
Istraživači kažu kako su upravo neverbalni signali, tj. razni vidljivi simptomi stresa, peterostruko jači pokazatelji stresa od samog govora o njemu. Evo najčešćih po kategorijama:
- emocionalni simptomi stresa – nezadovoljstvo i umor, anksioznost i razdražljivost, apatija i depresija, usamljenost;
- simptomi stresa vezani uz ponašanje – sklonost nesrećama, alkohol, pušenje, lijekovi, promijenjen apetit, nesanica, ubrzan govor, svadljivost i agresija;
- kognitivni simptomi stresa – nesposobnost donošenja odluka, prebrzo donošenje odluka, slaba koncentracija, preosjetljivost na kritiku, mentalni blokovi, zaboravljivost;
- fiziološki simptomi stresa – najčešći su visoki tlak i šum u uhu, glavobolja, osip, alergija, napetost u trbuhu, znojni dlanovi i hladne ruke, plitko disanje i lupanje srca.
Bolesti osobito povezane sa stresom su kardiovaskularne bolesti, bolesti imunosnog sustava, astma, dijabetes, probavne smetnje, čir na želucu, kožne bolesti (psorijaza), glavobolja, migrena, depresija.
Nepovoljan utjecaj stresa na cijelo tijelo
Kronični stres rezultira hiperprodukcijom hormona kortizola što nepovoljno utječe na opći imunitet. Posljedično se javljaju psihokognitivni i emocionalni poremećaji (depresija, poremećaji pažnje, učenja i drugih sposobnosti) te fiziološke smetnje. Česti su i strahovi. No, dobra vijest je da za sve ima lijeka ako se na vrijeme prepozna i potraži stručna pomoć.
U žena, kao i u djece i muškaraca, ljutnja i agresija su često prva reakcija na stres. No, dok neki reagiraju agresijom, drugi postaju apatični i depresivni. Osim toga, moguće su smetnje logičnog prosuđivanja, pamćenja, učenja i kreativnog mišljenja. Ako se tako osjećate, svakako potražite pomoć. Nije sramota biti “slab, a i teško je biti non-stop nepopravljivo jak.
Kako zagospodariti stresom?
Bez obzira na spol, ipak smo svi samo ljudi. A među svim tim ljudima, podložniji stresu su oni kod kojih nalazimo višak pesimizma, perfekcionizma, niske tolerancije na frustraciju i negativnog stava prema drugima, koji ne vide smisao u životu, prepuni su samooptuživanja za stvari koje ne mogu kontrolirati i koji teško razdvajaju bitno od nebitnog.
Da bismo gospodarili stresom potrebno je često mijenjati način razmišljanja, stavove i stil života, a u slučaju teškog i dugotrajnog stresa potražiti stručnu pomoć. Sretni ljudi nisu oni bez imalo stresa, već oni koji imaju zanimljiv posao ili hobi, bliske odnose s ljudima, aktivno provode slobodno vrijeme, planiraju i ostvaruju ciljeve. To su oni kojima je bitniji duhovni život, a manje zgrtanje materijalnih dobara.
Ako ste se prepoznali u bilo kojem odjeljku teksta, stanite na loptu i donesite odluku da živite punim životom u okviru osobnih mogućnosti. Pustite danas taj “sutra”. Dajte sebi i onima koje volite sve najbolje od sebe u danim okolnostima, jer i vi i oni to zaslužujete. I, ne zaboravite, pokret je lijek. Hodajte. Po kući, na posao i s posla. Koristite stube. Uzmite balon i loptajte se s djecom prije spavanja uz neku smiješnu pjesmicu iz vaše mladosti. Ne zaboravite na seks. Priuštite si taj ljekoviti tjelesni užitak barem jednom do dva puta tjedno, naravno sa zdravim monogamnim partnerom kojeg volite.
Autorica: Anka Dorić, dr. med., spec. transfuzijske medicine
