Aluminij je postao nezamjenjiv materijal u svakodnevnom životu. Iako je ovaj metal treći najzastupljeniji element u zemljinoj kori, u ljudskom organizmu nema biološku funkciju već pokazuje visoku toksičnost.
Udio aluminija među živim organizmima posljednjih se godina drastično povećao. Ljudi su svakodnevno u kontaktu s aluminijem i njegovim spojevima i to putem dezodoransa, cjepiva, lijekova, ambalaže prehrambenih proizvoda i uređaja i predmeta korištenih u pripremi hrane. Ova činjenica pomalo zabrinjava jer istraživanja ukazuju na moguću povezanost njegovog prisutstva u organizmu i negativnih učinaka na zdravlje. Izloženost aluminiju dovela se u vezu s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, ali i s karcinomom dojke. No, zasad je ta veza još uvijek predmet ispitivanja i nema konačnog zaključka. Aluminij se može apsorbirati u probavnom sustavu, a nakon apsorpcije može se vezati na proteine koji se nalaze u plazmi. To su feritin, albumin i transferin i na taj način aluminij može prijeći krvno-moždanu barijeru.
Kava se smatra posebno problematičnom jer sadrži aluminij koji se lako apsorbira za razliku od aluminija iz drugih namirnica.
Izvori aluminija
Nekoliko je načina na koji ljudi mogu biti izloženi aluminiju. Jedan od izvora aluminija je i zrak kojeg udišemo, pogotovo u blizini industrijskih područja. Također, aluminij se može udahnuti i putem dima cigareta i udisanjem aerosola iz antiperspiranata koji mogu značajno doprinijeti ukupnom unosu aluminija. Izvorom aluminija može biti i hrana, a namirnice koje se smatraju prirodno bogatim aluminijem su zob, krumpir i špinat, kao i čaj i kava. Kava se smatra posebno problematičnom jer sadrži aluminij koji se lako apsorbira za razliku od aluminija iz drugih namirnica.
Kava i aluminij
Kada govorimo o kavi, udio aluminija ne ovisi samo o udjelu aluminija u plodu, već o cijelom postupku proizvodnje. Tijekom njega, naime, može doći do porasta razine aluminija u konačnom proizvodu. Također, različite metode pripreme odnosno kuhanja kave mogu utjecati na sadržaj aluminija u ovom mnogima omiljenom napitku. Istraživanje objavljeno 2020. godine ispitivalo je sadržaj aluminija u kavi pripremljenoj na različite načine, uključujući i kavu iz aluminijskih kapsula.
Moka ima najviše aluminija, a turska kava i kava iz kapsula najmanje
Najviši udio ukupnog aluminija izmjeren je u kavi kuhanoj u moka uređaju. Za ovu metodu kuhanja, voda korištena tijekom kuhanja izvukla je značajno veće količine aluminija iz uređaja za kuhanje u usporedbi s ostalim metodama. Što se tiče ukupnog unosa iz različitih metoda kuhanja, čak je i kava kuhana u moka loncu doprinijela samo malom dijelu ukupnog tjednog prosječnog unosa aluminija. Naime, EFSA je definirala najviši unos i to na tjednoj osnovi koji je siguran i koji ne bi trebao izazvati negativne učinke na zdravlje ljudi, a radi se o 1 mg/kg tjelesne mase. Prema dobivenim rezultatima osobe oko 70 kg koje piju 0,5 L kave dnevno pripremljene u moka loncu unose 0,254 mg aluminija tjedno. Dakle, količina unešena u organizam putem kave ne predstavlja opasnost.
Količina aluminija u kavi pripremljenoj iz aluminijske kapsule, kao i u turskoj kavi, bila je iznenađujuće niska. Jedno objašnjenje za nisku koncentraciju ekstrahiranog aluminija u kuhanoj kavi iz aluminijskih kapsula moglo bi biti plastični sloj na unutarnjoj površini kapsule. On sprječava kontakt između vode za kuhanje i aluminija tijekom značajnijeg dijela procesa kuhanja. Također, temperatura vode za kuhanje bila je niža nego kod većine drugih metoda. A to je moglo dodatno smanjiti njegovo curenje iz ambalaže u kuhanu kavu.
„Najzdraviji“ način pripreme kave
Ispijanje kave može biti blagotvorno za zdravlje. Istraživanja dovode u vezu unos kave i smanjeni rizik od razvoja dijabetesa te bolesti srca i krvnih žila. Istraživanje objavljeno 2020. godine u stručnom kardiološkom časopisu pokazalo je kako filtrirana kava ima najviše prednosti za zdravlje, osobito za starije osobe. U istraživanju je sudjelovalo više od 500 tisuća ispitanika u dobi između 20 i 79 godina koji su praćeni tijekom 20 godina. Rezultati su pokazali kako osobe mlađe od 60 godina, koje piju jednu do četiri šalice kave dnevno, posebice filter kave, rjeđe obolijevaju od bolesti srca i krvnih žila i imaju nižu stopu smrtnosti. Povoljan učinak kave na zdravlje prestaje ako se unosi više od pet šalica kave dnevno. Nefiltrirana kava sadrži diterpene, spojeve koji mogu povisiti kolesterol. Istraživači kažu da šalica nefiltrirane kave sadrži 30 puta više diterpena nego šalica filtrirane kave. Ipak, ne možemo reći da je nefiltrirana kava najzdravija kava jer se pokazalo kako upravo diterpeni smanjuju rizik od dijabetesa.
Zaključak
Konkretno, čini se kako unos aluminija putem kave nije značajan u mjeri da bi nas trebao zabrinjavati. Međutim, s ukupnim unosom aluminija ipak treba biti na oprezu. Osobama koje imaju povišeni kolesterol savjetuje se piti filtriranu kavu. Zdravim odraslim osobama savjetuje se uživanje u svim vrstama kave, ali bez pretjerivanja. Točnije ne više od pet šalica kave dnevno.
Autorica: Mirja Zupčić dipl.ing.
