Oralno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja i važan čimbenik ukupne kvalitete života. Samo zdrava usna šupljina omogućuje prehranu, govor i socijalni kontakt bez ikakvih teškoća. Oboljenja usta i zuba, karijes (zubni kvar) i parodontopatije (bolesti potpornog aparata zuba) važni su za individualno zdravlje, ali i zdravlje društva u cjelini i imaju javnozdravstveni značaj. Pa, kako onda očuvati zdrave zube?
Najčešći simptomi koji mogu ukazivati na karijes su osjetljivost zubi na toplo, hladno i slatko.
Rizični čimbenici i simptomi karijesa
Zubni karijes nastaje uzajamnim djelovanjem četiri osnovna čimbenika:
- stanja zuba odnosno kvalitete cakline i cementa
- prisutnosti mikroorganizama u zubnom plaku (najčešće kao uzročnik Streptoccocus mutans)
- sniženog pH sline (niži od 5,5) uslijed načina prehrane
- proteklog vremena
Ovi čimbenici određuju brzinu i opseg stvaranja zubnog plaka koji je glavni uzrok nastanka karijesa. Prvi vidljivi znak pojave zubnog karijesa je promjena boje zuba na mjestu nastanka karijesa. Premda izvana karijes može izgledati poput točkice, ispod površine cakline zapravo može biti izrazito velik i dubok. Najčešći simptomi koji mogu ukazivati na karijes su osjetljivost zubi na toplo, hladno i slatko. No, u početku nastajanja karijesa, u fazi karijesa cakline, osjetni simptomi ne moraju biti prisutni sve dok karijes ne prodre u dublje slojeve. Tada dolazi do podražaja živčanih nastavaka u dentinu, što se na podražaj slatkog, toplog ili jačeg žvakanja i zagriza može osjetiti kao zubobolja koja prestaje nakon što prestane podražaj. Ako se karijes proširi i zahvati zubnu pulpu (živac), javlja se bol zuba koja nakon podražaja ne prolazi ili se bol javlja spontano, bez podražaja.
Prevencija
- Redovito pranje zuba pastom koja sadržava fluoride
- Smanjenje unosa hrane i pića koja sadržavaju šećer
- Redoviti odlasci na preglede zubaru
Četkanjem zubi mehanički se odstranjuju naslage na zubima koje, ako su dulje prisutne, utječu na nastanak karijesa. Bakterije se hrane šećerima odnosno razgrađuju ih. Tako nastaju kiseline koje dovode do snižavanja pH vrijednosti usne šupljine i demineralizacije cakline te nastanka zubnog karijesa. Najčešća mjesta nastanka zubnog karijesa su jamice griznih površina stražnjih zuba i sva ona mjesta koja se otežano i nedovoljno čiste, poput prostora između zuba ili loših postojećih ispuna u kojima se zadržava hrana.
Redovita oralna higijena podrazumijeva pranje zuba oko tri minute nakon svakog obroka. Pritom se trebaju četkati svi zubi, posebno oni stražnji, a ne samo oni u vidljivom području. Osim četkice za zube treba koristiti zubni konac za čišćenje prostora među zubima koji su nedostupni zubnoj četkici.
Izuzetno je važno svakih tri do šest mjeseci posjetiti doktora dentalne medicine. On će zube temeljito pregledati, spriječiti nezamijećeno širenje karijesa, smanjiti eventualnu bol i spriječiti infekciju zubne pulpe.
Djecu treba od malih nogu učiti navici održavanja oralne higijene, svakodnevnom pranju zubi i izbjegavanju prevelike konzumacije slatkiša, gaziranih i ostalih slatkih pića koja mogu dugoročno utjecati na oštećenje zubi. Već od samog početka razvoja zubi djecu treba redovito voditi na pregled doktoru dentalne medicine radi praćenja razvoja i napretka razvoja zubi.
Djeca
U održavanju zdravlja zubi važno je jesti zdravu hranu bogatu bjelančevinama, vitaminima, mineralima, integralnim žitaricama… Odnosno, hranu koja se ne lijepi za zube i koju treba duže žvakati poput voća i povrća.
Provedbom sveobuhvatnih preventivnih mjera može se postići znatno poboljšanje dentalnog zdravlja, uz pravodobnu sanaciju već postojećih karijesnih šupljina na mliječnim ili trajnim zubima. A to bi kroz određeno razdoblje trebalo dovesti do smanjenja broja karijesa.
