Znate li da je Hashmoto tireoiditis bolest koja se čak 5-10 puta češće javlja kod žena u odnosu na muškarce? Najčešće se pojavljuje između četrdesete i pedesete godine života. U zadnje vrijeme sve veći broj djece u pubertetu, ali i mlađih od 10 godina ima Hashimoto tireoiditis ili hipotireozu, a najčešće prođe par godina dok se ne postavi dijagnoza.
Potrebno je jesti namirnice s niskim glikemijskim indeksom, jer namirnice s visokim GI dovode do većih oscilacija šećera u krvi i to utječe loše na žlijezde s unutrašnjim lučenjem u koje spada i štitna žlijezda.
Što je Hashimoto tireoiditis?
Hashimoto tireoiditis je autoimuna bolest štitne žlijezde kada stanice tijela počnu napadati stanice štitnjače. Dolazi do propadanja tkiva štitnjače, što za posljedicu ima smanjeno lučenje hormona. Nastaje hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitne žlijezde. Hashimoto tireoiditis je autoimuna bolest, dok je hipotireoza stanje koje nastaje kao posljedica ove bolesti. Vrlo često javlja se nasljedno i zato je bitno obratiti pažnju na prevenciju i redovne kontrole. Pacijent se najčešće žali na stezanje u vratu, kronični umor, promjene raspoloženja i depresiju.
Hipotireoza nastaje kada štitna žlijezda nije u mogućnosti proizvesti dovoljno hormona štitne žlijezde ( TSH, fT3, fT4), pa dolazi do potrebe za unosom hormonske terapije, a sve u cilju hormonske ravnoteže.
Do danas nije utvrđeno šta je jasan uzrok nastanka ove bolesti. Može to biti genetska predispozicija, stres, smanjen unos joda kroz prehranu, različite infekcije bakterijama ili virusima. U zadnje vrijeme najviše se priča o Epstein-Barr virusu, ali i gljivičnoj infekciji Candidom koja preko disbalansa crijevnog trakta dovodi do narušavanja imunološkog sistema i nastanka autoimunih bolesti.
Hashimoto sindrom – simptomi
Na samom početku ovog autoimunog oboljenja pacijenti imaju simptome hipertireoidizma tj. pojačanog rada štitne žlijezde. Javlja se pojačano znojenje, ubrzan rad srca, gubitak tjelesne težine, zamor, tremor, masna koža i slabo pamćenje i koncentracija.
Nakon toga nastaju simptomi hipotireoidizma tj. smanjene aktivnosti štitne žlijezde. Najčešće se pacijent osjeća umoran, trom, zaboravan, pospan, vrlo slabe koncentracije, usporenog govora i kretanja. Dolazi do naglog debljanja i loše probave. Srce sada radi usporeno, koža je blijeda i suha, a mišići bolni, uz osjećaj malaksalosti i slabosti u mišićima. Javljaju se i psihičke promjene, bezvoljnost i depresivno raspoloženje.
Kod muškarca je smanjena seksualna želja, a kod žena poremećen menstrualni ciklus. Uz sve navedeno javlja se i nepodnošenje hladnoće, pojava otoka oko očiju i licu uopće kao podbulost, zatvor, promuklost i otežan govor ili otežano disanje uzrokovano povećanom štitnom žlijezdom.
Hashimoto sindrom najčešće se otkrije slučajno, na redovnim sistematskim pregledima, kada se utvrdi da je štitna žlijezda uvećana. Sam razvoj bolesti je vrlo spor. Dijagnosticira se na temelju laboratorijskih nalaza, ali i ultrazvukom.
Liječenje Hashimoto sindroma
Shodno laboratorijskim nalazima, ultrazvučnom pregledu štitne žlijezde i kliničkom pregledu, endokrinolog odlučuje koja vrsta terapije je najbolja. Najčešće se kod Hashimoto tireoiditisa ne koristi nikakva oralna hormonska terapija, jer su nalazi hormona u balansu i samo su antitijela u krvi povišena.
Ukoliko je rad štitne žlijezde pojačan, pacijenti su vrlo nervozni i razdražljivi, apetit je pojačan, ali se kilogrami gube, javlja se drhtavica i nepodnošenje toplote. Koža je vlažna i topla, a i na noktima se vide promjene.
Pojačan rad štitne žlijezde liječi se tireosupresivnim lijekovima, a kontrole hormona se rade kroz 4 – 6 tjedana. Terapija se koristi sve dok se razina hormona u krvi ne uravnoteži. Nakon toga, liječenje se prilagođava još narednih 18 – 24 mjeseci. Ako su nakon 6 mjeseci normalne razine hormona, smatra se da je pacijent izliječen. Ponekad se u terapiji hipertireoze koristi i terapija radioaktivnim jodom, pa i kirurško odstranjivanje tiroidne žlijezde.
Smanjen rad štitne žlijezde liječi se lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona, a terapiju prilagođava liječnik endokrinolog na temelju laboratorijskih vrijednosti hormona TSH u krvi. Rade se redovne kontrole laboratorijskih nalaza hormona kroz 6-12 tjedana, kako bi hormoni bili u balansu. Smanjen rad štitne žlijezde uključuje često i smanjenu plodnost i spontane pobačaje kod žena. Zato je jako bitno kod žena koje se bore sa sterilitetom provjeriti i rad štitne žlijezde. Optimalna vrijednost TSH hormona za začeće i trudnoću je oko 1.
Tireoiditis i hipotireoza – liječenje prehranom
Sve zadnje studije koje su rađene na temu utjecaja ishrane na pojavu autoimunih bolesti dokazuju kako gluten ima značajnu ulogu u nastanku autoimunih bolesti, pa tako i Hashimoto tireoiditisa i hipotireoze. Postoji sve više dokaza kako osobe koje imaju dijagnozu Hashimoto tireoiditis istovremeno mogu biti i preosjetljive tj. intolerantne na gluten. Gluten je protein u žitaricama (pšenica, raž, ječam…) uz pomoć kojeg dolazi do razvijanja tijesta. To je ljepljiva masa koja tijestu daje elastičnost. Kada je tijelo preosjetljivo na gluten, dolazi do bolesti zvane celijakija.
Neobična veza između autoimunih bolesti, kao što su Hashimoto i celijakija, može se objasniti nizom unutrašnjih (npr. genetski faktori i prevelika ekspresija citokina) i vanjskih faktora (npr. okolina i prehrambene navike). Štitna žlijezda posebno je osjetljiva na nedostatak mikronutrijenta selena jer selenoproteini, proteini u čiju se strukturu ugrađuje selen, imaju vrlo važnu ulogu u biosintezi i aktivnosti hormona štitne žlijezde. Zbog toga se smatra kako manjak selena kod celijakije može biti ključni faktor koji direktno dovodi do oštećenja štitne žlijezde i crijevnog trakta.
Rezultati novijih istraživanja pokazuju na potrebu da osobe s Hashimoto tireoiditisom naprave i serološke testove na celijakiju (testovi na antitijela AGA-IgA, AGA-IgG, TGA i EMA). Ukoliko se bilo koji od seroloških testova pokaže pozitivnim, dodatno se preporučuje napraviti gastroduodenoskopiju i biopsiju duodenuma.
Na testovima intolerancije koje radim više od 15 godina vrlo često pacijenti koji imaju problem s radom štitne žlijezde imaju intoleranciju na gluten. Zanimljivo je koliko se samo prilikom izbacivanja glutena iz prehrane u trajanju od 3 mjeseca znatno smanje simptomi poremećaja rada štitne žlijezde, ali se normaliziraju i laboratorijski nalazi hormona i smanje vrijednost antitijela. Očigledno je da se prestankom unosa glutena u organizam smanjuje upalni proces u organizmu i autoimuna reakcija tijela.
Vitamini i minerali
Selen je obavezan mikronutrijent koji se treba unositi hranom, ali i suplementacijom. Preporučuje se dnevni unos selena 200 mcg. Selena najviše ga ima u brazilskom orahu, morskim algama, lješnjacima, smeđoj riži, luku…
Namirnice bogate jodom su morske alge, mozarella sir, brusnice, ekološki jogurt, himalajska sol, krumpir pečen u ljusci…
Kod osoba koje boluju od Hašimoto sindroma često je smanjena razina vitamina B12.
Nedostatak vitamina D možete nadoknaditi kroz hranu bogatu ovim vitaminom. Boravite što više na suncu. Naravno, tu je uvijek suplementacija vitaminom D koja se preporučuje u zimskim mjesecima kada koža nije izložena suncu.
Potrebno je jesti namirnice s niskim glikemijskim indeksom, jer namirnice s visokim GI dovode do većih oscilacija šećera u krvi i to utječe loše na žlijezde s unutrašnjim lučenjem u koje spada i štitna žlijezda. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom su slatkiši, tjestenina, peciva, čokolada , cola pića, bijela riža, kokice…
Potrebno je uvesti u prehranu zdrave i korisne masnoće. To su kokosovo ulje koje ubrzava metabolizam, potiče mršavljenje, podiže bazalnu temperaturu tijela... Esencijalne masne kiseline treba unositi kroz koštunjavo voće i chia sjemenke. Morske alge imaju veliku količinu selena i zato se preporučuje upotreba algi u ishrani ili kroz dodatke prehrani npr. spirulina chlorela plus.
Stres kao jedan od uzroka nastanka Hashimoto tireoiditisa možemo spriječiti meditacijama ili prirodnim preparatom Rhodiolinom koji po sastavu predstavlja adaptogenu biljku Rhodiolu. Smatra se kako svojim mehanizmom djelovanja utječe na niz medijatora stresa. Smanjuje hormon kortizol koji je povišen tijekom stresa, ali i modulira serotoninski i dopaminogerički sistem. Adaptogene biljke imaju sposobnost harmonizacije i normalizacije brojnih vitalnih funkcija organizma, odnosno povećavaju otpornost organizma na stresne situacije.
Ne preporučuju se namirnice koje sadrže goitrogene supstance, a koje mogu ometati apsorpciju joda i time pogoršati stanje hipotireoze. Takve supstance nalazimo u soji i proizvodima od soje, kupusnjačama te određenom voću (npr. breskve), orašastim plodovima i sjemenkama npr. kikiriki, pinjoli, lanene sjemenke. Treba izbjegavati i namirnice koje će uz usporen metabolizam dovesti do viška kilograma. To su šećer, slatkiši, bijela riža, bijeli kruh.
Kako pomoći štitnoj žlijezdi?
Kako biste ubrzali metabolizam i pomogli štitnoj žlijezdi da bolje radi preporučila bih vam :
- 3 redovna obroka dnevno, uz jednu užinu
- Razmak između doručka i večere mora biti najmanje 11 sati
- Doručak: sjemenke + proteini
- Ručak: biljna vlakna (povrće) + proteini
- Večera najlaganiji i najmanje obiman obrok, najkasnije 3 sata prije spavanja: juha od povrća, povrtna salata sa sjemenkama
- Fizička aktivnost 5x tjedno 45 minuta kao što su šetnja, plivanje, bicikl ili brzi hod. Fizička aktivnost mora biti sa 70% fizičkog napora. Usprkos svim simptomima koji se mogu pojaviti, natjerajte sebe da pojačate fizičku aktivnost, pogotovo ako ste dobili na kilaži. Pretilost može uzrokovati niz drugih bolesti, poput srčanih oboljenja ili dijabetesa. Teži fizički napori se nikako ne preporučuje osobama s Hashimoto sindromom i treba imati granicu zbog zamaranja.
Na kraju bih rekla i nešto o interakciji hrane i suplemenata i hormonske terapije koja se koristi kod Hashimoto hipotireoze. Supstitucija hormonskom terapijom koja se preporučuje kod problema sa štitnom žlijezdom je Euthyrox i Letrox. Pijete li koju od ovih terapija, morate obratiti pažnju da :
- Ne pijte kavu i ne uzimajte suplemente s vlaknima (npr. Inulin) 1 sat prije i 1 sat poslije uzimanja lijeka.
- Amino kiselina L-tirozin kao dodatak ishrani tj. suplement (ovdje se ne misli na onu količinu koja se unosi hranom) u kombinaciji sa supstitucijom hormonima može dovesti do povećanog lučenja hormona štitnjače u tijelu. Oprez kod hipertireoze!
- Levodopa, lijek koji se koristi kod Parkinsonove bolesti ima interakciju s tirozinom koji smanjuje djelovanje L -dope, zato se ne preporučuje uzimati ove lijekove u isto vrijeme, razmak neka bude 2 sata.
- Kada uzimate suplemente kalcija zajedno sa supstitucijom hormona za štitnu žlijezdu, minimalan razmak između ovih lijekova mora biti najmanje 4 sata.
- Kada uzimate suplement krom pikolinat, razmak između uzimanja kroma i sintetske terapije mora biti najmanje 3 sata, jer krom usporava djelovanje hormonske supstitucionalne terapije.
- Alfa lipoična kiselina se ne preporučuje uz supstitucionalnu hormonsku terapiju za štitnu žlijezdu.
