Zdrav i uravnotežen imunosni sustav čini jedan od osnovnih preduvjeta za zdravlje čovjeka. U slučaju poremećaja u njegovu radu, mogu se razviti mnoge bolesti. Jedna od njih je i alergija, nerazmjerno burna reakcija na susret s tvarima koje imunosni sustav prepoznaje kao štetne i nastoji se od njih obraniti. Do alergije, odnosno alergijske reakcije, najčešće dovode alergeni okoliša (egzoantigeni). Neke alergene udišemo, druge uzimamo hranom, treće unosimo u organizam kao lijekove ili je riječ o ubodu nekih insekata.
Nedostatak selena slabi otpornost na infekcije, a dodatni unos selena stimulira funkciju imunosnog sustava.
Kako počinju alergije?
Alergije počinju izloženošću alergenu preko dišnog sustava, probavnog sustava ili kože, nakon čega se pokreće serija događaja koji kreiraju alergijsku reakciju. Čak i ako ste udahnuli neki alergen puno puta prije i niste imali teškoća, u jednom trenutku iz nekog razloga tijelo ga počinje prepoznavati kao uljeza, “proučava” ga i priprema se da prilikom sljedeće izloženosti proizvede specifična antitijela (tipa IgE), posebno kreirana za njegovo otkrivanje.
U tom trenutku možemo reći da ste senzibilizirani. Nakon sljedeće izloženosti vaš imunosni sustav kreće u akciju, a antitijela to prepoznaju i vežu na sebe alergen. Potom se vežu na mastocite koje nalazimo u tkivu dišnog sustava, crijeva i drugim mjestima u tijelu. Nakon toga se iz mastocita u krv oslobađaju određene kemijske supstancije, prije svega histamin. On je odgovoran za većinu simptoma alergijske reakcije.
Bitna je i duljina izloženosti alergenu. Primjerice, ako ste alergični na jagode, možda jedna ili dvije neće izazvati reakcije. No, ako pojedete tri ili četiri, moguće je da odjednom izbije urtikarija. Kod alergičnih osoba, dakle, postoji prag tolerancije, to jest s određenom dozom izloženosti tijelo se može nositi, ali u jednom trenutku posustaje i imunosni sustav je potaknut na napad.
*
Bezopasne alergije
Iako se na temu alergija nameću brojna pitanja, nema jednostavna odgovora. Još je puno nepoznanica o tome kako se alergijska reakcija uopće razvija. Katkad ih je teško i prepoznati, jer se kriju iza najrazličitijih simptoma, a i svaki pojedinačni slučaj je različit. No, ono što znamo je sljedeće. Ako ste alergični, možete za to okriviti alergene (pelud u zraku, prijateljevu mačku i sl.). No, većina alergena je sama po sebi bezopasna. Ono što izaziva alergijsku reakciju je naš imunosni sustav, koji inače neškodljive tvari prepoznaje kao ozbiljnu prijetnju i stoga ih napada. Dakle, simptomi alergijske reakcije rezultat su pogrešno prepoznatog “napada” na tijelo. Okidači za pojavu alergijske reakcije mogu biti manje ozljede, previsoka ili preniska temperatura, intenzivno vježbanje ili čak pretjerane emocije.
Specifični alergen često nije moguće identificirati, osim ako niste slične reakcije imali u prošlosti. Kako god, poznavanje alergena i njihove povezanosti omogućuje nam da ih izbjegavamo, što je i jedna od prvih smjernica antialergijske terapije. Ako odstranimo uzrok, uz suvremenu terapiju, alergije su izlječive. Uz to, nije naodmet jačati obrambeni sustav i izbjegavati sve ono što općenito slabi naš imunitet.
*
Kako ojačati imunitet?
Čimbenici koji najviše utječu na slabljenje imuniteta su nepravilna prehrana, stres (dovodi do pojačana lučenja kortizola što posljedično pojačava lučenje tvari koje pridonose upalnim procesima, slabija je prokrvljenosti periferije…), konzumiranje alkohola i stimulativnih sredstava, duga uporaba lijekova (npr. kortikosteroida, imunosupresiva ili citostatika, koji suprimiraju imunokompetentne stanice)…, ali i mutacije virusa i bakterija. Upravo zato sve veća pozornost usmjerava se na jačanje imuniteta kako bi se ojačala obrambena sposobnost organizma da nadvlada brojne štetne utjecaje i patogene agense.
Kad govorimo o prehrani, bitno je što i koliko jedemo, jer dokazano je da dnevni kalorijski unos utječe na rad obrambenog sustava. Pothranjene i pretile osobe, kao i one na različitim dijetama za mršavljenje, lakše podliježu infekcijama nego njihovi vršnjaci s normalnom tjelesnom težinom i uravnoteženom prehranom.
Vitamini i minerali
Vitamini i minerali su za imunosni sustav iznimno važne tvari jer sudjeluju u metaboličkim procesima i pomažu pravilno funkcioniranje organizma. Normalnoj funkciji imunosnog sustava pridonose sveopće poznati vitamin C, vitamin B6, folat (vitamin B9), vitamin B12 i vitamin A.
Iako se u našem tijelu nalaze u vrlo malim količinama, elementi u tragovima – minerali selen i cink od posebne su važnosti za normalno funkcioniranje imunosnog sustava. Oba su elementa ključna za staničnu diobu, enzimsko djelovanje jetre i drugih organa, jačanje imuniteta i uklanjanje otrova iz organizma.
Cink je esencijalni mineral koji stimulira stvaranje imunosnih stanica. Brojni klinički pokusi dokazali su da cink smanjuje intenzitet i trajanje simptoma prehlade i gripe. Istraživanja koja su proučavala učinak cinka na prehladu rezultirala su otkrićima o njegovu utjecaju na umnožavanje virusa. Upravo je stoga važno započeti s uzimanjem cinka čim se pojave prvi simptomi respiratorne infekcije.
Selen djeluje u bliskoj vezi s vitaminom E u metaboličkim procesima i poticanju plodnosti. Prirodni je antioksidans i smatra se da čuva elastičnost tkiva odgađajući oksidaciju višestruko nezasićenih masnih kiselina. Zajedno s drugim mineralima pomaže izgradnju obrambenih bijelih krvnih stanica. Nedostatak selena slabi otpornost na infekcije kao rezultat smanjene funkcije bijelih krvnih stanica i prsne žlijezde, a dodatni unos selena stimulira funkciju imunosnog sustava.
Nadalje, znanstvena istraživanja dokazala su da osobe s pozitivnim stavom proizvode više antitijela i zdravije su. Ako vaš stav u većini slučajeva nije pozitivan, onda se potrudite da barem bude što manje negativan. Čak i ako se razbolite, nemojte zauzeti negativan stav, nego se potrudite da što prije ozdravite.
