Ljeto je, počeli su godišnji odmori i dok razmišljamo o putovanju, rijetko nam padaju na pamet probavne tegobe, u prvom redu proljev… Kako bi izbjegli zarazu i sačuvali užitak u zasluženom ljetnom odmoru, važno je poznavati glavna obilježja najčešćih uzročnika te se striktno pridržavati pravila osobne higijene i higijene prehrane. Proljev, zapravo, sam po sebi nije bolest, već simptom poremećaja probavnog sustava. Da bi se mogao učinkovito izliječiti, potrebno je prvo utvrditi o kojim se problemima radi i koji su njihovi uzroci.
Uzroci proljeva mogu biti i promjena klime, razlika u vremenskim zonama, kao i pojačana konzumacija hrane i pića, poput alkohola, kave i sl. koja iritiraju probavu.
Uzroci ljetnih proljeva
Najčešći uzroci probavnih problema koje prati lakši ili teži proljev su trovanje hranom. Upravo visoke ljetne temperature predstavljaju pogodan milje za razmnožavanje bakterija (najčešće su bakterije iz roda Salmonella) u hrani. A neke vrste hrane iznimno su prikladne za njihovo širenje. To se prvenstveno odnosi na proizvode na mliječnoj bazi, kremaste kolače i drugu hranu koja sadrži nedovoljno termički obrađena jaja, zatim šlag… Odnosi se i na nedovoljno oprano voće i povrće, ali i pileće i mljeveno meso. Kontaminacija namirnica gdje se one mogu umnožavati najčešće nastaje preko prljavih ruku, uslijed loše termičke i higijenske obrade hrane te zbog neadekvatnog skladištenja.Problem nastaje i kad su namirnice porijeklom od bolesne životinje.
Još jedan važan uzročnik bakterijskog trovanja hranom ljeti jest Staphylococcus aureus. On u hranu ulazi s kože ili sluznice kolonizirane osobe tijekom pripreme hrane te tamo luči enterotoksin otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu.
Uzrok proljeva ljeti može biti i virusna zaraza koju uzrokuju enterovirusi. Bolest se najbrže i najlakše prenosi prljavim rukama, a s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem (kihanjem i kašljanjem). Norovirusi zahvaćaju sve osobe, neovisno o životnoj dobi. Prenose se fekalno kontaminiranom hranom i vodom, direktnim kontaktom zaražene osobe s nezaraženom te putem aerosolizacije virusa i posljedične kontaminacije raznih površina.
Osim prijenosa s čovjeka na čovjeka, izvor može biti i kontaminirana voda, posebno ona iz bazena. Često su ljeti bazeni prepuni te je samim time i voda prljavija te kao takva postaje mogućnost zaraze. Najčešće obolijevaju djeca između 4 i 12 godina.
Uzroci proljeva mogu biti i nakupljeni stres prije puta. Riječ je o tzv. putnoj groznici. Ona je posljedica toga što je probavni sustav pod utjecajem autoimunog živčanog sustava, zbog čega i lakše psihičke smetnje mogu poremetiti njegovu prirodnu funkciju. Isto tako, uzroci proljeva mogu biti i promjena klime, razlika u vremenskim zonama, kao i pojačana konzumacija hrane i pića, poput alkohola, kave i sl. koja iritiraju probavu.
Simptomi
Simptomi infekcije salmonelom javljaju se 12 do 24 sati nakon konzumacije kontaminirane hrane. Manifestiraju se iznenadnim nastupom glavobolje, povišenom tjelesnom temperaturom, bolovima u trbuhu oko pupka, proljevom, mučninom i povraćanjem.
Gastrointestinalni simptomi kod bolesti uzrokovane stafilokoknim enterotoksinom javljaju se vrlo brzo, već dva do tri sata nakon konzumacije zaražene hrane. Tjelesna temperatura obično nije povišena, a drugi simptomi nalikuju simptomima kod otrovanja salmonelom.
Norovirusi dovode do sličnih simptoma te uzrokuju mučninu, povraćanje, proljev i grčeve u trbuhu. Ponekad oboljele osobe imaju blažu groznicu, zimicu i tresavicu, glavobolju, bol u mišićima te se generalno osjećaju iscrpljeno. Bolest počinje iznenadno, 24 do 48 sati po ulasku virusa u organizam, premda se simptomi mogu javiti već 12 sati po ekspoziciji. Samo trajanje bolesti je kratko i rijetko kad traje dulje od dva dana. No, virus se u stolici može izlučivati još mjesecima te na taj način predstavljati opasnost od zaraze okoline.
Liječenje
Baza liječenja opisanih gastroenteritisa u većini slučajeva jest nadoknada izgubljene tekućine i elektrolita (voda, nezaslađeni čajevi i blage juhe) te konzumacija laganije jednostavne hrane koja ne oštećuje sluznicu crijeva (prepečeni kruh, riža). Masnu, tešku, prženu i slatku hranu apsolutno treba izbjegavati, kao i sve mliječne proizvode, uz iznimku probiotičkih proizvoda.
Također, važno je izbjegavati alkohol, kavu, šećer, mlijeko i mliječne proizvode, dodatke prehrani s visokom dozom magnezija i vitamina C.
Probiotici vraćaju prirodnu ravnotežu crijevnoj flori i ublažavaju većinu probavnih tegoba, pa tako i proljev. No, važno je imati na umu da oni djeluju postepeno i učinak se najčešće ne osjeća odmah.
Savjeti za sprječavanje infekcije
Osim temeljitog pranja ruku prije svakog jela ili rukovanja hranom, važno je dobro oprati voće i povrće, posebno ono koje ne namjeravate kuhati. Očistiti treba i radne površine te pribor za jelo. Prerađevine od goveđeg mesa, perad i jaja treba dobro termički obraditi, a ribu valja pripremati svježu. Hranu bi trebalo pripremati netom prije konzumacije, a ohlađenu hranu kratko držati izvan hladnjaka. Vodu i led nepoznatog porijekla valja izbjegavati. Tijekom putovanja svu se hranu savjetuje čuvati u čistim vrećicama ili zatvorenim posudama u prijenosnom hladnjaku. Uz poduzimanje dijetetskih i ostalih adekvatnih mjera važno je i da se proljev zaustavi čim prije.
Jedno od rješenja za brzo zaustavljanje proljeva su i Lordiar kapsule. Namijenjene su liječenju kratkotrajnog proljeva te proljeva povezanog sa sindromom iritabilnog kolona. Smanjuju peristaltiku crijeva, povećavaju tonus analnog sfinktera i inhibiraju proizvodnju tekućine u gastrointestinalnom traktu. Primijenjuju se za liječenje akutnog proljeva kod odraslih i djece starije od 12 godina, kao i proljeva kod sindroma iritabilnog kolona kod odraslih i djece iznad 18 godina
Liječenje i akutnog proljeva i proljeva povezanog sa sindromom iritabilnog kolona započinje uzimanjem 2 kapsule Lordiara, a zatim se nastavlja s 1 kapsulom nakon svake tekuće stolice. Maksimalna dnevna doza u oba slučaja je 12 mg loperamida, tj. 6 kapsula Lordiara. Liječnik može individualno pacijentu odrediti i drugačije doziranje.
Autorica: Tatjana Vucelić, mag. pharm
