Američki esejist Ralph Waldo Emerson napisao je: “Čovjek je ono što misli tijekom cijelog dana”. To je samo jedna od nebrojenih izreka o moći i snazi naših misli. Znani i neznani, potpisani i nepotpisani autori dali su svoj doprinos jednom od najzanimljivijih poglavlja ljudske psihologije.
Mnogi znanstvenici tvrde kako očaj i beznađe povećavaju rizik od srčanog napada i raka.
Psiha stvara bolest
Jedna studija iz 1987. (M.R. Jansen, Yale Sveučilište) potvrdila je da se rak dojke širi brže među ženama koje osjećaju izrazito beznađe i frustracije u životu, strah ili druge negativne emocije. Najnoviji pokazatelji s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su bile ugrožene ratom, upozoravaju na statistički bitan porast upravo slučajeva raka dojke.
Nekad se samo uski krug fizičkih bolesti nazivao psihosomatskim oboljenjima. Ubrajali smo tu visok krvni tlak, vrijed na želucu, infarkt i tu je popis obično završavao. Danas se već dokazano zna da je niz bolesti, i to onih čisto fizičke prirode, uzrokovan psihičkim činiteljima. Primjera je napretek, pa navedimo neke: upale slijepog crijeva, giht i bolesti metabolizma te bolesti štitnjače zapravo se pogoršavaju negativnim emocijama, stavovima, strahovima i preduvjerenjima. Mnogi znanstvenici tvrde kako očaj i beznađe povećavaju rizik od srčanog napada i raka.
Negativne misli i emocije – velika opasnost
Malo je poznato da su emocionalni činitelji snažno povezani s reumatoidnim artritisom. Taj poremećaj čini se pogađa žene koje imaju sklonost potisnuti svoje osjećaje. One, umjesto da se razljute i suoče s ozbiljnim emocionalnim problemima, prihvaćaju pasivnost i potištenost kao reagiranje na životne probleme.
Uska je veza između emocija, položaja tijela i mnogih ortopedskih tegoba koje se javljaju. Nervozne i frustrirane osobe drže glavu na poseban način, neprirodno, uz stalnu prenapregnutost mišića vratne kralježnice. Takvo držanje uzrokuje oštećenja na kralježnici. Iz sličnih razloga utučeni, žalosni, nesigurni i bezvoljni ljudi imaju spuštenu grudnu kralježnicu.
“Katkad već po rendgenskoj snimci kralježnice pacijenta mogu naslutiti o kakvom je psihološkom profilu riječ”, kaže japanski liječnik Kazuhiro Minatoya. Vrijedi i obrnuto: “Po ponašanju pacijenta često unaprijed zaključim kakva bi mogla biti slika njegove kralježnice.”
Ortopedi odavno već znaju i upozoravaju – depresivna stanja uzrokuju dugotrajnu napetost mišića, a da čovjek nema mogućnosti za rasterećenje. Posljedica je toga ukrućenost mišića, što pak djeluje na nepravilno opterećenje kralježaka. Tjelesno preopterećenje organizam još može kompenzirati, ali ako je posrijedi i psihička prenapetost, nastaje istinska bolest.
Mnogo bi se još moglo pisati o nevjerojatnom utjecaju misli na naše tijelo, duh, zdravlje i kompletan život, te na brojne aspekte joge koji nam mogu pomoći. Posebne teme, koje zahtijevaju i zasebnu obradu su načini liječenja pozitivnim mislima, pa čak i samim smijehom. Modaliteti su to kako psiha mijenja čak i našu kralješnicu i zglobove, kako može rezultirati čak i preuranjenom smrću, kako mislima možemo stvarati (ili razarati) imunitet te na kraju ono najvažnije – kako možemo promijeniti svoje misli i usmjeriti ih u pravcu u kojem želimo…
Yogom i zdravim načinom života protiv depresije
