Više alkohola – manje mozga, bukvalno!

Koristeći skup podataka od više od 36 tisuća odraslih osoba, istraživanje je otkrilo da je prelazak s jednog na dva alkoholna pića dnevno povezan s promjenama u mozgu koje su ekvivalentne starenju od dvije godine. Jače opijanje bilo je povezano s još većim promjenama. Znanstveni podaci o povezanosti obilnog opijanja i mozga jasno pokazuju da tu nema zdravog odnosa.

Osobe koje puno piju imaju promjene u strukturi i veličini mozga koje su povezane s kognitivnim oštećenjima. No, prema novoj studiji, konzumacija alkohola čak i u količini koju bi većina smatrala skromnom (npr. nekoliko piva ili čaša vina tjedno), također može predstavljati rizik za mozak. Analiza podataka ispitanika iz studije koju je vodio tim znanstvenika sa Sveučilišta Pennsylvania, pokazala je da je lagana do umjerena konzumacija alkohola povezana sa smanjenjem ukupnog volumena mozga.

Veza je postajala jača što je količina konzumiranog alkohola postajala veća, pokazali su istraživači. Na primjer, kod pedesetogodišnjaka, kako se prosječna količina ispijenog alkohola među pojedincima povećava s jedne jedinice alkohola (oko pola piva) dnevno na dvije jedinice (oko pola litre piva ili čaše vina), dolazi do povezanih promjena u mozgu ekvivalentnih starenju od dvije godine. Prijeći s dvije na tri jedinice alkohola u istoj dobi jednako je kao ostarjeti tri i pol godine.

Smanjenje volumena mozga nije linearno, već se pogoršava s povećanjem konzumirane količine alkohola.

Promjene u strukturi

“Činjenica da imamo tako veliku veličinu uzorka omogućuje nam pronalaženje suptilnih obrazaca. I to čak i između ispijanja ekvivalenta pola piva i jednog piva dnevno”, kaže autor studije Gideon Nave, profesor Sveučilišta u Pennsylvaniji. “Ovi nalazi su u suprotnosti sa znanstvenim i vladinim smjernicama o sigurnim granicama pijenja“, kaže Henry Kranzler, voditelj Centra za istraživanje ovisnosti. „Na primjer, iako Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam preporučuje da žene u prosjeku ne konzumiraju više od jednog pića dnevno, preporučena granica za muškarce je dvostruko veća, a to je količina koja u studiji premašuje razinu konzumiranja povezanu sa smanjenjem volumena mozga.”

Opsežna istraživanja ispitivala su vezu između konzumiranja alkohola i zdravlja mozga, s dvosmislenim rezultatima. Iako postoje čvrsti dokazi da opijanje uzrokuje promjene u strukturi mozga, uključujući snažno smanjenje sive i bijele tvari u mozgu, druge studije sugeriraju da umjerena konzumacija alkohola možda neće imati utjecaja. Ili da bi povremeno pijenje alkohola moglo imati koristi za mozak u starijih osoba.

Smanjenje volumena mozga proporcionalno povećanju unosa alkohola

Ranijim istraživanjima nedostajale su velike baze podataka. Istraživanje velike količine podataka za dobivanje obrazaca specijalnost je profesora Navea i njegovih kolega. Upravo oni proveli su prethodne studije koristeći Biobanku Ujedinjenog Kraljevstva (UK Biobank). Riječ je o skupu podataka s genetskim i medicinskim informacijama od pola milijuna odraslih Britanaca srednje i starije dobi.

U predmetnoj studiji, istraživači su koristili biomedicinske podatke upravo iz tog izvora. Posebno su promatrali slikovni prikaz magnetske rezonancije mozga kod više od 36 tisuća odraslih osoba iz podataka Biobanke. On se može koristiti za izračunavanje volumena bijele i sive tvari u različitim regijama mozga.

“Imati ovaj skup podataka je kao imati mikroskop ili teleskop sa snažnijom lećom”, kaže profesor Nave. “Imate bolju rezoluciju i počinjete vidjeti obrasce i asocijacije koje prije niste mogli.”

Zbunjujuće varijable

Kako bi se razumjele moguće veze između konzumacije alkohola i mozga, bilo je ključno kontrolirati zbunjujuće varijable koje bi mogle zamagliti taj odnos. Tim istraživača kontrolirao je dob, visinu, spol, pušački status, socioekonomski status, genetsko podrijetlo i prebivalište. Ujedno su ispravili podatke o volumenu mozga u odnosu na veličinu glave.

Volonteri – sudionici istraživanja Biobanke odgovarali su na anketna pitanja o konzumaciji alkohola. I to od potpune apstinencije do prosječne konzumacije od četiri ili više jedinica alkohola dnevno. Kada su istraživači grupirali sudionike prema prosječnoj razini konzumacije alkohola, pojavio se malen, ali očigledan obrazac. Smanjenje volumena sive i bijele tvari koji bi se inače mogao predvidjeti prema drugim karakteristikama pojedinca. Prelazak s nula na jednu alkoholnu jedinicu nije napravio veliku razliku u volumenu mozga. No, prijelaz s jedne na dvije ili s dvije na tri jedinice dnevno bio je povezan sa smanjenjem sive i bijele moždane tvari.

Smanjenje volumena mozga nije linearno, već se pogoršava s povećanjem konzumirane količine alkohola. Čak i kad su se iz analize izbacili teški ovisnici o alkoholu, proporcionalnost volumena mozga i količine alkohola ostala je ista. Smanjen volumen mozga nije bio posebno lokaliziran ni na jednu regiju mozga, otkrili su znanstvenici.

Cilj je preciznije utvrditi uzročne veze

Kako bi opisali utjecaj, znanstvenici su usporedili smanjenje volumena mozga povezano s pijenjem alkohola s onim koje se javlja sa starenjem. Na temelju njihova modeliranja, svaka dodatna konzumirana jedinica alkohola dnevno imala je veći učinak na starenje mozga. Dok je prelazak s nule na dnevni prosjek od jedne alkoholne jedinice bio povezan s ekvivalentom pola godine starenja, razlika između nula i četiri pića bila je više od 10 godina starenja.

Autori istraživanja nadaju se da će i u budućem radu koristiti UK Biobanku i druge velike skupove podataka kako bi odgovorili na dodatna pitanja vezana uz korištenje alkohola. “Ova studija je proučavala prosječnu konzumaciju alkohola. No, nas zanima je li piti jedno pivo dnevno bolje nego ne piti nijedno tijekom tjedna, a zatim popiti sedam piva tijekom vikenda”, kaže profesor Nave. “Postoje neki dokazi da opijanje uzrokuje više štete na mozgu, ali to još nismo pomno istražili.” Također bi željeli biti u mogućnosti preciznije odrediti uzroke, a ne povezanost, što bi moglo biti moguće s novim longitudinalnim skupovima biomedicinskih podataka koji prate mlade ljude kako stare.

“Možda ćemo moći sagledati te učinke tijekom vremena i, zajedno s genetikom, razdvojiti uzročne veze”, rekao je profesor Nave.

I dok istraživači naglašavaju da je njihova studija gledala samo na vezu između alkohola i volumena mozga, kažu da bi rezultati mogli potaknuti one koji piju da preispitaju koliko piju.

“Postoje neki dokazi da je učinak pijenja na mozak eksponencijalan”, kaže koautor Daviet. “Dakle, jedno dodatno piće u danu moglo bi imati veći utjecaj od bilo kojeg prethodnog pića toga dana. To znači da bi smanjenje tog posljednjeg pića u noćnom izlasku moglo imati veliki učinak u smislu starenja mozga.”

Profesor Nave je u zaključku istaknuo kako najviše koristi od smanjenja konzumacije alkohola mogu imati ljudi koji već piju puno više od ostalih.

Pijenje bi ipak trebalo ograničiti

Stolove prilikom svih posebnih prigoda i slavlja krase litre i litre alkohola, ne samo u Hrvatskoj već diljem svijeta. Naravno, postoje oni koji u potpunosti odbijaju piti alkohol, ali većina popije pokoju čašicu. No, nitko vam ne treba reći da prekomjerno ispijanje alkoholnih pića nije zdravo.

Znanost svakog dana otkriva nešto novo. Iako svi želimo čuti da je umjereno uživanje u piću zdravo za nas, nažalost, izgleda da to ipak nije slučaj. Povremeno uživanje u čaši alkoholnog pića neće napraviti veliku štetu. No, potrudite se svoje pijenje zaista ograničiti na to jedno alkoholno piće u posebnim prigodama. Tko zna, možda već sutra znanstvenici nađu način kako rasplesti ovu zapetljanu priču oko mozga i alkohola.

Zašto štitnjača i alkohol nisu najbolji prijatelji?

Izvor:www.sciencedaily.com