Ljetno razdoblje svi željno iščekujemo – more, sunce, plaže, odmor… I svakako ne želimo da nam dugo planirani godišnji odmor upropaste problemi sa zdravljem. Stoga je poželjno imati na umu s kojim se sve opasnostima ljudi često susreću na godišnje odmoru i kako ih prevenirati.
Razdoblje učestalog trovanja hranom
Ljetno razdoblje specifično je po češćim slučajevima trovanja hranom ili vodom. Dokazano je kako toplije vrijeme povećava rizik od infekcije probavnog sustava, a razlog je vrlo jednostavan: povećanje temperature okoliša pridonosi rastu i razvoju mikroorganizama. Bakterije koje se prenose putem hrane najbrže se razmnožavaju pri temperaturi od 32 do 43 °C. U njih spadaju bakterije roda Salmonella, Clostridium, Campylobacter i sl.
Tipični simptomi trovanja hranom uključuju mučninu, povraćanje, grčeve u trbuhu, proljev i osjećaj slabosti. Ponekad infekcija prolazi nakon nekoliko dana bez većih posljedica, no u određenim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija, primjerice u slučaju jače dehidracije. Situaciju dodatno komplicira činjenica što infekcija određenim bakterijama koje imaju dulje vrijeme inkubacije može prouzročiti pojavu simptoma i do tjedan dana nakon konzumacije kontaminirane hrane.
Kada govorimo o trovanju hranom temelj je prevencija, odnosno četiri zlatna pravila – operi, odvoji, ispeci i ohladi. Prilikom pripremanja hrane potrebno je oprati ruke, ali i područje kuhanja zajedno s cjelokupnim priborom koji će se koristiti. Potrebno je odvojiti sirovu od termički obrađene hrane i to na način da se koriste različiti tanjuri i daske kako bi se spriječio prijenos mikroorganizama s termički neobrađene na termički obrađenu hranu. Prilikom termičke obrade hrane potrebno je postići dovoljnu temperaturu – tako je, na primjer, meso peradi potrebno obrađivati na minimalno 74 °C. Kvarljivu hranu potrebno je čuvati u hladnjaku na temperaturi nižoj od 4 °C. Ukoliko se ipak razvije infekcija, osnovna ideja je što prije ukloniti uzročnika infekcije iz organizma.
Plivačko uho noćna je mora svakog ljubitelja plivanja
Plivačko uho predstavlja infekciju zvukovoda. Uzrokuju ga različiti tipovi bakterija i gljivica, a, kao i što sam naziv kaže, najčešće se javlja kod djece koja provode puno vremena u vodi. Prevelika vlažnost narušava barijernu funkciju kože zvukovoda, što otvara vrata brojnim bakterijama i gljivicama. No, plivačko uho može nastati i ukoliko se zvukovod ekscesivno čisti štapićima za uši ili drugim predmetima.
Najčešći simptom plivačkog uha je bol u zvukovodu koja se uglavnom pojačava pritiskom na ušku ili povlačenjem uške u stranu, a može se javiti i prilikom žvakanja. S obzirom da se radi o upali, nerijetko oteknu limfni čvorovi. U slučaju pojave iscjetka, on je najprije čist i proziran, a zatim postaje mutan i žućkast.
Osobe koje su sklone čestom razvoju plivačkog uha trebale bi posebnu pozornost posvetiti njegovoj prevenciji. U tom slučaju preporuča se nakon svakog kupanja koristiti kapi na bazi octene kiseline i alkohola kako bi se spriječio razvoj potencijalnih patogenih mikroorganizama u zvukovodu.
Rane i ogrebotine na plaži
Oštro kamenje, stijene, a ponekad i smeće zaostalo na plaži predstavlja rizik za nastanak ogrebotina i porezotina. Naravno, nećemo zbog toga odustati od odlaska na plažu i uživanja na moru, nego trebamo znati što učiniti ukoliko nam se dogodi nezgoda.
Ogrebotine i porezotine u svojoj biti predstavljaju oštećenje kože. S obzirom da koža ima barijernu funkciju (štiti organizam od štetnih vanjskih utjecaja i mikroorganizama), bilo kakvo oštećenje predstavlja narušavanje njezine cjelovitosti, a samim time i funkcije barijere.
Ukoliko se rana ne tretira pravodobno, može se inficirati, a to onda produljuje vrijeme zacjeljivanja i povećava mogućnost razvoja komplikacija. Zato je ranu treba pravodobno sanirati.
Ogrebotinu ili porezotinu treba očistiti pod mlazom tekuće vode kako bi se isprale nečistoće, a potom upotrijebiti antiseptik koji služi za dezinfekciju rane, odnosno sprječavanje razvoja mikroorganizama.
Kako bi se ubrzao proces zacjeljivanja rane, preporuka je koristiti preparate na bazi hijaluronske kiseline i mukopolisaharada. Hijaluronska kiselina vraća tkivu tonus i daje mu elastičnost. Istraživanja su pokazala kako hijaluronska kiselina pridonosi ubrzavanju reepitelizacije i obnove oštećenog tkiva.
Sunce po danu, komarci po noći
Tijekom ljeta, opasnost od sunčeva zračenja je velika kroz veći dio dana, S druge strane, tijekom ljetnih noći druga prijetnja našoj koži zuji po sobi – riječ je o komarcima.
Sunčane opekline javljaju se nakon prekomjernog izlaganja kože suncu bez odgovarajuće zaštite preparatima sa zaštitnim faktorom (engl. sun protection factor, SPF) – unutar 30 minuta od izlaganja suncu javlja crvenilo, iako reakcija može biti odgođena kada se crvenilo javlja dva do šest sati nakon izlaganja. Blaži oblik opeklina uglavnom se manifestira kroz crvenilo i nadraženost kože, kod ozbiljnijih opeklina javljaju se mjehuri na koži, a u slučaju ekstremnih opeklina čak postoji mogućnost potrebe za hospitalizacijom.
U trenutku kada komarac „ujeda“ moguć je osjećaj peckanja. Nakon uboda, gotovo momentalno javlja se kvrga na koži koja ubrzo otvrdne i pocrveni, a početni osjećaj peckanja vrlo brzo zamijeni svrbež. U većini slučajeva kožne promjene zbog uboda komarca prolaze nakon nekoliko dana, iako osjećaj svrbeža može biti nešto dulje prisutan. Kako bi se smanjila iritacija kože i pospješilo zacjeljivanje preporuča se koristiti odgovarajuće preparate.
Što pogoduje dehidraciji?
Visoke ljetne temperature pridonose pojačanom znojenju i pogoduju bržem razvoju dehidracije, do koje dolazi ako je količina vode koja se gubi veća od količine vode koja se unosi u organizam.
Dodatni moment koji pridonosi pojavi dehidracije su povraćanje i proljev kao simptomi mogućeg trovanja hranom ili vodom za koje smo već naveli da je češće u razdoblju visokih ljetnih temperatura. Tipični simptomi dehidracije uključuju suhoću jezika i usta, umor, gubitak apetita, teško podnošenje visoke temperature, žeđ i tamniju boju mokraće.
Dehidracija se može prevenirati unosom dovoljne količine tekućine, s tim da treba piti prije no što se razvije osjećaj žeđi, a ako se planira neka fizička aktivnost, dva sata prije iste potrebno je unijeti u organizam otprilike 1,5 L tekućine. Ujedno je poželjno izbjegavati kofeinske napitke (kava, čaj), alkohol i gazirana pića. Primjena otopine za nadomještanje elektrolita korisna je u slučaju fizičke aktivnosti na visokoj temperaturi.
Vlažnost pogoduje infekciji mokraćnog sustava
Tijekom ljetnog razdoblja zabilježeno je povećanje učestalosti infekcija mokraćnog sustava, i to iz nekoliko razloga:
- mikroorganizmi se ubrzano razmnožavaju na višim temperaturama
- dehidracija pogoduje razvoju infekcije
- odgađanje mokrenja – ako se ovo redovito prakticira, zbog povećane količine mokraće mokraćni mjehur može postati plodno tlo za razmnožavanje bakterija
- veća seksualna aktivnost – također pogoduje razvoju mokraćne infekcije zbog prijenosa mikroorganizama
Preporuka je unositi dovoljno tekućine što rezultira obilnijim mokrenjem pri čemu se mikroorganizmi „ispiru“ iz mokraćnog sustava. Poželjno je presvući kupaći kostim nakon svakog kupanja jer vlažno okruženje također pridonosi razvoju mikroorganizama. Ukoliko ste skloni tim infekcijama, dodatna preporuka je nošenje pamučnog donjeg rublja i održavanje higijene intimnog područja na primjeren način.
Autor: Borna Tićak, mag. pharm.
