Procjenjuje se kako je (najmanje) jedna od četiri mlade osobe u problematičnom odnosu sa svojim smartphoneom. “Žive” za lajkove i provode sate i sate prikovani za maleni ekran svog mobitela ili tableta. Najnovija studija o tome objavljena je u časopisu Nature Communications. Znanstvenici sa Sveučilišta u New Yorku otkrili su kako je zaokupljenost društvenim mrežama (pogotovo ulaganje napora kako bi se dobio što veći broj lajkova) u svojoj biti ista kao i koncept učenja potaknut nagradom. Iako su društvene mreže i motivi koji su u pozadini takvog ponašanja ljudi zasigurno daleko kompleksniji, primjećuje se isti obrazac ponašanja kao i kod mnogih životinjskih vrsta u trenucima kada traže nagradu.
Takvo ponašanje vjerojatno najviše podsjeća na laboratorijske miševe koji se nalaze u Skinnerovoj kutiji. Oni moraju pritisnuti točno određenu tipku kako bi dobili poslasticu. Zatim tu poslasticu pojedu, neko vrijeme se osjećaju dobro i nakon toga ponavljaju isti postupak. U takvom slučaju primijećeno je da što više poslastica dobivaju, životinjice češće pritišću tipku koja im osigurava poslasticu.
Učestalost objava
Za potrebe istraživanja, znanstvenici su analizirali preko milijun objava na Instagramu i ostalim društvenim mrežama od preko 4000 različitih osoba. Proučavajući učestalost objavljivanja, otkrili su kako su ljudi razvijali ritam objavljivanja koji bi maksimizirao broj prosječnih lajkova. To znači da su više objavljivali u trenucima kada bi dobili veći broj lajkova, a manjom učestalošću kada bi dobivali manji broj lajkova. Prema mišljenju znanstvenika, takvo ponašanje je vid nagrade maksimizacijom. Sličan fenomen viđen je kod životinja koje su u potrazi za hranom. Sve ovo objašnjava kako je takvo ponašanje potaknuto i pojačano nagradama.
Kako bi se dobio bolji uvid u situaciju, tim znanstvenika je okupio 176 osoba koje su prisustvovale onlineeksperimentu. Trebali su postati memeove i dobivati lajkove na platformi sličnoj Instagramu. Ponovno je dokazano kako su ljudi, čiji su postovi bolje prolazili po pitanju lajkova, ujedno i više postali. To je još jedan dokaz kako je riječ o ponašanju potaknutom „nagradama“.
Ovisnost prema društvenim mrežama
Znanstvenici nisu pružili jednoznačan odgovor je li riječ o ovisnosti koja se razvija prema društvenim mrežama. U pozadini može biti cijeli niz drugih razloga zašto imamo potrebu neprestano objavljivati na društvenim mrežama. Neki od razloga su samoizražavanje i razvoj određenih međuljudskih odnosa. Međutim broj osoba okupljenih oko društvenih mreža i smartphoneova je u porastu. A to se opet može opisati kao adiktivno i problematično ponašanje.
Nešto ranije tijekom mjeseca ožujka ove godine, znanstvenici s King’s Collegea u Londonu objavili su studiju koja je obuhvatila preko 1000 mladih na području Ujedinjenog Kraljevstva. Otkriveno je kako je gotovo 40 posto ispitanika razvilo određeni tip ovisnosti o pametnom telefonu.
Društvene mreže i mentalno zdravlje
Prim.dr.sc. Jozo Jelčić: Društvene mreže i debljina
Društvene mreže – siguran korak u depresiju i stres
Izvor: www.iflscience.com
